Piše: Raman Vasjukovič
Napustili su Bjelorusiju kako bi slobodno radili kao novinari. Svoj rad vide kao dio kampanje za demokratiju u domovini.
Ali sada, više od tri godine nakon represija na medije koje su uslijedile poslije masovnih protesta zbog naširoko osporavanih izbora 2020., nezavisni bjeloruski novinari u inostranstvu kažu da se bore da finansijski prežive, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Bjeloruski novinari koji su istjerani ili otišli, i nevladino Bjelorusko udruženje novinara (BAZh), detaljno su opisali probleme u rasponu od toga kako je bjeloruska vlada označila kritičke medije kao "ekstremističke" do pojačane konkurencije za stipendije i sklonosti "nekih" međunarodnih donatora da pobrkaju bjeloruske i ruske medije koji su u inostranstvu.
Trideset posto od 108 Bjelorusa i Rusa iseljenika koje je anketirala britanska neprofitna organizacija koja prati napade na novinare Justice for Journalists (JFJ), reklo je da su napustili novinarstvo nakon što su migrirali u inostranstvo, izvijestila je ta organizacija u novembru 2023.
"Glavni problem je što ne možemo raditi kao mediji, kao kompanija. To je ključna priča", rekao je Hvedar Pavliučenko, glavni urednik nezavisnog bjeloruskog portala vijesti Reform.by, za Current Time, medijski projekat na ruskom jeziku koji RSE vodi u saradnji s Glasom Amerike. "U Bjelorusiji smo imali tu mogućnost - zarađivali smo novac od oglašavanja i egzistirali od oglašavanja. Sada su mnogi bjeloruski mediji proglašeni 'ekstremističkim'."
U Bjelorusiji, koja je na 157. mjestu od 180 zemalja po slobodi medija, prema međunarodnoj organizaciji za medijska prava Reporteri bez granica, gotovo da nema nezavisnih medija. Država često koristi izraz "ekstremisti" za medijske kuće, grupe za građanska prava ili bilo koga ko zastupa kritičke poglede na predsjedničke izbore u avgustu 2020., na kojima je dugo vladajući Aleksandar Lukašenko odnio uvjerljivu pobjedu uprkos široko rasprostranjenim dokazima o prevari.
Trenutno se na bjeloruskom popisu "ekstremista" nalazi oko 3.400 ljudi. Bjelorusko ministarstvo informisanja označilo je i Current Time i Bjeloruski servis RSE "ekstremističkim", kategorizaciju koju RSE odbacuje kao neutemeljenu.
Oglašavanje na "ekstremističkom" mediju, pretplata, komentarisanje njegovog rada ili saradnja s njim može dovesti do administrativnih, novčanih i zatvorskih kazni. Mnogi Bjelorusi koriste virtualne privatne mreže (VPN) za pristup tim zabranjenim stranicama ili se umjesto toga fokusiraju na naloge društvenih medija i aplikacije za razmjenu poruka, piše Freedom House sa sjedištem u Vašingtonu u svom izvještaju Sloboda na internetu (Freedom On The Net) za 2023.
Međutim, taj interes nužno ne privlači i oglašivače.
"Nikakvi planovi za zarađivanje ne funkcionišu nakon što vas proglase ekstremistom", rekao je Paval Svijardlou, glavni urednik Euroradia, medijske kuće koja se sada nalazi u Varšavi. "Niti jedan (bjeloruski) oglašivač neće rizikovati svoje poslovanje radi oglašavanja i podržavanja nezavisnih medija. Kada ljude smjeste u zatvor na pet godina zbog donacije od 20 dolara, teško je zaraditi."
Bjeloruski fotoreporter Aliaksandar Zijankou je 30. januara dobio trogodišnju kaznu zbog saradnje s internetskom stranicom koja se smatra "ekstremističkom".
Bjeloruski popis medijskih "ekstremista" uskoro bi se mogao još proširiti: bjeloruski ambasador Dzmitrij Kruti rekao je 6. februara da Bjelorusija i Rusija rade na spajanju lista "ekstremista" u sklopu političke unije dviju država, izvjestio je Bjeloruski servis RSE.
