Petnaest godina postojanja i devet godina borbe za očuvanje vrste orlova lešinara - bjeloglavih supova - obilježila je u subotu uveče nevladina organizacija (NVO) Novi val iz slikovitog mjesta Blagaj, oko 12 km južno od Mostara, u svom eko-centru, jednom netaknutom klancu u blizini tog historijskog gradića.
Novi val je time istovremeno obilježio i Svjetski dan lešinara, vrste koja se u mnogim dijelovima planete suočava sa istrebljenjem.
Bjeloglavi supovi, autohtona vrsta iz Hercegovine, nekada su patrolirali nebom iznad Blagaja i okolnih krševitih područja, ali zadnjih decenija ih nema, pa je upravo NVO Novi val prije devet godina uvezla nekoliko njih iz Španije, te već godinama radi na projektu vraćanja tih lešinara, koje se smatra vitalnim u eko-sistemu, u prirodu.
Bez hranilišta, sve pada u vodu
Dva bjeloglava supa i dalje se mogu vidjeti u velikom kafezu u Eko-centru Omladinskog kluba Novi val, ali još uvijek ne postoje uslovi za njihovo puštanje na slobodu.
Predsjednik NVO Novi val, Adnan Đuliman kaže da je - što se tiče projekta bjeloglavih supova - urađeno 80 posto posla.
“Ako ne uradimo hranilište, čitava ova priča do sada pada u vodu. Ako uradimo tih 20 posto, mi bjeloglave supove imamo, ne moramo ih uvoziti. Imamo Hrvatsku, imamo Srbiju. Do zagušenja je već došlo u Srbiji, u kanjonu Uvca, Hrvatska je ostala bez hranilišta. Mi moramo i radi njihovih i naših i svih supova u čitavoj Evropi nešto uraditi”, kazao je Đuliman, dodajući da će “BiH kad-tad, prije ili kasnije, morati pratiti evropske direktive”.
On tvrdi da bi se hranilište moglo napraviti za nekih od 7,5 do 10 hiljada eura.
“Životinjski otpad, koji se trenutno baca u jame i u prirodu, bi se na taj način sklanjao u ta hranilišta, gdje bi se hranili bjeloglavi supovi, vrane i sve ostale životinje i imali bi višestruku korist, a ovako se sve baca i propada”, istakao je Đuliman.
Jedino mjesto za rijetke biljke i životinje
Inače, Eko-centar Omladinskog kluba Novi val je prvi takve vrste u BiH. To je mjesto gdje ta NVO uzgaja neke od rijetkih i ugroženih životinjskih i biljnih vrsta, tipičnih za Hercegovinu, poput magarca, psa tornjaka, lešinara i drugih.
Prvi su u BiH koji posjeduju umjetne stijene na otvorenom, od po 12 metara. Svi ti sadržaji namijenjeni su djeci, kojih je na stotine iz oba bh. entiteta, zajedno se družeći, prošlo kroz Eko-centar.
Adnan Đuliman je kazao kako su aktivisti Novog vala zajednici pružili milione radnih sati, kroz svoje aktivnosti, ali i kroz pomoć ljudima.
“Sa nekim minimalnim budžetima, uradili smo velike stvari za BiH i za lokalnu zajednicu, što je nama puno bitnije”, dodao je Đuliman.
Projekte Omladinskog kluba Novi val već godinama pomaže i međunarodna nevladina organizacija Oxfam. Projekt menadžerica Oxfama, Sanja Radulović kazala je kako je projekat Novog vala koristan, jer je u prvom redu djeci potrebno tako nešto.
“Mi stariji smo možda nešto i vidjeli prije, a sada djeca na ovakvim mjestima mogu vidjeti domaće životinje koje na žalost ne mogu više vidjeti. Mogu biti na otvorenom, mogu se družiti sa prirodom, mogu upoznati biljke, a onda naravno i supove, koji su nešto što je nestalo iz ovih područja. Nemamo više stočarstva, nemamo više divljači, koja je uništena i samim tim ovi supovi više nemaju svoje prirodno stanište”, kazala je Radulović.
Mjesto nastalo iz ničega
Sanja Đermanović, iz organizacije Nešto više, koja takođe sarađuje sa Novim valom kaže kako je Eko-centar “vrlo značajna karika u našem društvu”.
“To je jedno mjesto nastalo iz ničega, zapravo. Danas kad dođete ovdje vidite kakvi sve sadržaji tu postoje za ljubitelje prirode, pogotovo za djecu i mlade, te je to jedno vrlo rijetko mjesto, nažalost, u BiH, gdje možete doći i upoznati se sa autohtonim vrstama ljekobilja, voća…”, ističe Đermanović.
Iz organizacije Novi val najavljuju, zajedno sa svojim prijateljima, nastavak borbe za očuvanje prirodne okoline, te podizanje svijesti ljudi, posebno djece i mladih, o značaju očuvanja okoliša.
Facebook Forum