Evropska unija će na jesen dati novi podstrek i specifično razmotriti proces pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana, izjavili su u ponedjeljak uveče u Briselu šef švedske diplomatije Karl Bilt i švedska ministarka za Evropu Sesilija Malstrem.
Bilt je na konferenciji za novinare po završetku zasjedanja šefova diplomatija EU, rekao kako se nada da će evropska dvadesetsedmorica "idućih mjeseci dati novi podstrek evropskoj integraciji Zapadnog Balkana".
"Ima prepreka koje treba prevazići, ali mi jasno vidimo neophodnost, i mislim da praktično svi u Vijeću ministara EU vide neophodnost da se da novi zamah uključivanju Zapadnog Balkana", naglasio je Bilt.
Bilt je time odgovorio na pitanje novinara o tome da li je "odraz splašnjavanja volje unutar EU za nastavak procesa pridruživanja Zapadnog Balkana" Uniji, to što je Islandu današnjom odlukom Vijeća ministara EU odmah pružena mogućnost brze kandidature za prijem u EU, dok na to zapadnobalkanske zemlje dugo čekaju.
Danas su ministri vanjskih poslova Evropske unije prihvatili su kandidaturu Islanda za članstvo u Evropskoj uniji ali su se razišli po pitanju brzine kojom će se to desiti.
Bilt je rekao da će Island postati članica prije balkanskih zemalja, dok njegove kolege iz Velike Britanije i Austrije smatraju da se to ne bi trebalo desiti.
"Ako ste, kao što je slučaj sa Islandom, dio jedinstvenog tržišta i član Šengena, već ste pokrili dio puta," rekao je Bilt.
Island daleko ispred ostalih
Island se nada da će proces pridruženja pomoći zemlji da se oporavi od posljedica prošlogodišnjeg finansijskog kolapsa, koji je prouzročio značajan rast inflacije i nezaposlenosti.
Britanski ministar David Miliband je, pak, rekao da se radi o tome "da jedna zemlja ne bude privilegovana na račun drugih, već da sve budu tretirane jednako i pošteno."
I austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger je rekao da kandidatura Islanda ne bi trebala gurnuti u stranu kandidature Hrvatske, Albanije i Makedonije.
Drugi ministri, kao što je litvanski Vygaudas Usackas, su podržali ubrzanu kandidaturu ostrvske zemlje, smatrajući da ona može pomoći da se povrati život posustalom planu za proširenje Unije.
"Island je daleko ispred svake zemlje kandidata, i već pokriva 70 posto zakona Evropske unije," rekao je Usackas. "Nadam se da će naši prijatelji i partneri na Balkanu to shvatiti."
Uoči današnjeg ministarskog sastanka Bilt, je u razgovoru za Financial Times, upozorio da postoji opasnost da EU izgubi kredibilitet i doprinese političkoj nestabilnosti na Balkanu, ako zemlje regije ne približi ispunjenju njihovog cilja - učlanjenja u Uniju.
Bildt ističe da bi nacionalisti u regiji ponovo mogli ojačati ukoliko počnu slabiti evropske perspektive.
Bilt je na konferenciji za novinare po završetku zasjedanja šefova diplomatija EU, rekao kako se nada da će evropska dvadesetsedmorica "idućih mjeseci dati novi podstrek evropskoj integraciji Zapadnog Balkana".
"Ima prepreka koje treba prevazići, ali mi jasno vidimo neophodnost, i mislim da praktično svi u Vijeću ministara EU vide neophodnost da se da novi zamah uključivanju Zapadnog Balkana", naglasio je Bilt.
Bilt je time odgovorio na pitanje novinara o tome da li je "odraz splašnjavanja volje unutar EU za nastavak procesa pridruživanja Zapadnog Balkana" Uniji, to što je Islandu današnjom odlukom Vijeća ministara EU odmah pružena mogućnost brze kandidature za prijem u EU, dok na to zapadnobalkanske zemlje dugo čekaju.
Danas su ministri vanjskih poslova Evropske unije prihvatili su kandidaturu Islanda za članstvo u Evropskoj uniji ali su se razišli po pitanju brzine kojom će se to desiti.
Bilt je rekao da će Island postati članica prije balkanskih zemalja, dok njegove kolege iz Velike Britanije i Austrije smatraju da se to ne bi trebalo desiti.
"Ako ste, kao što je slučaj sa Islandom, dio jedinstvenog tržišta i član Šengena, već ste pokrili dio puta," rekao je Bilt.
Island daleko ispred ostalih
Island se nada da će proces pridruženja pomoći zemlji da se oporavi od posljedica prošlogodišnjeg finansijskog kolapsa, koji je prouzročio značajan rast inflacije i nezaposlenosti.
Britanski ministar David Miliband je, pak, rekao da se radi o tome "da jedna zemlja ne bude privilegovana na račun drugih, već da sve budu tretirane jednako i pošteno."
I austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger je rekao da kandidatura Islanda ne bi trebala gurnuti u stranu kandidature Hrvatske, Albanije i Makedonije.
Drugi ministri, kao što je litvanski Vygaudas Usackas, su podržali ubrzanu kandidaturu ostrvske zemlje, smatrajući da ona može pomoći da se povrati život posustalom planu za proširenje Unije.
"Island je daleko ispred svake zemlje kandidata, i već pokriva 70 posto zakona Evropske unije," rekao je Usackas. "Nadam se da će naši prijatelji i partneri na Balkanu to shvatiti."
Uoči današnjeg ministarskog sastanka Bilt, je u razgovoru za Financial Times, upozorio da postoji opasnost da EU izgubi kredibilitet i doprinese političkoj nestabilnosti na Balkanu, ako zemlje regije ne približi ispunjenju njihovog cilja - učlanjenja u Uniju.
Bildt ističe da bi nacionalisti u regiji ponovo mogli ojačati ukoliko počnu slabiti evropske perspektive.