Ako se provede, takav objedinjeni popis mogao bi značiti da bi se div društvenih medija Meta sa sjedištem u SAD, koja posjeduje Facebook, WhatsApp i Instagram i koji je označen kao "ekstremistički" u Rusiji, mogao suočiti s ograničenjima i u Bjelorusiji, iako implikacije za korisnike još uvijek nisu jasne, rekao je Aleh Ahejev, advokat BAZh-a, udruženja koje je Minsk također označio "ekstremističkim", rekao je za Bjeloruski servis RSE.
Uz etiketu "ekstremistički" koja plaši oglašivače, nezavisni bjeloruski mediji u inostranstvu, poput svojih ruskih kolega i medija u Ukrajini, uveliko se oslanjaju na podršku međunarodnih vlada, civilnog društva i donatora za razvoj medija.
Međutim, ruska invazija na Ukrajinu 24. februara 2022. promijenila je i dinamiku tog izvora prihoda, kaže zamjenik predsjednika BAZh-a Baris Haretski. Nezavisni bjeloruski novinari koji su emigrirali u inostranstvo od 2020., prvenstveno u susjednu Litvaniju i Poljsku, sada se suočavaju s konkurencijom iseljenih ukrajinskih i ruskih novinara koji su pobjegli od rata ili, u slučaju Rusije, ekstremnih ograničenja medijskih sloboda.
Dio te konkurencije, dodao je Haretski u članku objavljenom na web stranici BAZh, također proizlazi iz toga što "neki" međunarodni donatori pogrešno izjednačavaju bjeloruske i ruske nezavisne medije i veličinu njihove domaće publike.
Vlade Evropske unije (EU) omogućile su bjeloruskim novinarima koji su napustili zemlju pojednostavljene procedure izdavanja viza, besplatan kancelarijski prostor i druge pogodnosti, ali Haretski predviđa da manji bjeloruski mediji neće moći prebroditi finansijsku krizu. Nekoliko medija je pred zatvaranjem, tvrdi, bez dodatnih pojašnjenja.
"Vrlo važno je sačuvati vezu s bjeloruskom publikom", dodao je. "Da publika ne padne u ruke ruske i bjeloruske propagande."
Lukašenko i ruski predsjednik Vladimir Putin potpisali su 24. januara sporazum o dugogodišnjem planu stvaranja medijske holding organizacije za korištenje u "informacijskom ratu sa Zapadom". Ruski ministar za digitalni razvoj, komunikacije i masovne medije Maksut Šadaijev rekao je da će holding uključivati dva sedmična lista, magazin i televizijski kanal.
Na radionici održanoj u novembru 2023., nezavisni bjeloruski novinari pozvali su evropske vlade i međunarodne organizacije da koriste "internetske algoritme koji bi razlikovali rusko-bjeloruski propagandni sadržaj od onoga što su kreirali autentični nezavisni mediji".
U skladu s tim razmišljanjem, Vera Jourova, potpredsjednica Evropske komisije, izvršne vlasti EU, rekla je za Financial Times u intervjuu od 7. januara da je zatražila od Googlea i Mete da učine više na promovisanju nezavisnih bjeloruskih medija. Odgovor je bio neuvjerljiv.
U međuvremenu, redakcije Euroradia i Reform.by kažu da i dalje imaju planove za nove projekte, iako usput moraju rezati troškove.
Pretplate i donacije bjeloruskih iseljenika i bjeloruskih kompanija, posebno IT kompanija, pomažu barem u "djelimičnom finansiranju", kaže Pavliučenko iz Reform.by.
U decembru 2023. čitataoci Reform.by prikupili su 17.000 eura za stranicu u roku od nekoliko dana nakon što je Pavliučenko na internetu objavio da će imati sradstava još maksimalno dva mjeseca.
Održavanje tih medija na životu trebalo bi biti važno vanjskom svijetu, naglašavaju novinari.
"Danas masovni mediji nisu samo posao, već društvena misija dostavljanja besplatnih i važnih informacija bjeloruskom društvu", rekao je Haretski.
Facebook Forum