Pišu: Tony Wesolowsky, Current Time i Bjeloruski servis RSE
Bjelorusija je utonula u haos u avgustu 2020. godine kada su sporni predsjednički izbori donijeli šesti mandat Aleksandru Lukašenku, koji vlada zemljom od 1994. godine, i koji je opisivan kao posljednji evropski diktator, piše redakcija Radija Slobdna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Izbori su izazvali neviđen talas protesta koji su naišli na suzbijanje koje je bilo brutalno čak i za autoritarnu Bjelorusiju. Više od 30.000 Bjelorusa prošlo je kroz pritvorenički postupak. Broj političkih zatvorenika prešao je 540 i uključuje preko 20 novinara.
Svaki vid protesta može dovesti do novčane kazne, pa čak i do zatvora u Bjelorusiji. Isticanje crvene i bijele boje, koja se povezuje s demokratskom opozicijom i zastavom prve kratkotrajne Bjeloruske demokratske republike 1918.
Evo nekih od najekstremnijih slučajeva:
Pogrešne čarape
Policija Minska u martu je zaustavila ženu koja je išla pješice na časove vožnje. Nataliji Sivcovi-Sjaduškini je rečeno da je njena odjeća neprikladna. Problem? Čarape su joj bile bijele boje s crvenom prugom - kao istorijska zastava koja je praktično zabranjena u Bjelorusiji.
Nosila je i crvene patike koje su navodno također bile inkriminirajuće. Policija ju je optužila da je pokazivala "V za pobjedu" vozačima u prolazu, koji su navodno otpozdravljali.
Sivtsova-Sjaduškina procesuirana je po zakonima kojima se zabranjuje neovlašteni protest i naloženo joj je da plati 2.320 bjeloruskih rubalja (900 dolara). Sudija je istakao da su njene uvredljive čarape i patike bile veoma vidljive dok je nosila kratke traperice.
To nije bio jedini susret Sivcove-Sjaduškinove sa vlastima. Dan prije nego što je zaustavljena zbog čarapa, policija se pojavila u njenom stanu u Minsku. Srušili su crveno-bijeli transparent s njenog balkona. Kasnije je optužena za "nezakonito piketiranje" i kažnjena s 2.030 bjeloruskih rubalja (794 dolara).
"Sada dugujem 4.350 rubalja", rekla je tada Sivtsova-Sjaduškina za Bjeloruski servis RSE. "Nemam toliki novac da platim kazne, iako radim."
Sivtsova-Sjaduškina nije bila izolovan slučaj. U gradu Hrodna na zapadu zemlje, Ljubou Sarlaj je provela dan iza rešetaka i kažnjena je zbog nošenja crveno-bijelih pantalona. Nju je policija privela u januaru dok je šetala od kafića do svog automobila.
"Pitala sam policiju zašto su me pritvorili", rekla je za Karent tajm (Current Time).
"A oni su rekli: 'Znači, niste pokušavali da nešto poručite svojim hlačama?'"
Ostala 'krivična djela zbog boje'
Andrej Dražin, iz grada Ivanava na zapadu zemlje, kažnjen je u martu zbog podizanja natpisa ispred njegove kuće koji je bio ofarban u bijelo crvenu pruge. Policija je to smatrala oblikom nelegalnog piketiranja.
"Budući da je bio u svom prebivalištu, objesio je natpis na fasadi svoje kuće kao vid javne demonstracije i ponudio javno posmatranje bijelo-crveno-bijele zastave u obliku šablona koji nije registrovan u Republici Bjelorusiji", navodi se u policijskom izvještaju.
Bijelo-crveno-bijela zastava - ne govoreći ništa o pukoj kombinaciji tih boja - zvanično nije zabranjena u Bjelorusiji. Ali to nije spriječilo sudiju da Dražina novčano kazni u iznosu od 450 dolara.
