Bosna i Hercegovina neće dobiti Zakon o popisu stanovništva i domaćinstava do kraja ove godine. Prijedlog nije uvršten u dnevni red ni posljednjeg skupštinskog zasjedanja.
Razlog tome su nepomirljivi stavovi predstavnika političkih partija koji se ne mogu dogovoriti da li anketni listić treba da sadrži podatke o nacionalnosti, vjerskoj pripadnosti i jeziku, kao ni o tome da li će se popisivati građani BiH u dijaspori. Nedonošenje ovog zakona prijeti da ugrozi mnoge bitne zadatke koje će pred BiH postaviti evropski timovi za pripremu pridruživanja, upozoravaju stučnjaci.
Zakon o popisu stanovništva i domaćinstava u BiH ušao je u parlamentarnu proceduru početkom septembra, ali Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj pri državnom Parlamentu, koja radi na prijedlogu zakona, nije uspjela da dođe do kompromisnog rješenja i probila je sve rokove.
Zakon ne može da prođe komisiju jer članovi iz reda bošnjačkog naroda osporavaju mogućnost izjašnjavanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, kao i jeziku. Istovremeno zahtijevaju da se u popis uvrste i svi građani BiH u dijaspori - što predstavnici iz reda srpskog naroda osporavaju.
Poslanik SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH Šefik Džaferović potvrđuje da je Bosni i Hercegovini potreban popis kao statistička, ekonomska i razvojna kategorija, ali istovremeno naglašava:
„Vijeće ministara je predložilo zakon kojim jednostavno želi da iz stanovnika ove zemlje izbriše pola miliona državljana koji žive van BiH, dakle bh. dijasporu, i predložilo zakon po kojem će se izjašnjavati građani BiH o vjerskoj, etničkoj i jezičkoj pripadnosti, a nakon tog popisa primijeniti tog popisa na izračun oko učešća konstitutivnih naroda, građana i ostalih u vlasti u BiH na svim nivoima. To je zloupotreba ovoga popisa jer je to pokušaj da se kroz popis stanovništva legaliziraju posljedice etničkog čišćenja u BiH.“
Tačno je da Evropska unija ne traži u popisu izjašnjavanje o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, ali Bosna i Hercegovina je specifična država, naglašava poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Slavko Jovičić:
„Dakle, ako nema popisa po nacionalnoj osnovi, onda nam pada Ustav - jer Ustav BiH se zasniva na konstitutivnosti tri ravnopravna naroda.“
On takođe kaže da bi se novim popisom došlo do podataka koji ne idu u prilog bošnjačkim političarima - koliko je povrataka bilo u RS, a koliko u FBiH, kao i o tačnom broju žrtava proteklog rata.
Član parlamentarne komisije za ekonomske reforme i razvoj Ivo Miro Jović, iz HDZ-a BiH, objašnjava da je problem u različitom tumačenju šta treba da sadrži popis:
„Ovo je zemlja tri naroda verificiranih zakonom i ustavom priznata, tri jezika, i u svakom slučaju i četiri religije, odnosno dvije crkve i dvije religijske zajednice.“
Svi sagovornici RSE slažu se da je popis strateško pitanje koje se preselilo na teren politike, ali različito vide mogućnosti njegovog rješenja. Poslanik Stranke za BiH u državnom Parlamentu Azra Hadžiahmetović:
„Možemo obaviti popis po svim onim elementima na koje smo obavezni po metodologiji popisa koju propisuje EU, a ukoliko se eventualno postigne dogovor, odnosno konsenzus i o nekim dodatnim pitanjima, oni se mogu uključiti. Ako ne, onda možemo obaviti popis po onim elementima na koje smo svakako obavezni.“
I ombudsmeni BiH ovih dana su upozorili na neophodnost donošenja zakona o popisu. Ombudsman Ljubomir Sandić:
„Smatramo da je to prilika da se prikupe svi neophodni podaci o stanovništvu, kao i svim drugim relevantnim stvarima uz taj popis koji su značajni za kvalitet strategija, raznih projekata i drugih akata u budućnosti, kao i određenih irelevantnih činjenica od značaja za ostvarivanje ljudskih prava grđana BiH.“
U parlamentarnoj komisiji za ekonomske reforme i razvoj procjenjuju da će se zakon o popisu razmatrati u Parlamentu najranije u februaru sljedeće godine.
Ako se uzme u obzir da popis zahtijeva izuzetno detaljne i dugotrajne pripreme, nije jasno da li će BiH stići obaviti popis 2011. godine. Demografi upozoravaju da će, ukoliko se ne izvrši popis, BiH ostati bez osnovnih pokazatelja na osnovu kojih se planiraju strateška pitanja u društvenom i ekonomskom razvoju.
Procjene UN-a su da će 2011. godine 233 zemlje provesti popis, a da samo Somalija i Liban neće to uraditi iz političkih i bezbjednosnih razloga. Demografi strahuju da će im se pridružiti i BiH. A to zavisi od toga kada će se popis vratiti sa političkog na strateški teren.
