Bivše radnice Konfekcije "Borac" iz Zenice okončale su štrajk glađu ispred Suda i Tužiteljstva BiH u Sarajevu. Njih oko 60 u ponedjeljak navečer se okupilo ispred ovih institucija, tražeći od da reagiraju na kaznene prijave koje su podnijele protiv osoba odgovornih za propast firme. Cijeli slučaj prebačen je Kanalnom sudu u Zenici, nakon čega su se radnice razišle.
Ovaj nekadašnji tekstilni gigant otišao je u stečaj prije četiri godine, kada je oko 200 radnica ostalo bez posla. Do danas nisu ostvarile prava iz Zakona o stečaju, što znači da nisu dobile plaće, otpremnine, kao ni uvezivanje radnog staža.
Noć na travnjaku ispred Suda i Tužiteljstva BiH u Sarajevu za oko 60 bivših radnica zeničke Konfekcije "Borac" bila je jedna od najtežih u životu. Spavale su na otvorenom, a tokom noći su im pomagali obližnji građani. Jedna od radnica, Nasima Karahmet, kaže da nije ni sanjala da će ovakvo nešto doživjeti nakon 24 godina rada u ovoj firmi:
„Jest, bilo je teško pod dekama. Hodali gore-dole, sjedi na zemlji, nahladiš se, ustaneš, pa opet sjedneš. Tako nam je noć prošla.“
Posebno su ogorčene odnosom čelnika Suda i Tužiteljstva BiH prema njihovima zahtjevima. Nisu mogle vjerovati da će dozvoliti da ostanu cijelu noć na otvorenom, objašnjava jedna od radnica, Ferhada Delić.
„Najviše nas je razočarala gospođa sudijinica, Medžida Kreso, nije nam dozvolila na parking da se uđe. Rekla je gospođa – neće da mi pravimo ciganluk. Tako se ne bi ponio niko živ da ima imalo duše, stida i srama. I savjesti“, kaže Delić.
Nakon 24 sata boravka na otvorenom, radnice su primili predstavnici Suda i Tužiteljstva BiH. Jedini odgovor koji su dobile bio je da ove institucije nisu nadležene za slučaj "Borac".
„Gospodin Božo Mihajlović primio je predstavnice žena iz poduzeća Borac i objasnio im da se u navedenoj prijavi radi o krivičnim djelima koja se odnose na proces privatizacije, radno-pravi status i druge prijavljene elemente, koji su u nadležnosti entitetskog tužiteljstva“, izjavio je glasnogovornik Tužiteljstva BiH, Boris Grubešić.
Dugogodišnja agonija radnica
Agonija ovih radnica traje još od 2003. godine kada je započela privatizacija "Borca". Dvije godine kasnije, "Borac" iz Zenice odvojen je od glavnog sjedišta firme u Travniku, nakon čega je propao, a njegove radnice su ostale na ulici. Predstavnica radnica zeničkog "Borca", Ifeta Hajdarević, kaže da je bivši mendžment počinio mnoštvo kriminalnih radnji, za koje do danas nitko nije odgovarao.
„Mi plaćamo da nam se otkrije kriminal, a ne treba puno. Ne treba ni puno pameti ni svijesti – samo da se ode na lice mjesta ovih ovdje i da se vidi njihova imovina, kolika im je imovina, kolika im je, i možemo znati šta je ko uzeo i šta je ko uradio.“
Tokom štrajka glađu radnice su pozivale da im se obrate i političari, koji su, kako kažu, odgovorni za trenutačno ekonomsko stanje u zemlji. Odvjetnik radnica "Borca", Faruk Balijagić kaže:
„Sve nevladine organizacije u svijetu su obaviještene i ja se nadam da će ovaj Bakir Izetbegović, koji je najodgovorniji za ekonomsko stanje Bosne i Hercegovine, konačno doći da se obrati ovim ženama, da vidi šta im se može pružiti. Mi sada tražimo primjenu zakona. Svi se kunu u to – u primjenu zakona – a svi lažu. Svi političari lažu da žele primjenu zakona u Bosni i Hercegovini.“
Sudbinu sličnu Konfekcije "Borca" iz Zenice doživio je i Borac iz Travnika.
Ovaj privredni gigant, koji iz sebe ima 60 godina dugu tradiciju, također je doveden na rub uništenja. Bivši menadžment ove firme prodao je velik dio imovine Borca, a novac je završio na njihovim privatnim računima.
„Ono što sam htio da iznesem jeste da su radnici ovdje imali kredite u bankama – sad dolazimo do onog: 'šta kad ne možeš plaćati?'. Banke zivkaju. Bojim se da neće ovi pošteni radnici koji su svi radili ovdje u Konfekciji Borac otići u zatvor, za ono što su naši bivši menadžmenti pokrali“, rekao je Samir Zahirović, predsjednik Sindikata Konfekcije "Borac".
Pojedine tehnološke jedinice "Borca" u nekoliko navrata pokušalo se iznajmiti, kako svi radnici ne bi ostali na ulici, no cijeli proces stopirala je Porezna uprava, čime je poduzeće otišlo u stečaj. Eldar Trhulj, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH navodi:
„Borac je blokiran zbog toga što, kada je učinjen reprogram duga Borca, čini mi se polovinom 2012. godine, Borac tada nije izvršavao svoje obaveze po tom reprogramu. Na par sastanaka koje smo imali do kraja prošle godine mi smo pokušali naći rješenje u okviru važećih zakonskih propisa – to je da se uradi novi reprogram do marta. E, sada bi Borac imao siguran priliv sredstava od iznajmljenih objekata i mogao bi da servisira svoje obaveze.“
Sve nekada velike privredne sisteme u BiH sa lica zemlje nije zbrisao samo rat nego i kriminalna privatizacija. Štete nastale ratom i poslijeratnom privatizacijom u Bosni i Hercegovini mjere se milijardama, ali zbog toga još nitko nije odgovarao.
