Birališta su atvorena zbog strogo kontrolisanih parlamentarnih izbora u Bjelorusiji, koji su održani u nedjelju pod jakim obezbjeđenjem na biračkim mjestima i usred poziva opozicije na bojkot.
Na izborima se očekuje da učvrste poziciju autoritarnog lidera zemlje Aleksandra Lukašenka.
Samo četiri stranke, koje sve podržavaju Lukašenkovu politiku, zvanično su registrovane da se takmiče na izborima: Belaja Rus, Komunistička partija, Liberalna demokratska partija i Partija rada i pravde.
Za desetak stranaka je prošle godine odbijena registracija.
Biračka mjesta su otvorena za opšte izbore u 8.00 sati ujutro po lokalnom vremenu i zatvorena u 20 sati.
Prema podacima Centralne izborne komisije, od 18 sati izlaznost birača iznosila je 70,3 posto.
Očekuje se da će rezultati biti objavljeni u ponedjeljak, 26. februara, saopštila je Komisija.
Bjeloruska opoziciona liderka Svyatlana Tsikhanouskaya, koja je tvrdila da je njena pobjeda nad Lukašenkom na predsjedničkim izborima 2020. ukradena, opisala je izbore kao "farsu" i pozvala na bojkot.
Liderka bjeloruske opozicije, Svetlana Tihanovskaja, koja je u egzilu u susjednoj Litvaniji otkad se suprotstavila Lukašenku na predsjedničkim izborima 2020. godine, izbore je opisala kao "farsu" i pozvala glasače da bojkotuju izbore.
"Na glasačkim listićima nema ljudi koji bi ponudili stvarne promjene jer je režim dozvolio učešće samo marionetama koje njemu odgovaraju. Pozivamo na bojkot ove besmislene farse, na ignorisanje ovih izbora bez izbora", rekla je ona u video izjavi.
Američki State Department osudio je ono što je nazvao "lažnim" izborima, održanim u "klimi straha".
"Sjedinjene Države osuđuju lažne parlamentarne i lokalne izbore režima Lukašenka koji su danas završeni u Bjelorusiji", navodi se u saopštenju.
"Izbori su održani u atmosferi straha u kojoj se nijedan izborni proces ne može nazvati demokratskim. Režim i dalje drži više od 1.400 političkih zatvorenika. Sve nezavisne političke ličnosti su ili privedene ili prognane. Svim nezavisnim političkim strankama je odbijena registracija", naveo je State Department.
Izbori u nedjelju predstavljali su prvo glasanje u Bjelorusiji od spornih izbora 2020, na kojima je Lukašenko dobio svoj šesti mandat na funkciji predsjednika, ali nakon kojih su započeli nezapamćeni masovni protesti.
Demonstracije su trajale mjesecima, a stotine hiljada građana je izašlo na ulice. Više od 35 hiljada je uhapšeno.
Hiljade su pretučene u policijskom pritvoru, a stotine nezavisnih medijskih kuća i nevladinih organizacija su zatvorene ili zabranjene.
Lukašenko se oslanjao na subvencije i političku podršku svog glavnog saveznika, Rusije, da bi se održao na vlasti uprkos protestima. Dozvolio je Moskvi da koristi teritoriju Bjelorusije da pošalje vojsku u Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Izbori su se održali u jeku žestokog obračuna sa onima koji ne misle isto kao vlasti.
Više od 1.400 političkih zatvorenika se nalazi iza rešetaka, uključujući vođe opozicionih stranaka i poznatog borca za ljudska prava Alesa Bjelickog, koji je dobio Nobelovu nagradu za mir 2022. godine.
Opozicija tvrdi da rano glasanje predstavlja plodno tlo za manipulaciju glasovima, jer su glasačke kutije bile nezaštićene pet dana. Izborni zvaničnici su naveli da je skoro četvrtina glasača izašla na izbore tokom prva tri dana ranog glasanja.
Centar za ljudska prava Vjasna navodi da su studenti, vojnici, nastavnici i drugi javni službenici bili prisiljeni da glasaju ranije.
"Vlasti koriste sva sredstva koja su im na raspolaganju da bi obezbijedili rezultat koji im treba – od objavljivanja propagande na TV-u do prisiljavanja glasača da ranije glasaju. Privođenja, hapšenja i pretrage se dešavaju dok glasanje traje", rekao je Pavel Sapelka, predstavnik Vjasne.
Govoreći tokom sastanka sa najvišim bjeloruskim zvaničnicima za provođenje zakona u utorak, Lukašenko je kazao, ne nudeći dokaze, da zapadne zemlje razmatraju planove za državni udar, ili da pokušaju doći do vlasti na silu.
Naredio je policiji da pojača oružane patrole širom Bjelorusije, rekavši da je "najvažniji element obezbjeđivanje zakona i reda".
Nakon glasanja, Bjelorusija će formirati novo državno tijelo – svebjelorusku narodnu skupštinu, sa 1.200 mjesta, u kojoj će se nalaziti najviši zvaničnici, lokalni zakonodavci, provladini aktivisti i drugi.
Imaće široka ovlašćenja, uključujući autoritet da razmatra ustavne amandmane i da postavlja izborne zvaničnike i sudije.
Prije nekoliko godina, vjerovalo se da Lukašenko razmatra da li da vodi novo tijelo nakon odlaska sa funkcije predsjednika, ali se sudeći po njegovim izjavama, računica promijenila.
"Recite opoziciji da ću se kandidovati. Što je teža situacija, oni će aktivnije pokušavati da poremete naše društvo... što više oni budu opterećivali vas, mene, i društvo, veća je vjerovatnoća da ću se kandidovati", rekao je bjeloruski lider novinarima dok je glasao u Minsku, prenose državni mediji.
Po prvi put, zavjese su bile uklonjene sa glasačkih mjesta na biralištima, a glasačima je bilo zabranjeno da slikaju svoje listiće.
Tokom izbora 2020, aktivisti su ohrabrivali glasače da fotografišu svoje listiće, u pokušaju da spriječe vlasti da manipulišu glasanjem u korist Lukašenka.
Po prvi put, Bjelorusija nije zvala posmatrače iz Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS). Bjelorusija je članica OEBS-a, čiji predstavnici su bili jedini međunarodni posmatrači na izborima u toj zemlji posljednjih nekoliko decenija.
Od 1995. godine, prema navodima OEBS-a, nijedni izbori u Bjelorusiji nisu bili slobodni i pošteni.
OEBS ističe da odluka da se ne dopusti učešće njihovih posmatrača ostavlja zemlju bez "sveobuhvatne procjene međunarodnog tijela".
"Situacija sa ljudskim pravima u Bjelorusiji je sve gora, jer su oni koji izraze neslaganje ili se bore za ljudska prava drugih predmet istraga, progona a često i tužbi", naveli su u saopštenju.
