BiH: Gotovo 50 posto ljudi na granici siromaštva

Prema podacima Svjetske banke, oko 48 odsto stanovništva u BiH živi na granici siromaštva, dok je 18 odsto ispod linije koja označava kritično stanovništvo. Zvaničnih podataka bosanskohercegovačkih institucija, međutim, nema, kao ni državne strategije za borbu protiv siromaštva.

Najugroženija su djeca, stari, osobe sa invaliditetom, povratnici i Romi. Iako većina izvještaja govori da u BiH nema gladnih ljudi, pričali smo sa nekim penzionerima koji kažu da su toliko siromašni da često nemaju šta da jedu.

„Ležim i plačem, pa mi dođe muka od gladi. Svašta ne smijem jesti. Pa mi onda gorčina dođe da me utuši glad. Ja trebam nešto da pojedem fino, pa da mi malo dođe onaj kuvet, ali nemam. Lijekove mi daje, ne daje mi hljeba da se najedem“, kaže penzionerka koja je jedna od, kako se procjenjuje, više od 48 posto siromašnih ljudi u Bosni i Hercegovini.

Jedno od istraživanja Razvojnog programa Ujedinjenih naroda pokazuje da je, uprkos stabilnom ekonomskom rastu tokom protekle decenije, siromaštvo široko prisutno, pri čemu gotovo jedno od pet domaćinstava u BiH živi ispod granice siromaštva.

Prema nekim drugim procjenama, kada se u obzir uzmu svi parametri, u BiH živi preko milion siromašnih ljudi. Ipak, stvaran broj niko ne zna, jer domaće institucije nisu radile statističke podatke od 2007. godine.

Na konferenciji povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva moglo se čuti da Bosni i Hercegovini, pored podataka, nedostaju i ciljane mjere za sprječavanje siromaštva.

„Vi prvo analizirate stanje, odredite broj ugroženih, onda nađete način kako ćete se boriti protiv toga kontinuirano. Ovaj put zbilja se radi o strategiji koja svoj akcioni plan, koja ima mjere, koja mora imati financijska sredstva – jer bez adekvatno raspoređenih financijskih sredstava, posebno u ova krizna vremena, nema rezultata“, napominje direktorica Direkcije za ekonomsko planiranje BiH Ljerka Marić.

Strategija o socijalnom uključivanju Bosne i Hercegovine usvojena je krajem prošle godine u Federaciji i Brčko Distriktu. To, međutim, nisu učinili Vlada RS, niti Vijeće ministara BiH. Na ovu činjenicu upozorila je i pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija.

„Sasvim je sigurno da danak siromaštva ima veze sa pothranjenosti, nepismenosti, niskim statusom žena, ograničenim pristupom socijalnim i zdravstvenim uslugama. I to sve u svemu doprinosi visokom stepenu pojave bolesti, niskoj ekonomskoj produktivnosti i utiče značajno na natalitet, odnosno na populaciju u BiH“, rekla je ona.

Mala kupovna moć, visoka nezaposlenost

Predsjednica Helsinškog komiteta BiH Vera Jovanović podsjeća da su najugroženija djeca, stari, osobe sa invaliditetom, povratnici i Romi. Problemu siromaštva u Bosni i Hercegovini ne posvećuje se dovoljno pažnje, kaže ona.

„Nažalost, ne samo da nemamo strategiju pismeno, nego nemamo strategiju ni dogovoreno, a očigledno to će biti sve teže i teže s obzirom da vlasti na nivou BiH još uvijek nisu formirane. Ne vidim da i inače postoji interes da se problemu siromaštva pristupi na jedan ozbiljan način“, kaže Jovanović.

Kupovna moć je mala. Dovoljno je ući u prodavnicu i vidjećete koliko su Bosanci i Hercegovci siromašni, kažu građani:

„Nema para. Pa uđite u prodavnice, nećete vidjeti dva, tri kupca. Ne kupuje narod ništa.“
„Ja, bogami, mislim da smo previše siromašni, previše. Vidi se, očito se vidi. Nema svijet para, kupovna moć slaba - žalosno.“
„Mnogo siromašnih.“
„Nisu svi, ali pretežno jesu.“
„Sa platom od 450 maraka - kako ne bi bili siromašni? Može li se živjeti?“

Iako nema zvaničnih podataka o broju siromašnih u zemlji, statistika o broju nezaposlenih može biti jasan indikator kakva je socijalna slika države, kaže predsjednica parlamentarne komisije za ljudska prava Aleksandra Pandurević.

„U ovoj zemlji imamo 690.000 zaposlenih, 530.000 nezaposlenih i 550.000 penzionera. Znači, tih 690.000 zaposlenih izdržavaju i te nezaposlene i te penzionere, što jasno govori kakva je socijalna slika ove zemlje“, navodi Pandurević.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramović ocjenjuje:

„Mi imamo kroz Dejton, kroz institucije, kroz Ustav spuštana na najniže grane, govorim o Federaciji, četiri bitna pitanja koja se tiču upravo života. To su socijalna politika, zapošljavanje, obrazovanje i zdravstvo, sve ono što upravo tangira i što je direktno vezano za problematiku koja se zove siromaštvo ili nesiromaštvo“.

Krajem prošle godine Biskupska konferencija radila je istraživanje o stanju ljudskih prava u BiH. U tom se izvještaju, između ostalog, navodi da svaki peti građanin BiH živi od 1,5 eura dnevno, za šta može kupiti samo hljeb i mlijeko, te da oko 60 odsto penzionera živi u ekstremnom siromaštvu, a njih oko 215.000 prima mjesečno manje od 150 eura.

S jednim obrokom dnevno iz narodne kuhinje preživljava 20.000 građana BiH, a čak 700.000 njih živi ispod opšte granice siromaštva u koje se ubrajaju svi sa manje od 120 eura primanja mjesečno - navedeno je u tom izvještaju.