Ovaj nekadašnji tekstilni gigant otišao je u stečaj prije četiri godine, kada je oko 200 radnica ostalo bez posla. Do danas nisu ostvarile prava iz Zakona o stečaju, što znači da nisu dobile plaće, otpremnine, kao ni uvezivanje radnog staža.
Noć na travnjaku ispred Suda i Tužiteljstva BiH u Sarajevu za oko 60 bivših radnica zeničke Konfekcije "Borac" bila je jedna od najtežih u životu. Spavale su na otvorenom, a tokom noći su im pomagali obližnji građani. Jedna od radnica, Nasima Karahmet, kaže da nije ni sanjala da će ovakvo nešto doživjeti nakon 24 godina rada u ovoj firmi:
„Jest, bilo je teško pod dekama. Hodali gore-dole, sjedi na zemlji, nahladiš se, ustaneš, pa opet sjedneš. Tako nam je noć prošla.“
Posebno su ogorčene odnosom čelnika Suda i Tužiteljstva BiH prema njihovima zahtjevima. Nisu mogle vjerovati da će dozvoliti da ostanu cijelu noć na otvorenom, objašnjava jedna od radnica, Ferhada Delić.
„Najviše nas je razočarala gospođa sudijinica, Medžida Kreso, nije nam dozvolila na parking da se uđe. Rekla je gospođa – neće da mi pravimo ciganluk. Tako se ne bi ponio niko živ da ima imalo duše, stida i srama. I savjesti“, kaže Delić.
Nakon 24 sata boravka na otvorenom, radnice su primili predstavnici Suda i Tužiteljstva BiH. Jedini odgovor koji su dobile bio je da ove institucije nisu nadležene za slučaj "Borac".
„Gospodin Božo Mihajlović primio je predstavnice žena iz poduzeća Borac i objasnio im da se u navedenoj prijavi radi o krivičnim djelima koja se odnose na proces privatizacije, radno-pravi status i druge prijavljene elemente, koji su u nadležnosti entitetskog tužiteljstva“, izjavio je glasnogovornik Tužiteljstva BiH, Boris Grubešić.
Dugogodišnja agonija radnica
Agonija ovih radnica traje još od 2003. godine kada je započela privatizacija "Borca". Dvije godine kasnije, "Borac" iz Zenice odvojen je od glavnog sjedišta firme u Travniku, nakon čega je propao, a njegove radnice su ostale na ulici. Predstavnica radnica zeničkog "Borca", Ifeta Hajdarević, kaže da je bivši mendžment počinio mnoštvo kriminalnih radnji, za koje do danas nitko nije odgovarao.
„Mi plaćamo da nam se otkrije kriminal, a ne treba puno. Ne treba ni puno pameti ni svijesti – samo da se ode na lice mjesta ovih ovdje i da se vidi njihova imovina, kolika im je imovina, kolika im je, i možemo znati šta je ko uzeo i šta je ko uradio.“
Tokom štrajka glađu radnice su pozivale da im se obrate i političari, koji su, kako kažu, odgovorni za trenutačno ekonomsko stanje u zemlji. Odvjetnik radnica "Borca", Faruk Balijagić kaže:
„Sve nevladine organizacije u svijetu su obaviještene i ja se nadam da će ovaj Bakir Izetbegović, koji je najodgovorniji za ekonomsko stanje Bosne i Hercegovine, konačno doći da se obrati ovim ženama, da vidi šta im se može pružiti. Mi sada tražimo primjenu zakona. Svi se kunu u to – u primjenu zakona – a svi lažu. Svi političari lažu da žele primjenu zakona u Bosni i Hercegovini.“
Sudbinu sličnu Konfekcije "Borca" iz Zenice doživio je i Borac iz Travnika.
Ovaj privredni gigant, koji iz sebe ima 60 godina dugu tradiciju, također je doveden na rub uništenja. Bivši menadžment ove firme prodao je velik dio imovine Borca, a novac je završio na njihovim privatnim računima.
„Ono što sam htio da iznesem jeste da su radnici ovdje imali kredite u bankama – sad dolazimo do onog: 'šta kad ne možeš plaćati?'. Banke zivkaju. Bojim se da neće ovi pošteni radnici koji su svi radili ovdje u Konfekciji Borac otići u zatvor, za ono što su naši bivši menadžmenti pokrali“, rekao je Samir Zahirović, predsjednik Sindikata Konfekcije "Borac".
Pojedine tehnološke jedinice "Borca" u nekoliko navrata pokušalo se iznajmiti, kako svi radnici ne bi ostali na ulici, no cijeli proces stopirala je Porezna uprava, čime je poduzeće otišlo u stečaj. Eldar Trhulj, ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH navodi:
„Borac je blokiran zbog toga što, kada je učinjen reprogram duga Borca, čini mi se polovinom 2012. godine, Borac tada nije izvršavao svoje obaveze po tom reprogramu. Na par sastanaka koje smo imali do kraja prošle godine mi smo pokušali naći rješenje u okviru važećih zakonskih propisa – to je da se uradi novi reprogram do marta. E, sada bi Borac imao siguran priliv sredstava od iznajmljenih objekata i mogao bi da servisira svoje obaveze.“
Sve nekada velike privredne sisteme u BiH sa lica zemlje nije zbrisao samo rat nego i kriminalna privatizacija. Štete nastale ratom i poslijeratnom privatizacijom u Bosni i Hercegovini mjere se milijardama, ali zbog toga još nitko nije odgovarao.
