Kako klimatske promjene guraju polarne medvjede na ivicu istrebljenja, priroda se pobrinula da se ova vrsta sisara sačuva – novim mješancem koji se naziva pizli ili grolar.
Pizli ili grolar je hibridna vrsta nastala parenjem polarnih medvjeda i grizlija i prvi put je zapažena 2006. godine na sjevernozapadnim oblastima kanadskog Arktika. Nova vrsta medvjeda imala je fleke smeđeg krzna na inače bijelom krznu i neobičan oblik njuške.
Testiranje DNK jednog medvjeda kojeg su ubili lovci potvrdilo je da se radi o hibridnoj vrsti polarnog medvjeda i grizlija.
Još jedan mješanac je ustreljen 2010. na zapadu kanadskog Arktika. Testovi su potvrdili da je životinja druga generacija miješanja majke hibrida polarnog medvjeda i grizlija i oca grizlija.
Ovo su bila prva dva zablježena slučaja takozvanih pizlija ili grolar medvjeda. Ali tokom protekle decenije istraživači su primijetili povećan broj hibridnih vrsta i čvrsto vjeruju da razlog za to leži u klimatskim promjenama.
Nije novost da klimatske promjene tjeraju polarne medvjede koji se trenutno rangiraju kao ugrožena vrsta na ivicu nestanka. Klimatske promjene su jedna od najvećih prijetnji za ove životinje jer trajno mijenjaju njihova staništa.
Paleontologinja Larisa DeSantis sa Univerziteta Vanderbilt u saveznoj američkoj državi Tennessee kaže da je ovaj hibrid "otporniji na klimatske promjene i bolje prilagođen toplijim temperaturama", kako prenosi New York Post.
Bijeli medvjedi žive u vrlo hladnom klimatskom pojasu, ali kako okoliš Arktika postaje sve topliji i kako se tope ledenjaci ove životinje se sve više premještaju na kopno u potrazi za hranom.
DeSantis za ugroženost polarnih medvjeda u velikoj mjeri krivi način prehrane, koja se uglavnom sastoji od jedenja masti, hrane do koje je sve teže doći zbog pada broja životinja s morskog leda poput tuljana.
S druge strane, grizli medvjedi se kreću sjeverno prema Aljaski zbog klime koja postaje sve toplija.
Tokom ovih migracija jedne i duge vrste medvjeda se sreću, upoznaju i počinju da se pare.
Tim paleontologa Larise DeSantis, kako piše BBC, uporedio je čeljust polarnih medvjeda i grizlija za koja se pokazalo da se prilagođavaju u razdobljima klimatskih zagrijavanja.
"Polarni medvjed i grizli imali su zajedničkog pretka prije 500.000 do 600.000 godina, ali onda su se razišli", rekla je DeSantis.
"Kutnjaci polarnog medvjeda manji su od grizlija, ali njihovi očnjaci su veći."
To je zato što je trbuh polarnih medvjeda u osnovi prilagođen prehrani baziranoj isključivo na masti, u poređenju s raznovrsnijom prehranom medvjeda grizli. Međutim, polarni medvjedi imaju izdužene lobanje dobro prilagođene lovu na tuljane.
Iako su izdužene čeljusti učinkovite za lov na tuljane, njihova struktura možda je prepreka za grabežljivce da pređu na novu vrstu prehrane na šta su prinuđeni zbog klimatskih promjena.
To bi mogao biti razlog zašto su se parili s grizli medvjedima, čije su čeljusti bolje opremljene za žvakanje gomoljičastih biljaka na primjer.
Staništa grizliji se protežu od Aljaske do Južnog Wyominga na prostoru Sjeverne Amerike, a ova vrsta medvjeda prilagođenija je promjenjivom terenu izazvanom klimatskim promjenama.
Zapravo, bilježi se da su pizli ili grolar medvjedi viđeni čak na jugu do savezne države Idaho.
"Preživjele su samo životinje koje su se već pomiješale ili su mogle da se prilagode", rekla je DeSantis. "Jednostrano usmjerene životinje poput bijelog medvjeda u većem su riziku od izumiranja, posebno ako se njihovo stanište doslovno topi."
Nažalost, njihova usko specijaliovana prehrana mastima i salom tuljana znači da bi uskoro mogli izumrijeti kao sabljasti tigar i druge vrste grabežljivaca. DeSantis je to zaključila analizirajući lobanje 20 polarnih medvjeda, od kojih su neki bile stare i 1.000 godina.
Facebook Forum