Narodni poslanici u skupštini entiteta Republika Srpska (RS) Ramiz Salkić i Amir Hurtić uputili su u skupštinsku proceduru Nacrt zakona o službenoj upotrebi službenih jezika Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj.
Cilj je, kako su najavili u Banjaluci 10. oktobra, sprječavanje diskriminacije bosanskog jezika u ovom bosanskohercegovačkom entitetu.
Prema Ustavu Republike Srpske službeni jezici u upotrebi su - jezik srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda.
Obrazlažući nacrt zakona Salkić je istakao da su službeni jezici na državnom nivou, te u entitetu Federacija BiH i Distriktu Brčko, srpski, hrvatski i bosanski, a da to nije slučaj u RS-u.
"Jedino u ovom entitetu imamo negiranje postojanja bosanskog jezika kao službenog jezika", poručio je Salkić.
Predlagači se pozivaju na odredbe Ustava BiH i konvenciju o ljudskim pravima koje je potpisala Bosna i Hercegovina, a koje garantuju ravnopravnost i nediskriminaciju bilo koje etničke grupe.
Vlada Republike Srpske ne dozvoljava da se maternji jezik Bošnjaka naziva bosanski i da se kao takav upisuje u zvanična dokumenta.
Zbog toga su godinama roditelji djece bošnjačke nacionalnosti odbijali da ih šalju u škole u mjestima na istoku BiH, a koja su na teritoriji Republike Srpske.
Ustavni sud BiH je u svojoj odluci još 2016. godine zaključio je da "Jezik bošnjačkog naroda", prema Ustavu RS-a neutralna odredba i da je u skladu sa Ustavom BiH.
Takođe, Sud je zaključio i da je "ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda, kao i svih konstitutivnih naroda i ostalih koji se tako ne izjašnjavaju, da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele, što je u skladu s Ustavom BiH i suprotno postupanje u praksi vodilo bi kršenju Ustava Bosne i Hercegovine, ali i Ustava Republike Srpske", navodi su u zaključku Ustavnog suda.
Odlukom je konstatovao i da se u državnom Ustavu nigdje ne propisuje da imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju biti u vezi sa imenom konstitutivnog naroda.
"Ustav Bosne i Hercegovine daje pravo konstitutivnim narodima i ostalim da jezik kojim govore nazovu imenom kakvim žele", istakli su iz Ustavnog suda BiH.