Borut Pahor je ovi predsjednik Slovenije. On je ubjedljivo u drugom krugu predsjedničkih izbora, održanih u nedjelju, 2. decembra, pobijedio aktuelnog predsjednika Danila Türka. Pahor je, prema podacima izborn ekomisije, osvojio 67,44 posto glasova, dok je njegov protivnik osvojio 32,56 posto. Pahor je uz to pobijedio u svih osam izbornih jedinica, najuvjerljivije u Ptuju, gdje je dobio 72,44 posto glasova.
"Ovu pobjedu shvaćam kao poruku da unatoč kolosalnim teškoćama kojima svjedočimo mora postojati izlaz i da taj izlaz moramo i hoćemo pronaći zajedno. Kada mi Slovenci i Slovenke pobijedimo tu krizu, a jednom hoćemo, imat ćemo opet ono samopouzdanje koje smo osjećali kada smo osnovali svoju državu. Jednom ćemo pobijediti krizu. Slovenska će zvijezda zasjati na nebu", rekao je Pahor nakon pobjede.
Odmah je podsjetio na svoja predizborna obećanja u kojima je govorio da će raditi na pomirbi ljevice i desnice u Sloveniji.
“Trebamo povjerenje jednih u druge, međusobno poštovanje, strpljenje, slušanje. Bez obzira na to koliko su velike razlike među nama, ono što nas povezuje je još jače “, rekao je Pahor.
Aktualni slovenski predsjednik Danilo Türk čestitao je Pahoru na pobjedi, ali i upozorio da je zabrinjavajuće da je na izbore izašlo iznimno malo birača. Prema podacima Izborne komisije, na izbore je izašlo 40 posto građana.
Do 19 sati odziv na izbore bio je najniži u istoriji Slovenije kao države. Glasalo je svega 40 posto upisanih birača.
Pretpostavlja se da je još manji broj ljudi na biralištima bio rezultat slabijih vremenskih prilika, sa snijegom i kišom, ali i zasićenosti birača, te njihova razočarenja političkih elitama koje se je iskazalo i u prosvjedima po slovenskim gradovima uoči izbora.
Slovenci su za ponedjeljak najavili nove proteste istodobno u Ljubljani i Mariboru. Prosvjedi će biti usmjereni protiv korumpiranih gradonačelnika Franca Kanglera i Zorana Jankovića, a građani očekuju njihove ostavke.
Analitičari kažu da Borut Pahor možda nije idealan izbor, ali je u svakom slučaju bolji od Danila Türka koji je formalno politički neopredjeljen, ali iza njega stoji takozvana "stara garda", na čelu sa Milanom Kučanom. Odlaskom Danila Türka sa predsedničke funkcije bi "konačno umrli moć i mit stare garde Milana Kučana", pišu mediji.
Borut Pahor je rođen u Postojni 2. 11. 1963 godine. Diplomirao je politologiju 1987. godine na Sveučilištu u Ljubljani.
Za vrijeme studija je postao član SKJ, odnosno njene republičke organizacije ZKS. Tamo je postao zagovornik reformističkog krila pod Milanom Kučanom. Na prvim višestranačkim izborima je kao kandidat ZKS izabran u slovenski parlament gdje je ostao do 2004. godine. Godine 1997. je došao na čelo Združene liste socijalnih demokrata.
Pahor je pred parlamentarne izbore 2008. godine sklopio savez sa Liberalnom demokracijom Slovenije i strankom Zares. Nakon izbora mu je formiranje vlade omogućila umirovljenička stranka DeSuS. Pahorova vlada je na vlast došla nedugo nakon izbijanja globalne recesije koja je, pogotovo 2009. godine, teško pogodila Sloveniju.
Pahor je u odnosu na svog prethodnika Janeza Janšu ostvario vrlo dobre odnose sa susjednom Hrvatskom, pristavši na arbitražu o spornoj granici i za to stekao podršku na referendumu.
Međutim, njegovi pokušaji da efekte krize riješi politikom rezova, uključujući smanjivanje mirovina, njegovu su vladu učinile nepopularnom. U aprilu 2011. su ga formalno napustili umirovljenici, a u julu 2011. i stranka Zares. 20. septembra 2011. mu je izglasano nepovjerenje.
