U četvrtak navečer u Sarajevu je upriličena promocija dopunjenih i obnovljenih izdanja knjiga Ivana Lovrenovića „Unutarnja zemlja“ - kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine (četvrto, prošireno izdanje) i „Bosanski Hrvati“ - esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture (drugo, prošireno izdanje).
„Unutarnja zemlja“ proistekla je iz Lovrenovićevog eseja iz 1979. godine, a kao knjiga prvi put se pojavila 1998. godine. Prevedena je na češki, mađarski, engleski i njemački jezik. Druga knjiga, o bosanskim Hrvatima, novijeg je datuma - 2003. godina.
Iako su knjige koncepcijski ostale iste, došlo je do promjena u interpretativnim elementima za pojedina područja a naročito za one fenomene koji tretiraju noviju historiju Bosne i Hercegovine, takozvani. ratni i postratni period:
„Osnovna postavka je ista - BiH je specifična zemlja koja ima svoj historijski i kulturni identitet. Mi imamo problema sa tim identitetom jer teško shvaćamo da je sastavljen od mnogo različitosti. Ono što me je posebno zanimalo u četvrtom izdanju 'Unutarnje zemlje' jeste problem današnjih generacija koje se ne mogu nositi sa višestrukošću BiH zbog koje mnogi pomišljaju da je ona, zapravo, zemlja bez identiteta. Ova knjiga je upravo posvećena tom istraživanju i toj mogućnosti da se pokaže kako identitet nije samo u jednome, već može biti snažan i osebujan zbog te mozaičnosti“, rekao je Lovrenović.
Profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu fra Miro Jelečević na promociji je govorio o dijaboličkom situiranju razlika koje su evidentne u bh. društvu. Iako su razlike po sebi dobra stvar, u BiH one su postavljene kao nešto isključivo i apsolutno, pojašnjava Jelečević.
„Umjesto da krenemo od nečega što nas zajednički simbolično povezuje, naprimer polazeći od jezika koji je Srbima, Hrvatima i Bošnjacima u BiH zajednički, mi uporno naglašavamo ono što nas rastavlja i što nas čini strancima jedne drugima. Knjiga 'Unutarnja zemlja' se preporučuje ljudima koji žele upoznati BiH, a pogotovo nama koji vrlo malo znamo o njezinoj kulturnoj povijesti i vrijednostima. Tu krivicu snose naše političke strukture koje u obrazovnom sustavu više naglasak stavljaju na susjedne zemlje nego na samu Bosnu i Hercegovinu", kaže on.
Pjesnik i esejist Mile Stojić, Lovrenovićeve knjige ocjenuje kao izuzetno dobra štiva.
„Knjiga 'Unutarnja zemlja' svima treba biti udžbenik. Međutim, ona to nije jer trenutnim političkim elitama to ne odgovara. Svaki mladi čovjek, neiskvarenog uma, ovom knjigom može shvatiti da je BiH lijepa i zemlja za poželiti“, rekao je on.
Ivo Lučić, novinar
Novinar Ivo Lučić ističe da Lovrenović jako dobro poznaje i razumije sve ono što je stvaralo BiH u cijeloj njezinoj prošlosti.
"Jako kritički, istinoljubivo i sa velikom brižnošću iznosi mnoge sinteze na vidjelo i upozorava na vrijednosti koje ovdje postoje i kako ih treba vrednovati. Iako bi knjigu ovakvog sadržaja trebali raditi instituti i mnoštvo stručnjaka uz solidnu finansijsku pomoć, Lovrenović je sve to uradio sam. On je jedna veličina, koja u svom ovom ludilu Bosne i Hercegovine, razumije njezinu vrijednost“, zaključuje on.
„Unutarnja zemlja“ proistekla je iz Lovrenovićevog eseja iz 1979. godine, a kao knjiga prvi put se pojavila 1998. godine. Prevedena je na češki, mađarski, engleski i njemački jezik. Druga knjiga, o bosanskim Hrvatima, novijeg je datuma - 2003. godina.
Iako su knjige koncepcijski ostale iste, došlo je do promjena u interpretativnim elementima za pojedina područja a naročito za one fenomene koji tretiraju noviju historiju Bosne i Hercegovine, takozvani. ratni i postratni period:
„Osnovna postavka je ista - BiH je specifična zemlja koja ima svoj historijski i kulturni identitet. Mi imamo problema sa tim identitetom jer teško shvaćamo da je sastavljen od mnogo različitosti. Ono što me je posebno zanimalo u četvrtom izdanju 'Unutarnje zemlje' jeste problem današnjih generacija koje se ne mogu nositi sa višestrukošću BiH zbog koje mnogi pomišljaju da je ona, zapravo, zemlja bez identiteta. Ova knjiga je upravo posvećena tom istraživanju i toj mogućnosti da se pokaže kako identitet nije samo u jednome, već može biti snažan i osebujan zbog te mozaičnosti“, rekao je Lovrenović.
Mi imamo problema sa tim identitetom jer teško shvaćamo da je sastavljen od mnogo različitosti - kaže Lovrenović
Profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu fra Miro Jelečević na promociji je govorio o dijaboličkom situiranju razlika koje su evidentne u bh. društvu. Iako su razlike po sebi dobra stvar, u BiH one su postavljene kao nešto isključivo i apsolutno, pojašnjava Jelečević.
„Umjesto da krenemo od nečega što nas zajednički simbolično povezuje, naprimer polazeći od jezika koji je Srbima, Hrvatima i Bošnjacima u BiH zajednički, mi uporno naglašavamo ono što nas rastavlja i što nas čini strancima jedne drugima. Knjiga 'Unutarnja zemlja' se preporučuje ljudima koji žele upoznati BiH, a pogotovo nama koji vrlo malo znamo o njezinoj kulturnoj povijesti i vrijednostima. Tu krivicu snose naše političke strukture koje u obrazovnom sustavu više naglasak stavljaju na susjedne zemlje nego na samu Bosnu i Hercegovinu", kaže on.
Pjesnik i esejist Mile Stojić, Lovrenovićeve knjige ocjenuje kao izuzetno dobra štiva.
„Knjiga 'Unutarnja zemlja' svima treba biti udžbenik. Međutim, ona to nije jer trenutnim političkim elitama to ne odgovara. Svaki mladi čovjek, neiskvarenog uma, ovom knjigom može shvatiti da je BiH lijepa i zemlja za poželiti“, rekao je on.
Novinar Ivo Lučić ističe da Lovrenović jako dobro poznaje i razumije sve ono što je stvaralo BiH u cijeloj njezinoj prošlosti.
"Jako kritički, istinoljubivo i sa velikom brižnošću iznosi mnoge sinteze na vidjelo i upozorava na vrijednosti koje ovdje postoje i kako ih treba vrednovati. Iako bi knjigu ovakvog sadržaja trebali raditi instituti i mnoštvo stručnjaka uz solidnu finansijsku pomoć, Lovrenović je sve to uradio sam. On je jedna veličina, koja u svom ovom ludilu Bosne i Hercegovine, razumije njezinu vrijednost“, zaključuje on.
