Borba za slobodan internet: Crni Mart ili Veliki Brat
Polazeći od potrebe da od piraterije zaštite autore filmova, muzike i svih sadržaja koji se sada besplatno dijele Internetom, a njihovi autori od toga nemaju ništa, kreatori zakona su zamislili da se uspostavi čvrsta kontrola ko, šta i kako radi na globalnoj mreži, što je prepoznato kao uvođenje cenzure i opšte kontrole.
Nacrt zakona, koji još od 2006. kruži zakonodavnim komisijama, stupiće na snagu tek i kada ga ratifikuju sve evropske članice i Evropski parlament. Međutim, već neke od evrpskih država odustaju od toga, a prije par dana je i Evropski sud za ljudska prava donio presudu: socijalne mreže, poput facebook-a ili netlog-a, nisu dužne da kontrolišu šta i kako rade njihovi milionski korisnici jer bi to, jasno je rečeno, bilo kršenje ljudskih sloboda.
Da li smo došli do tačke od koje će slobode biti ili upitne ili apsolutne? Moguće da su se slično pitali i u staroj Grčkoj, ali tamo nisu imali Internet, do sada najdemokratskiji prostor razmjene informacija, postojanja, biznisa, zabave, pa i kriminala. Internet je, neko bi rekao, došao kao logičan čin globalizacije, čineći tako baze podataka, često čuvane i skrivane, sada lako dostupnim milionima, ukoliko neko od hakera odluči da bude tako.
Nije se jednom desilo da povjerljivi podaci o različitim korisnicima trgovačkih kuća, banaka, organizacija svih vrsta, budu otkriveni, sve do špijunskih zamkova poput CIA i FBI.
Tako su politički analitičari iz Texasa, Stratfor, koje redovno i pažljivo slušaju i u Washingtonu, a koji se, pored ostalog, bave i dijeljenjem savjeta kako izbjeći da vam neko 'zaviruje preko ramena', redovno na meti hakera koji se njihovim povjerljivim stranicama šetaju kao po svojoj kući. Špijuni su svuda, reklo bi se, pa zato nije ni čudo da pomalo paranoidno šef te organizacije dijeli savjete Amerikancima.
Protesti u Zagrebu protiv ACTA
„Oprezni ste dok se vozite na posao ili sa posla – osmatrate okolo, gledate u retrovizor, pogledom pretražujete sumnjive automobile, ljude koji bi vas možda mogli pratiti. Kontolišete da li vas možda neko prati, da li se uvijek isto vozilo kreće iza vas. Svaka osoba ili porodica, ili menadžer neke firme, svi oni moraju biti svjesni osnovnih mjera sigurnosti“ – savjetuju iz Stratfora.
Tako razmišljaju Amerikanci. I ne samo razmišljaju. Pod njihovim pritiskom je Evropska komisija, ne pitajući nikoga, potpisala sporazum pod imenom ACTA, koji bi trebao da štiti originalnost proizvoda, ideja, intelektualnog vlasništva.
Ukoliko se ACTA usvoji kao evropski zakon, postaće osnova na kojoj će vaš Internet provajder da odlučuje šta i gdje možete vidjeti na netu, skinuti, postaviti. Biće vaš zakonski usvojeni Veliki Brat.
Treba li se protiv toga boriti ili taj zakon prihvatiti kao logičan odgovor na sve prisutniju Internet pirateriju, gdje svi mogu sve imati i to besplatno, ostavljajući tako autore materijala, muzike, filmova, programai slično bez zarade?
Internet je sloboda za sve, i to bez razlike - uzvikuju mladi Evrope koji - na vijest da će ACTA do polovine ove godine biti na glasanju Evropskog parlamenta, koji po sistemu 'uzmi ili ostavi' mora da iskaže svoje mišljenje - dižu glas: dolje cenzura, dolje diktatura, vrijeme je za novu revoluciju, Internet revoluciju!
Čini se da je Evropska komisija, potpisujući sa Amerikom i još par njenih satelita sporazum o tome kako će ACTA stupiti na snagu u Evropi i tako biti evropska verzija već postojećeg američkog zakona, sama sebi zabila nož u leđa. S obzirom da je riječ o međunarodnom sporazumu, onemogućila je Evropskom parlamentu da ga eventualno modifikuje i ugradi elemente zaštite privatnosti Evropljana.
VIDEO: Protesti protiv ACTA u Bugarskoj koja je odbila da ga potpiše
Međutim, kako je parlamentarno DA neophodno da ACTA stupi na snagu, parlamentarci su s pravom kivni na Komisiju - toliko da je sadašnji predsjedavajući Parlamenta, njemački socijalista Martin Schulz, jasno stao protiv ACTA-e. Nije nevažno - za stupanje na snagu novog zakona o cenzuri Interneta, neophodno je da ga ratificiraju i sve organizacije i evropske članice. Teško da će biti tako jer su potpisivanje ACTA-e zaustavili u Njemačkoj, Češkoj i Poljskoj. I to nije sve.
Globalna organizacija Internet pirata, Anonymous, najavila je opšti rat Americi i evropskim režimima zbog pokušaja nametanja diktature. U tom ratu svakodnevno obaraju stranice vladinih agencija na obje strane okeana, a kao najnoviju najavljuju akciju 'Crni Mart', gdje pozivaju sve stanovnike planete da tog mjeseca prestanu plaćati za filmove, njihovo unajmljivanje, prestanu kupovati muziku preko Inteneta ili u prodavnicama, već da se okrenu piratskim stranicama, nadajući se da će tako na koljena oboriti multinacionalne kompanije koje ubiru proft i koje, vjeruje se, stoje iza spornih zakona o kontroli svih i svuda.
"U protestu, podržavamo 'Crni Mart' - potpuni bojkot copyright materijala. Nećemo gledati vaše filmove, nećemo kupovati vaše proizvode, nećemo gledati vaše programe, kupovati vašu muziku. To je naša akcija koja će umanjiti vrijednost vaših akcija. Vaše proizvode ćemo bojkotovati od 1. do 31. marta 2012. Znanje je besplatno. Mi smo Anonymous. Nećemo dopustiti cenzuru, nećemo dozvoliti pritiske. Očekujte nas!“ - poručuju Internet pirati.
Novinar s diplomom Akademije likovnih umjetnosti i tri decenije iskustva, nakon rada na sarajevskoj 202-ci i Yutelu prijete i na nezavisnom radiju ISV za vrijeme rata, od 1997. izvještava iz Brisela za brojne bh. i međunarodne medija.
