Povodom dvadesete godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma komisija Pravda i mir Biskupske konferencije BiH u obraćanju bh. javnosti traži nadogradnju ovog sporazuma. Komisija takođe ukazuje na zacementirane etničke granice, a time i etničke podjele, uz ocjenu da je “osobito zakinut hrvatski narod, a s njim i katolička crkva“.
Komisija Pravda i mir (Justitia et pax) Biskupske konferencije BIH podsjeća u svoj izjavi da su biskupi šest dana prije službenog parafiranja Dejtonskog sporazuma u Parizu (14.12. 1995. ) upozorili u svom otvorenom pismu ( 8.12, 1995.) potpisnike i svjedoke sporazuma da on “sadrži čudna protivrječja i pogubne nesigurnosti“.
“Umjesto silno željena mira unosi novi nemir i nedoumice u pogledu povratka i zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, u kojima su sadržana osnovna vjerska prava i slobode svih stanovnika BiH“.
U osvrtu na službeno djelovanje katoličkih biskupa BiH tokom posljednjih 25 godina, Komisija ukazuje da su strahovi i sumnje biskupa u pogledu realizacije Dejtonskog mirovnog sporazuma bili opravdani. Banjalučki biskup Franjo Komarica kaže da su odlučno podizali glas protiv neprovođenja, odnosno parcijalnog provođenja Dejtonskog sporazuma.
“Borili se protiv nagrađivanja zločinaca, kažnjavanja žrtava rata. Više puta su upozorili na nedopustivost ‘zacementiranosti’ dejtonskog mirovnog rješenja za BiH, koje je u praksi pokazivalo sve očitiju svoju apsurdnost, nepravednost i neprovedivost.
Iznosili su javno svoje neslaganje s, od strane ‘velikih sila’ kontroliranog, dociranog kaosa u jednoj nepravednoj i nasilno podijeljenoj, nefunkcionalnoj i skupoj državnoj tvorevini, sadašnjoj BiH, kao nemogućoj misiji za bilo kakav istinski napredak i osiguranje bolje, humanije i sigurnije budućnosti za sve njene narode i građane.”
U osvrtu na aktuelno stanje u kojem se nalaze BIH i njeno društvo, komisija Pravda i mir konstatuje da se o ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina, kao i poštivanju osnovnih ljudskih prava svih stanovnika BiH ne može se uopšte govoriti, prenosi biskup Komarica.
“Od tri službeno konstitutivna naroda osobito je jedan - hrvatski zakinut, a s njime i katolička crkva. Usljed kontinuirane opstrukcije –političke, pravne i moralne naravi- dvadeset godina nakon rata još uvijek nedostaje u cijeloj BiH više od 45 psoto od predratnog broja ovog naroda, a u entitetu RS (skoro polovina zemlje) čak više od 90 posto predratnog broja. Demografski genocid i etnocid nad ovim narodom pratio je i kulturocid.”
Komisija Pravda i mir Biskupske konferencije BIH zaključuje svoj osvrt tražeći kritičko suočavanje sa istinom, uz potrebu za izgradnjom prosperitetne i mirne države .
Biskup Komarica prenosi da postoje najnoviji znaci optimističkog djelovanja nekih domaćih političkih predstvnika, kao i uočljivo angažiranje europarlamentaraca iz susjedne Hrvatske.
“Građani BiH očekuju nužnu nadogradnju Dejtonsko–pariškog sporazuma koja će omogućiti prijeko potrebnu preobrazbu BiH u učinkovitu i potpuno funkcionalnu evropsku državu ravnopravnih naroda i građana.”
