Dženana Halimović i Centar za istraživačko novinarstvo
Poraz na izborima za neke političare ne znači i gubitak državne plaće. Kad ne uspiju obnoviti mandat u parlamentima, oni postaju šefovi u javnoj upravi. Iako za rukovodeće pozicije postoji konkursna procedura, konačan izbor kandidata je rezultat političkih dogovora, pokazuje istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo. Dok čekaju na novu poziciju, političari uživaju „bijeli hljeb“, platu bez rada tokom godinu dana, dok se ponovno ne “uhljebe”, redovno nakon što iskoriste povlasticu.
Dvadesetak godina na bh političkoj sceni nalaze se manje više isti likovi. Iz zastupničkih klupa u parlamentima, brzo dospiju na savjetničke, direktorske ili neke do tada posve nepostojeće funkcije. Ali ne prije nego što se nauživaju “bijelog hljeba”, tačnije godinu dana primaju platu, a ne rade ništa. Kad im istekne ovaj period onda obično nastupa stranka koja im da privremeni, a potom i trajni poslovni aranžman. Tako je posao na rukovodećim funkcijama u administraciji, prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo, do sada našlo najmanje 13 bivših parlamentaraca iz posljednja dva mandata.
Nakon što je, kako mu to po zakonu i pripada, po isteku mandata u Parlamentu BiH, godinu dana svakoga mjeseca primao preko 2.250 eura Slavko Matić nije se uspio zaposliti u nekoj od struktura vlasti u Sarajevu, jer u to doba njegova stranka HDZ BiH nije bila dio vladajuće većine. A onda je uz dogovor sa stranačkim kolegom, tada premijerom Posavskog kantona, Marijanom Oršolićem, našao rješenje.
“Tražio sam rješenje i u razgovoru s prijateljima rekli su da ne idemo izmišljati nikakvu toplu vodu – postoji zakonski regulirana mogućnost da predsjednik Vlade ima savjetnika”, rekao je Matić.
Na tu poziciju se dolazi po diskrecionom pravu premijera i ministara i najčešće je rezervisano za političare koji su izgubili na izborima. Po isteku te funkcije ukazala se nova prilika – objavljen je konkurs za direktora Agencije za antidoping kontrolu BiH. Uz potporu stranke i ispunjenje uslova imenovan je. Na njegovu sreću, veli, nije se pojavio niko ko bi ugrozio šansu.
“Dileme su bile da se iz moje stranke mogu pojaviti dvije-tri osobe koje imaju poput mene i političkog iskustva i politički rejting u stranci, a da su istovremeno to osobe koje u tom trenutku nisu nigdje riješene. Šta god ko mislio o tome, kada je riječ o imenovanim osobama na razini države ili entiteta, naravno da politika odlučuje“, kaže Matić.
Ako pozicije nema, naći će se
S druge strane, ekspert za javnu upravu Damir Ahmetović novinarima CIN-a kazao je kako se ne slaže da se konkursi raspisuju, a zapravo se unaprijed zna šta je kojoj političkoj stranci pripalo.
„Mislim da je to nedopustivo i političke stranke moraju da shvate da za državne institucije trebaju biti raspisani konkursi koji će omogućiti da se zbilja najbolji ljudi prime na te poslove, jer njihova obaveza je da štite interese države, a ne političke stranke, što je u potpunosti iščašeno u ovom momentu“, komentariše Ahmetović.
Ako pozicije nema – naći će se. Tako je posao u administraciji pronašao je i Matićev kolega iz Parlamentarne skupštine BiH Mirko Okolić, član SDS-a. On je, netom pošto je iskonzumirao bijeli hljeb od preko 2.000 eura, u dogovoru sa stranačkim kolegom, gradonačelnikom Doboja Obrenom Petrovićem, postao načelnik Odjeljenja za civilnu zaštitu. Dotadašnjem šefu Odsjeka Milku Vidakoviću sa 39 godina iskustva u Civilnoj zaštiti iza sebe, rečeno je:
“Milko, mi ćemo formirati odjeljenje. Idemo sa drugim čovjekom za načelnika Odjeljenja, tebi će ostati plata kao i načelniku Odjeljenja, obavljat ćeš funkciju savjetodavnog organa, pomoći ćeš dalje u organizaciji Civilne zaštite.”
Okolić za CIN kaže da je njegovo zaposlenje bilo rezultat dogovora sa stranačkim kolegom, gradonačelnikom Petrovićem:
“Ma, naravno. Kako bi moglo bez dogovora? Tražio sam da se nešto radi i došlo se do ovoga. Jednostavno je rečeno: ajde, ići ćeš u civilnu zaštitu”, kaže Okolić.
Sedmicu nakon što je prestala privilegija mjesečne apanaže od 2.250 eura Husein Nanić, član Stranke demokratske akcije i bivši državni parlamentarac, dobio je posao direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta BiH. Sa sve desetkama je kaže prošao procedure.
“U aplikaciji vi navedete svoje podatke za koje cijenite da su dovoljni da ispunjavate uvjete. Ja sam naveo u svojih 20 i više godina čime sam se sve bavio i komisija je jednostavno ocijenila ta pitanja i donosila odluke”, kaže Nanić.
Imenovanja su, navodi jedan od članova komisije Amer Obradović, najčešće političke prirode.
„Praksa pokazuje da vrlo često jesu. To je moje mišljenje, nevezano za ovo imenovanje“, navodi Obradović.
I članica Upravnog odbora Agencije Lamija Tanović dijeli to mišljenje. Agencija, smatra, ima drugačiju svrhu od one koja bi trebala.
„Eto tako, da se udome neki istrošeni kadrovi“, zaključuje Lamija Tanović.
