Na sudovima u BiH i susjednih zemaljama vodi se preko 20.000 sudskih sporova u kojim logoraši tuže države da im isplate nadoknadu nematerijalne štete za vrijeme koje su proveli u logorima. Tvrde da je to jedini način da ostvare svoja prava, jer ni nakon 20 godina u BiH ne postoji državni zakon kojim bi se ona štitila. Iako nema službenih podataka, procjenjuje se da je u BiH za vrijeme rata postojalo preko 600 logora kroz koje je prošlo 100.000 ljudi.
Federacija BiH nedavno je isplatila naknadu za nematerijalnu štetu nanesenu Samiru Pojskiću iz Zenice za dane provedene u logoru na Kopaoniku kod Busovače. Pojskić je dobio 200 KM po danu boravka u zatočeništvu. On kaže kako se nada da će ova presuda biti korak ka insititucionalnom rješenju pitanja logoraša u BiH:
„Nažalost, mnogi od naših kolega nisu dočekali dan da izađu na slobodu, da budu razmijenjeni. Znamo da je veliki broj njih nažalost ubijen u logoru i završio na najgori mogući način.“
Samo u Zeničko-dobojskom kantonu više od 150 logoraša podnijelo je 800 tužbi na različitim sudovima. Pojskić dodaje kako nijedan iznos nije adekvatan onome što su ljudi preživjeli u logorima:
„Žalosno je, ali živimo u državi koja štiti pase lutalice. Psi lutalice imaju veća prava nego logoraši koji su onemogućeni da uživaju bilo kakva prava.“
Od 20.000 tužbi logoraša, koliko ih je trenutačno aktivno na različitim sudovima u BiH i susjednim zemljama, do sada je okončano tek nekoliko. Za dvije presude u BiH i jednu u Crnoj Gori logoraši su uspjeli dobiti novčanu naknadu.
„Postoje i mnoge druge mogućnosti koje su u svijetu poznate, počevši od Drugog svjetskog rata i reparacije koju Njemačka daje, pa do Argentine i drugih država koje su našle druge modele, jednostavnije i efikasnije i za državu i za one koji potražuju. Ovo je, nažalost, najteži i naskuplji proces i za državi u za svakog pojedinca koji se mora obratiti sudu za svoja prava“, kaže Murat Tahirović, predsjednik Udruženja logoraša BiH.
U Republici Srpskoj nedavno je donesen zakon prema kojem će se ratna odšteta isplaćivati u obveznicama. Predsjednik Udruženja logoraša RS Branislav Dukić ističe kako cilj tužbi koji se pokrenuli logoraši iz ovog entiteta nije materijalna korist, nego nastojanje da se u BiH dokaže da su postojali logori u kojima su stradali predstavnici srpskog naroda.
„Naš cilj je dokazati da su postojali logori. Tiče se samo jednog čovjeka, znači jedna tužba, jedan logor - a poslije toga ćemo samo dodati, nema onih ljudi koji su ležali u tim logorima. Do sada procesi su već krenuli, dobili smo za četiri, pet logora. Nismo zadovoljni Sudom i Tužilaštvom Federacije BiH, jer vrlo sporo idu, vrše se razna vještačenja, odugovlači se“, tvdi Dukić.
Brojne dileme
Udruženje hrvatskih logoraša iz BiH također je pokrenulo preko 2.000 pojedinačnih tužbi kojim žele ostvariti svoja prava. Predsjednik Udruženja Mirko Zelenika ističe da hrvatskim logorašima u BiH, pored borbe za ostvarivanja rava za stradanja u logorima, predstoji i borba sa pojedinim predstavnicima vlasti u FBiH.
Neki ministri su u više navrata sve ove godine pokušavali marginalizirati hrvatske logoraše, naglašava Zelenika:
„Ministar Crnkić ranije, a i sada naročito ovaj Elez, su išli u masovno poništenje uvjerenja o pripadnosti i okolnostima. To je bio ključni dokument kao dokaz na sudu, jer u tom uvjerenju piše taj i taj, pripadnik te i te vojske, u logoru je stradao tako i tako. Ministar je naredio da se najprije 85, pa 96 tih uvjerenja o okolnostima izmijeni, a onda kako mu je dosadilo da pravi pojedinačna ta rješenja, donio je naredbu da se svima nama, pripadnicima HVO-a, u vojnim evidencijama izbriše da smo bili zlostavljani u logorima.“
S druge strane, odvjetnici koji zastupaju logoraše u sudskim sprovima kažu kako je to težak proces kojeg karakteriziraju brojni problemi.
„U pripremi ovih predmeta su se pojavile brojne dileme, počev od toga koga optužiti: državu ili entitete, sa kojim dokazima se pojaviti na sudu. Zatim posebno je teško, i još uvijek je, dokazivati da je neko lice u logoru zlostavljano i da je,zbog takvog tretmana oboljelo zato što ne postoji relevantna medicinska dokumentacija iz tog vremena“, kaže Almin Dautbegović, odvjetnik iz Zenice.