Razlog tome su nepomirljivi stavovi predstavnika političkih partija koji se ne mogu dogovoriti da li anketni listić treba da sadrži podatke o nacionalnosti, vjerskoj pripadnosti i jeziku, kao ni o tome da li će se popisivati građani BiH u dijaspori. Nedonošenje ovog zakona prijeti da ugrozi mnoge bitne zadatke koje će pred BiH postaviti evropski timovi za pripremu pridruživanja, upozoravaju stučnjaci.
Zakon o popisu stanovništva i domaćinstava u BiH ušao je u parlamentarnu proceduru početkom septembra, ali Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj pri državnom Parlamentu, koja radi na prijedlogu zakona, nije uspjela da dođe do kompromisnog rješenja i probila je sve rokove.
Zakon ne može da prođe komisiju jer članovi iz reda bošnjačkog naroda osporavaju mogućnost izjašnjavanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, kao i jeziku. Istovremeno zahtijevaju da se u popis uvrste i svi građani BiH u dijaspori - što predstavnici iz reda srpskog naroda osporavaju.
Poslanik SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH Šefik Džaferović potvrđuje da je Bosni i Hercegovini potreban popis kao statistička, ekonomska i razvojna kategorija, ali istovremeno naglašava:
„Vijeće ministara je predložilo zakon kojim jednostavno želi da iz stanovnika ove zemlje izbriše pola miliona državljana koji žive van BiH, dakle bh. dijasporu, i predložilo zakon po kojem će se izjašnjavati građani BiH o vjerskoj, etničkoj i jezičkoj pripadnosti, a nakon tog popisa primijeniti tog popisa na izračun oko učešća konstitutivnih naroda, građana i ostalih u vlasti u BiH na svim nivoima. To je zloupotreba ovoga popisa jer je to pokušaj da se kroz popis stanovništva legaliziraju posljedice etničkog čišćenja u BiH.“
Tačno je da Evropska unija ne traži u popisu izjašnjavanje o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, ali Bosna i Hercegovina je specifična država, naglašava poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Slavko Jovičić:
„Dakle, ako nema popisa po nacionalnoj osnovi, onda nam pada Ustav - jer Ustav BiH se zasniva na konstitutivnosti tri ravnopravna naroda.“
On takođe kaže da bi se novim popisom došlo do podataka koji ne idu u prilog bošnjačkim političarima - koliko je povrataka bilo u RS, a koliko u FBiH, kao i o tačnom broju žrtava proteklog rata.
Član parlamentarne komisije za ekonomske reforme i razvoj Ivo Miro Jović, iz HDZ-a BiH, objašnjava da je problem u različitom tumačenju šta treba da sadrži popis:
„Ovo je zemlja tri naroda verificiranih zakonom i ustavom priznata, tri jezika, i u svakom slučaju i četiri religije, odnosno dvije crkve i dvije religijske zajednice.“
Svi sagovornici RSE slažu se da je popis strateško pitanje koje se preselilo na teren politike, ali različito vide mogućnosti njegovog rješenja. Poslanik Stranke za BiH u državnom Parlamentu Azra Hadžiahmetović:
„Možemo obaviti popis po svim onim elementima na koje smo obavezni po metodologiji popisa koju propisuje EU, a ukoliko se eventualno postigne dogovor, odnosno konsenzus i o nekim dodatnim pitanjima, oni se mogu uključiti. Ako ne, onda možemo obaviti popis po onim elementima na koje smo svakako obavezni.“
I ombudsmeni BiH ovih dana su upozorili na neophodnost donošenja zakona o popisu. Ombudsman Ljubomir Sandić:
„Smatramo da je to prilika da se prikupe svi neophodni podaci o stanovništvu, kao i svim drugim relevantnim stvarima uz taj popis koji su značajni za kvalitet strategija, raznih projekata i drugih akata u budućnosti, kao i određenih irelevantnih činjenica od značaja za ostvarivanje ljudskih prava grđana BiH.“
U parlamentarnoj komisiji za ekonomske reforme i razvoj procjenjuju da će se zakon o popisu razmatrati u Parlamentu najranije u februaru sljedeće godine.
Ako se uzme u obzir da popis zahtijeva izuzetno detaljne i dugotrajne pripreme, nije jasno da li će BiH stići obaviti popis 2011. godine. Demografi upozoravaju da će, ukoliko se ne izvrši popis, BiH ostati bez osnovnih pokazatelja na osnovu kojih se planiraju strateška pitanja u društvenom i ekonomskom razvoju.
Procjene UN-a su da će 2011. godine 233 zemlje provesti popis, a da samo Somalija i Liban neće to uraditi iz političkih i bezbjednosnih razloga. Demografi strahuju da će im se pridružiti i BiH. A to zavisi od toga kada će se popis vratiti sa političkog na strateški teren.
