Piše: Una Čilić
Tokom prvog dana održavanja trećeg međunarodnog festivala književnosti Bookstan, postavljenog pod temom granica i ograničenja, održana je panel diskusija u sklopu tematske cjeline nazvane Balkanska ruta.
Balkansku rutu kao jedan od fokusa definisao je ovogodišnji kurator Geert Mak, dugogodišnji Buybookov autor i jedan od najznačajnijih holandskih pisaca.
Pored Maka, panelu su prisustvovali Dennis Gratz, jedan od Buybookovih autora i zastupnik u Federalnom parlamentu. O granicama i ograničenjima govorio je i Frank Westerman, holandski novinar i pisac koji je sa 27 godina izvještavao o ratu u Bosni i Hercegovini i svjedočio padu Srebrenice.
“Ovaj naslov smo kreirali prošle godine. Naravno, u to vrijeme migracije su bile predmet velike rasprave u Evropi. Ne radi se samo o migracijama, nego i o pitanju granica ali i tome koliko daleko evropski projekat može da ode. Tako da je Balkanska ruta o migracijama i migrantima ali isto tako o tome kako ćemo se u Evropi ponašati jedni prema drugima u budućnosti, šta ćemo uraditi sa našim granicama, kako ćemo živjeti odvojeno i zajedno i kakav će identitet imati Evropa u budućnosti”, pojasnio je Mak razloge zbog kojih je ovogodišnja podsekcija postavljena pod pomenutim terminom.
“Živimo u sredini promjene historije, promjene paradigmi, tako da je balkanska ruta pokazatelj koliko je Evropa ranjiva. Balkanska ruta je isto tako i inspirativna, Sarajevo je inspirativno jer pokazuje, nakon svega što se desilo, kako možete ponovo zajedno da živite, kako možete da izgradite novi grad. Gradovi poput Sarajeva pokazuju nam kako se preživljava i to je razlog za ovaj naslov.”
Tokom panela pokrenuta su razna pitanja, počevši od problema identiteta i postojanja onog drugog kao osnovnog pokazatelja razlika između ljudi, budućnosti Evropske unije, dolaskom izbjeglica i migranata u Bosnu i Hercegovinu. No, imajući u vidu da su svi učesnici panela pisci čija se djela bave pitanjima problematičnih i društava u razvoju, konfliktima, ratnom prošlošću Bosne i Hercegovine, postavljeno je i pitanje privlačnosti pisaca ka pričama o migracijama i migrantima.
“Oni koji dolaze su veoma često ljudi sa margina koji vode komplikovane živote. I dobra književnost mora pokazati kompleksnost života i lične historije kao i one generalne”, pojasnio je Mak, navodeći da, s druge strane, društvo se često rezervisano ponaša prema novim ljudima koji dolaze u njihova okruženja.
Svaka generacija ima svoj rat
O kompleksnosti historije, obnove društva te o problemu identiteta govorio je i Frank Westerman, novinar koji je svoju ranu karijeru proveo izvještavajući iz rata u Bosni i Hercegovini. Westerman je prošle godine radio na dokumentarnom filmu o Mostaru i generacijama ljudi koji žive odvojeno. No bez obzira na razdvojenost kojoj je svjedočio Westerman kaže da je optimističan po pitanju budućnosti, jer, kako navodi, ako poredimo prostor sa onim od prije 25 godina, razlika je očigledna.
“Izreka 'svaka generacija ima svoj rat', koju sam čuo nebrojeno puta, nisam siguran da li će se ponovo desiti. Vidio sam dvije grupe ljudi koje žive jedne nasuprot drugih u Mostaru, sa veoma malo ili gotovo nikakvog mješanja. I pitao sam sam sebe ali i ljude iz Mostara, da li vam smeta jer se ne miješate jedni sa drugima. I moja dosadašnja impresija jeste da je ta situacija kao ulje i voda: ne miješaju se, ali nema nikoga ko se pokušava pripremiti za rat, niko ko će da ruši džamije ili crkve. To me čini optimističnim.”
Nespremnost države
Veliki dio razgovora bio je posvećen trenutnoj situaciji dolaska izbjeglica i migranata u Bosnu i Hercegovinu. Bosanskohercegovački predstavnik panela o balkanskoj ruti, Dennis Gratz smatra da nismo bili spremni na ovaj razvoj događaja.
“Činjenica da mi u ovom trenutku imamo problem, da tako kažem, šta da radimo sa izbjeglicama je nešto što se ignorira i na neki način postire pod tepih upravo iz prostog razloga jer država ne želi da otkrije kako zapravo nema plan šta da radi sa izbjeglicama. Ja mislim da će se to u nekoj srednjoročnoj perspektivi rješavati prema naputcima zemalja u okruženju, prije svega zemalja koje su najosjetljivije na trenutni problem izbjeglica. Međutim mi smo trebali znati da će nam se ovo dogoditi i kao većinu stvari nismo planirali, nismo predvidjeli,” smatra Gratz.
No, pored nefunkcionisanja političkog menadžmenta kada su u pitanju izbjeglice i migranti, Gratz smatra da je razočaravajuće da društvo pasivno posmatra problem.
“Čast izuzecima, vi imate zaista sjajne ljude, aktiviste koji su tu i pomažu i po pitanju izbjeglica. Međutim ja ne priznajem argument 'imamo važnijih problema', kako da vam objasnim. Imamo mi važnijih problema, ali rješavamo stvari, pomažemo ljudima koji su u nevolji. Mi smo tu solidarnost pokazali, nisu nas se ticali ni entiteti ni granice, kad su bile poplave. Mi znamo i umijemo biti dobri ljudi. Ali sada smo pokazali jednu ružnu stvar i čini mi se da nam je samo bio cilj da se sklone negdje,” navodi Gratz uz pojašnjenje da niko ne može očekivati od građana da samoinicijativno uzimaju u ruke stvari koje su u ingerenciji države.
Iako je optimista po pitanju budućnosti bosanskohercegovačkog društva i Westerman navodi da je za razvoj i napredak potrebno prevazići neke probleme na kojima počiva politički sistem ove zemlje.
“Interesantna je stvar brojeva. Ono čega se najviše plašim za Bosnu jeste da ljudi još uvijek broje glave: da li si Srbin, Bošnjak ili Hrvat. Stvarno bih želio da je više političkih stranaka, kulturnih grupa, organizacija koje ne igraju na kartu etničnosti. Ako igrate nogomet nije važno kome pripadate. Taj timski duh je neophodan kako bismo prevladali situaciju.”
Sesiju je moderirao putopisac i novinar Chris Keulemans koji je prvi put u Sarajevo stigao za vrijeme opsade.
Internacionalni festival književnosti Bookstan održava se do subote 7. jula u Sarajevu.
Facebook Forum