Napad Irana na Izrael u nedjelju rano ujutro označio je promjenu u pristupu Teherana, koji se do sada oslanjao na svoje saveznike i oružane grupe širom Bliskog istoka i izbjegavao direktnu konfrontaciju sa Izraelom.
Sada su sve oči uprte u to hoće li Izrael odlučiti poduzeti dalju vojnu akciju, dok Washington traži diplomatske mjere za ublažavanje regionalnih tenzija, navodi AP.
Zašto je Iran napao Izrael?
Iran kaže da je ovo bio odgovor na napad 1. aprila na njihove konzularne kancelarije u Damasku u Siriji, pri čemu je ubijeno 13 osoba, među kojima pripadnici iranske Revolucionarne garde. U napadu u Damasku su ubijeni viši komandir Mohammad Reza Zahedi i brigadni general Mohammad Hadi Haj Rahimi, piše Washhinton Post.
Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Velikoj Britaniji potvrdila je "ubistvo visokorangiranog lidera koji je služio kao lider Quds snaga za Siriju i Libanon, dvoje iranskih savjetnika i pet članova iranske Revolucionarne garde".
Quds su elitne snage Revolucionarne garde zadužene za operacije u inostranstvu i nalaze se na američkoj listi terorističkih organizacija.
Za napad je Iran okrivio Izrael.
Izrael nije potvrdio da stoji iza napada na Damask, iako su njegovi lideri u načelu rekli da djeluju protiv Irana, koji podržava Hezbollah u Libanu, a u Pojasu Gaze Hamas, grupu koju Sjedinjene Države i Evropska unija smatraju terorističkom.
Izrael je saopštio da je skoro svih preko 300 dronova i projektila koje je Iran lansirao preko noći oborio njihov protivraketni odbrambeni sistem. Jedna djevojka na jugu Izraela je ranjena, a projektil je pogodio izraelsku zračnu bazu, uzrokujući manju štetu.
Izrael je godinama ranije, kao i tokom svoje šestomjesečne vojne kampanje protiv Hamasa u Gazi izvodio napade u Siriji protiv Irana i njegovih saveznika. Ali, napad 1. aprila izdvaja se se i zbog lokacije - u diplomatskom kompleksu, koji je tradicionalno izuzet od neprijateljstava - i zbog visokog položaja očiglednih meta, navodi Washington Post.
Zašto su Izrael i Iran neprijatelji?
Dok je Iranom vladala dinastija Pahlavi, iransko-izraelski bilateralni odnosi bili su daleko od neprijateljskih. Iran je bio jedna od prvih muslimanskih zemalja koja je priznala novu državu Izrael.
Iranska revolucija 1979. godine u Iranu, poremetila je odnose dvije države. Šah Mohamed Reza Pahlavi je svrgnut, a novi vrhovni vođa Islamske Republike Iran, ajatolah Ruholah Homeini, vodio je politiku suprotstavljanja "arogantnim" svjetskim silama. Tokom njegovog režima, Sjedinjene Države su u Iranu postale poznate kao "Veliki Sotona", a Izrael kao "Mali Sotona", piše NPR.
Iran ne priznaje pravo Izraela na postojanje i traži njegovo iskorjenjivanje, navodi BBC.
Vrhovni vođa zemlje, ajatolah Ali Khamenei, ranije je nazvao Izrael "kancerogenim tumorom" koji će "nesumnjivo biti iskorijenjen i uništen". Iran vidi Izrael kao zapadni "kancer" na muslimanskoj zemlji.
Napad na konzulat u Damasku posljednji je u nizu zračnih napada na iranske ciljeve koji se pripisuju Izraelu. Nekoliko visokih komandanata IRGC-a ubijeno je u zračnim napadima u Siriji posljednjih mjeseci, podsjeća BBC.
Izrael vjeruje da Iran predstavlja egzistencijalnu prijetnju o čemu svjedoči retorika Teherana, uvjerenje da Iran nastoji napraviti nuklearno oružje, što Teheran demantuje, zatim gomilanje posrednika zakletih na uništenje Izraela, finansiranje i naoružavanje palestinskih grupa uključujući Hamas i libanonsku šiitsku militantnu grupu Hezbollah.
Ko su saveznici Irana?