Čak i buket cvijeća može biti pod lupom vlasti. Alena Vinokurova iz Navapolatska kažnjena je sa 350 dolara za cvijeće - s crveno-bijelim cvjetovima - koje je nosila na rođendansku zabavu svoje kćerke, izvestio je Karent tajm, medijski projekat na ruskom jeziku koji vodi RSE u saradnji s Glasom Amerike (VOA).
Kutije također mogu izazvati sumnju u današnjoj Bjelorusiji. Andrej Parkomenka uhapšen je u aprilu zbog izlaganja crveno-bijelog transparenta s balkona njegovog stana u Minsku. Parkomenka je to demantovao, objašnjavajući da je transparent zapravo kutija - doduše crveno-bijela - televizora koju nije uklonio jer se tek uselio u stan.
Parkomenka je bio u pritvoru 14 dana, a dio tog vremena proveo je u pritvorskom centru Akrestsina u Minsku, koji je sinonim za mučenje zbog navodnih i dokumentovanih zloupotreba koje su počinili tamošnji čuvari. Parkomenka je rekao Vjasni, vodećoj bjeloruskoj nevladinoj organizaciji koja se nedavno našla na meti Lukašenkove vlade, da je dobio COVID-19 dok je bio u zatvoru.
Otkazivanje smještaja režimskoj tužiteljici
Drugi Bjelorusi su kažnjeni za radnje koje su odbili da preduzmu.
Volha Sinjalijova posjeduje stan u Minsku koji je iznajmila Alini Kasijančik, tužiteljici koja je bila poznata po svojoj ulozi u slučajevima političkih optužbi, uključujući suđenje visokog profila Ketrin Andrejevoj i Dariji Čulsovoj.
Dva novinara Belsata, poljske satelitske televizije usmjerene na Belorusiju, osuđeni su u februaru na dvije godine zatvora zbog izvještavanja uživo sa skupa u Minsku u novembru, u slučaju koji je izazvao osudu na Zapadu.
Kako je slučaj napredovao prošle godine, Sinjalijova je predložila Kasijančikovoj da se iseli, na što je tužiteljica pristala. Međutim, bjeloruske vlasti su doznale za slučaj i optužile Sinjalijovu za kršenje prava Kasijančikove zbog njenog posla.
Suđenje Sinjalijovoj, majci dvoje male djece, održano je iza zatvorenih vrata, a njenom advokatu oduzeta je dozvola. Sudija Anžela Kastsjukevič je 30. juna osudila Sinjalijovu na dvije godine ograničene slobode.
Prljavi ples?
U jednom od najvećih krivičnih suđenja u Bjelorusiji učestvovaće desetine ljudi koji su privedeni zbog pjevanja pjesama i plesanja na ulicama Bresta u septembru. Snage bezbjednosti prekinule su okupljanje i privele mnoge. Lukašenkove vlasti su ih kasnije optužile za "ugrožavanje bezbjednosti drumskog saobraćaja".
Više od 70 ljudi umiješano je u ovaj slučaj. Nekoliko desetina optuženih već je osuđeno kaznama u rasponu od godinu dana ograničene slobode do skoro dvije godine zatvora.
Vladavina prava, uvijek slaba u autoritarnoj Bjelorusiji, razbijena je, objašnjava Sergej Ustsinau iz Pravne inicijative, bjeloruske nevladine organizacije koja pomaže ljudima da podnesu tužbe Evropskom sudu za ljudska prava.
"Zakon funkcioniše na isti način", rekao je Ustsinau za Karent tajm. "Ako ste politički zatvorenik, nećete postići ništa, ni na sudu ni žaleći se tužilaštvu. Ali ako ste policajac, ljudi dobijaju pet do šest godina zatvora za bilo kakvo guranje ili grebanje [policajaca]".
Od predsjedničkih izbora, bjeloruski pravosudni sistem nije izdao oslobađajuću presudu ni u jednom od hiljada protestnih slučajeva. I nije jedan član bezbjednosnog aparata u zemlji nije se suočio s krivičnim prijavama za radnje preduzete tokom brutalnih - ponekad smrtonosnih - akcija.
Facebook Forum