Pahor se za predsjednika države želio kandidirati i na predsjedničkim izborima 2007. godine, ali je od toga odustao na želju svoje stranke koja ga je vidjela kao budućeg premijera. Upravo je Pahor tada nagovorio Danila Türka da se kandidira za predsjednika.
Pahor je bio vođa Socijaldemokratske stranke.
"Ovu pobjedu shvaćam kao poruku da unatoč kolosalnim teškoćama kojima svjedočimo mora postojati izlaz i da taj izlaz moramo i hoćemo pronaći zajedno. Kada mi Slovenci i Slovenke pobijedimo tu krizu, a jednom hoćemo, imat ćemo opet ono samopouzdanje koje smo osjećali kada smo osnovali svoju državu. Jednom ćemo pobijediti krizu. Slovenska će zvijezda zasjati na nebu", rekao je Pahor nakon pobjede.
Odmah je podsjetio na svoja predizborna obećanja u kojima je govorio da će raditi na pomirbi ljevice i desnice u Sloveniji.
“Trebamo povjerenje jednih u druge, međusobno poštovanje, strpljenje, slušanje. Bez obzira na to koliko su velike razlike među nama, ono što nas povezuje je još jače “, rekao je Pahor.
Aktualni slovenski predsjednik Danilo Türk čestitao je Pahoru na pobjedi, ali i upozorio da je zabrinjavajuće da je na izbore izašlo iznimno malo birača. Prema podacima Izborne komisije, na izbore je izašlo 40 posto građana.
Do 19 sati odziv na izbore bio je najniži u istoriji Slovenije kao države. Glasalo je svega 40 posto upisanih birača.
Pretpostavlja se da je još manji broj ljudi na biralištima bio rezultat slabijih vremenskih prilika, sa snijegom i kišom, ali i zasićenosti birača, te njihova razočarenja političkih elitama koje se je iskazalo i u prosvjedima po slovenskim gradovima uoči izbora.
Slovenci su za ponedjeljak najavili nove proteste istodobno u Ljubljani i Mariboru. Prosvjedi će biti usmjereni protiv korumpiranih gradonačelnika Franca Kanglera i Zorana Jankovića, a građani očekuju njihove ostavke.
Analitičari kažu da Borut Pahor možda nije idealan izbor, ali je u svakom slučaju bolji od Danila Türka koji je formalno politički neopredjeljen, ali iza njega stoji takozvana "stara garda", na čelu sa Milanom Kučanom. Odlaskom Danila Türka sa predsedničke funkcije bi "konačno umrli moć i mit stare garde Milana Kučana", pišu mediji.
Borut Pahor je rođen u Postojni 2. 11. 1963 godine. Diplomirao je politologiju 1987. godine na Sveučilištu u Ljubljani.
Za vrijeme studija je postao član SKJ, odnosno njene republičke organizacije ZKS. Tamo je postao zagovornik reformističkog krila pod Milanom Kučanom. Na prvim višestranačkim izborima je kao kandidat ZKS izabran u slovenski parlament gdje je ostao do 2004. godine. Godine 1997. je došao na čelo Združene liste socijalnih demokrata.
Pahor je pred parlamentarne izbore 2008. godine sklopio savez sa Liberalnom demokracijom Slovenije i strankom Zares. Nakon izbora mu je formiranje vlade omogućila umirovljenička stranka DeSuS. Pahorova vlada je na vlast došla nedugo nakon izbijanja globalne recesije koja je, pogotovo 2009. godine, teško pogodila Sloveniju.
Pahor je u odnosu na svog prethodnika Janeza Janšu ostvario vrlo dobre odnose sa susjednom Hrvatskom, pristavši na arbitražu o spornoj granici i za to stekao podršku na referendumu.
Međutim, njegovi pokušaji da efekte krize riješi politikom rezova, uključujući smanjivanje mirovina, njegovu su vladu učinile nepopularnom. U aprilu 2011. su ga formalno napustili umirovljenici, a u julu 2011. i stranka Zares. 20. septembra 2011. mu je izglasano nepovjerenje.
Pahor se za predsjednika države želio kandidirati i na predsjedničkim izborima 2007. godine, ali je od toga odustao na želju svoje stranke koja ga je vidjela kao budućeg premijera. Upravo je Pahor tada nagovorio Danila Türka da se kandidira za predsjednika.
Pahor je bio vođa Socijaldemokratske stranke.