Od uspostavljanja Islamske Republike 1979, Iran je posvećen širenju revolucionarne teokratske ideologije koja propovijeda superiornost vjere nad politikom.
Iran decenijama obučava i naoružava mrežu nedržavnih militantnih grupa kako bi djelovali kao posrednici Irana. Mreža autonomnih vojnih islamističkih grupa naziva se "Osovina otpora".
Teritorijalno, "Osovina otpora" preklapa Irak, Siriju, Libanon, Jemen i Palestinske teritorije u Izraelu i tako širi svoj uticaj putem strateških partnerstava.
Među najistaknutijim oružanim grupama "Osovine otpora" su Hamas, koji je sunitski pokret, Hezbollah u Libanonu kojeg su Sjedinjene Države označile kao terorističku organizaciju, i jemenski Huti, politička i militaristička organizacija šiia islamista koja se pojavila u Jemenu tokom 1990-ih.
Tu je i i Islamski otpor u Iraku i Siriji, te Islamski džihad na Palestninskim teritorijama u Izraelu.
Oni zajedno čine snažnu i nekonvencionalnu koaliciju čiji korijeni leže u Islamskoj revoluciji iz 1979. koja je dovela radikalne muslimane šiite na vlast u Iranu čije namjere su da prošire svoju varijantu ekstremizma širom islamskog svijeta.
Šta dalje?
Iran je do sada uspijevao održavati ravnotežu između javne osvete i izbjegavanja dalje provokacije izraelske vojne akcije koja bi dovela do mnogo šireg sukoba. Ali, analitičari za AP kažu da je Iran sada poslao poruku da su voljni intenzivirati sukob s Izraelom.
"To je znak upozorenja, koji kaže da ako Izrael prekrši pravila, postoje posljedice", rekao je Magnus Ranstorp, strateški savjetnik na Švedskom univerzitetu odbrane.
Iranski napad dodatno je potaknuo strahove da će rat u Gazi izazvati regionalni haos.
Iran tvrdi da ne traži sveopšti rat u cijelom regionu. Ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian napisao je u postu na X, nekadašnjem Twitteru, da Iran u ovom trenutku "nema namjeru da nastavi odbrambene operacije" osim ako ne bude napadnut.
Iran je naglasio da je ciljao izraelske objekte uključene u napad u Damasku, a ne civile ili "ekonomske oblasti".
Nakon što je Izrael počeo ofanzivu u Gazi protiv Hamasa, grupe koje podržava Iran bile su vojno uključene, dok je Teheran sjedio po strani. Libanonska grupa Hezbollah ispalila je rakete na sjever Izraela. Jemenski pobunjenici Huti napali su zapadne brodove na Crvenom moru. Krovna grupa iračkih milicija napala je položaje američke vojske u Iraku i Siriji.
Sada je Teheran "spreman da podigne prijetnju" bez oslanjanja na posrednike, rekla je direktorica Carnegie centra za Bliski istok Maha Yahya.
Ipak, Iran nije išao do kraja.
"Dali su dovoljno upozorenja da se ovo sprema, i mislim da su znali da će oni (dronovi i projektili) biti oboreni prije nego što stignu do izraelske teritorije", rekla je Yahya.
Ona je također istakla da se rastući pritisak na Izrael zbog njihovih napada u Gazi sada pretvara u pokušaje smirivanja regionalnih tenzija.
Mona Yacoubian, potpredsjednica centra za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri Američkom institutu za mir smatra da Washington igra ključnu ulogu u izbjegavanju daljnjih eskalacija.
Mogućnost daljih vojnih akcija Izraela čini se da nije popularna ideja među njehovim saveznicima, uključujući Sjedinjene Države, rekao je Eldad Shavit, iz Instituta za nacionalne sigurnosne studije u Izraelu.
Glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je za NBC da predsjednik Joe Biden ne želi širenje regionalnog sukoba ili "širi rat" s Iranom, te da "lično radi na diplomatskom frontu".
Američki zvaničnici zabrinuti su zbog izbijanja rata na više frontova i strahuju da bi udar u Damasku mogao dovesti do napada na američko vojno osoblje smješteno u Iraku, Siriji ili drugim dijelovima Bliskog istoka.