U BiH procjenjuje se da bi ukupna potraživanja ljudi koji su stradali u proteklom ratu mogala dostići iznos veći od tri milijardi eura. Logoraši koji su trpili razne torture poručuju vlastima kako neće odustati od prava koja im pripadaju po svim europskim i UN-ovim konvencijama.
************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Federacija BiH nedavno je isplatila naknadu za nematerijalnu štetu nanesenu Samiru Pojskiću iz Zenice za dane provedene u logoru na Kopaoniku kod Busovače. Pojskić je dobio 200 KM po danu boravka u zatočeništvu. On kaže kako se nada da će ova presuda biti korak ka insititucionalnom rješenju pitanja logoraša u BiH:
„Nažalost, mnogi od naših kolega nisu dočekali dan da izađu na slobodu, da budu razmijenjeni. Znamo da je veliki broj njih nažalost ubijen u logoru i završio na najgori mogući način.“
Samo u Zeničko-dobojskom kantonu više od 150 logoraša podnijelo je 800 tužbi na različitim sudovima. Pojskić dodaje kako nijedan iznos nije adekvatan onome što su ljudi preživjeli u logorima:
„Žalosno je, ali živimo u državi koja štiti pase lutalice. Psi lutalice imaju veća prava nego logoraši koji su onemogućeni da uživaju bilo kakva prava.“
Od 20.000 tužbi logoraša, koliko ih je trenutačno aktivno na različitim sudovima u BiH i susjednim zemljama, do sada je okončano tek nekoliko. Za dvije presude u BiH i jednu u Crnoj Gori logoraši su uspjeli dobiti novčanu naknadu.
„Postoje i mnoge druge mogućnosti koje su u svijetu poznate, počevši od Drugog svjetskog rata i reparacije koju Njemačka daje, pa do Argentine i drugih država koje su našle druge modele, jednostavnije i efikasnije i za državu i za one koji potražuju. Ovo je, nažalost, najteži i naskuplji proces i za državi u za svakog pojedinca koji se mora obratiti sudu za svoja prava“, kaže Murat Tahirović, predsjednik Udruženja logoraša BiH.
U Republici Srpskoj nedavno je donesen zakon prema kojem će se ratna odšteta isplaćivati u obveznicama. Predsjednik Udruženja logoraša RS Branislav Dukić ističe kako cilj tužbi koji se pokrenuli logoraši iz ovog entiteta nije materijalna korist, nego nastojanje da se u BiH dokaže da su postojali logori u kojima su stradali predstavnici srpskog naroda.
„Naš cilj je dokazati da su postojali logori. Tiče se samo jednog čovjeka, znači jedna tužba, jedan logor - a poslije toga ćemo samo dodati, nema onih ljudi koji su ležali u tim logorima. Do sada procesi su već krenuli, dobili smo za četiri, pet logora. Nismo zadovoljni Sudom i Tužilaštvom Federacije BiH, jer vrlo sporo idu, vrše se razna vještačenja, odugovlači se“, tvdi Dukić.
Brojne dileme
Udruženje hrvatskih logoraša iz BiH također je pokrenulo preko 2.000 pojedinačnih tužbi kojim žele ostvariti svoja prava. Predsjednik Udruženja Mirko Zelenika ističe da hrvatskim logorašima u BiH, pored borbe za ostvarivanja rava za stradanja u logorima, predstoji i borba sa pojedinim predstavnicima vlasti u FBiH.
Neki ministri su u više navrata sve ove godine pokušavali marginalizirati hrvatske logoraše, naglašava Zelenika:
„Ministar Crnkić ranije, a i sada naročito ovaj Elez, su išli u masovno poništenje uvjerenja o pripadnosti i okolnostima. To je bio ključni dokument kao dokaz na sudu, jer u tom uvjerenju piše taj i taj, pripadnik te i te vojske, u logoru je stradao tako i tako. Ministar je naredio da se najprije 85, pa 96 tih uvjerenja o okolnostima izmijeni, a onda kako mu je dosadilo da pravi pojedinačna ta rješenja, donio je naredbu da se svima nama, pripadnicima HVO-a, u vojnim evidencijama izbriše da smo bili zlostavljani u logorima.“
S druge strane, odvjetnici koji zastupaju logoraše u sudskim sprovima kažu kako je to težak proces kojeg karakteriziraju brojni problemi.
„U pripremi ovih predmeta su se pojavile brojne dileme, počev od toga koga optužiti: državu ili entitete, sa kojim dokazima se pojaviti na sudu. Zatim posebno je teško, i još uvijek je, dokazivati da je neko lice u logoru zlostavljano i da je,zbog takvog tretmana oboljelo zato što ne postoji relevantna medicinska dokumentacija iz tog vremena“, kaže Almin Dautbegović, odvjetnik iz Zenice.
U BiH procjenjuje se da bi ukupna potraživanja ljudi koji su stradali u proteklom ratu mogala dostići iznos veći od tri milijardi eura. Logoraši koji su trpili razne torture poručuju vlastima kako neće odustati od prava koja im pripadaju po svim europskim i UN-ovim konvencijama.
************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.