Početkom jula u BiH dolazi monitoring tim EU da procijeni jesu li ispunjeni preostali uslovi za liberalizaciju viznog režima bh. građanima. Predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti kažu kako su revnosno pristupili svom poslu i ispunili većinu uslova. No, iz Brisela upozoravaju da su uslovi u EU promijenjeni, te da o liberalizaciji viznog režima za BiH odlučuje Evropski parlament.
Dok susjedi uveliko rezervišu ljetovanja u Grčkoj, Bugarskoj, Francuskoj, Italiji, bh. građani više i ne pitaju jesu li parlamenti uskladili zakone, imenovali čelnike državnih agencija, formirali baze podataka tako da policija i tužilaštvo mogu nesmetano raditi.
Monitoring tim EU prošli put je ocijenio da BiH, ipak, treba još malo vremena u izolaciji prije nego što njeni građani dobiju šansu da na godišnji odmor idu u neku od zemalja EU.
Eksperti početkom jula dolaze u BiH i od tog izvještaja zavisi hoće li BiH ostati i dalje izolovana, napominje Osman Topčagić, ambasador misije BiH pri Evropskoj komisiji:
„Ovo je izuzetno važna misija i jako je važno da ta misija ustanovi da su preostala tri uslova ispunjena. I bilo kakva zastoj ili odlaganje donošenja odgovarajućih odluka bi se sigurno odrazio i na datum stupanja na snagu liberalizacije viznog režima za BiH.“
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić očekuje da će ovaj put izvještaj biti pozitivan, izražavajući blagi oprez u procjeni hoće li bh. građani do kraja ove godine slobodno putovati:
„Mislim da nisu jednaki odnosi Brisela prema svim zemljama, samim tim i prema BiH. Vi znate da je u Mapi puta bilo prvo donošenje zakona, zakon smo donijeli, sada se traži implementacija zakona. Bio je prvo uslov da odredimo adresu gdje će biti razmjena informacija policijskih tijela, a sada je uslov da se vidi da to funkcioniše, znači da li evoluira sistem. Nemamo ništa protiv takvog načina, ali jedina zemlja prema kojoj se to radi jeste BiH. Ali da budemo optimistični - ja vjerujem da na kraju ove godine će građani biti na bezviznom režimu, zapravo činimo sve da nadležne, meritorne adrese iz Brisela uvjerimo da smo ozbiljni partneri u ispunjavanju obaveza.“
Tri uslova
Prilikom posljednje ocjene tri uslova nisu bila ispunjena. Jedan od njih je i usaglašavanje entitetskih krivičnih zakona sa državnim. Federalni parlament je ovaj posao završio sredinom marta, a prije nekoliko dana to je učinila i Narodna skupština RS. Potpredsjednik NSRS Šefket Hafizović:
Čekanje na vize ispred Ambasade Njemačke u Sarajevu, arhiv„Narodna skupština je na proteklom dijelu 37. redovne sjednice uskladila Krivični zakon sa Krivičnim zakonom BiH u dijelu gdje se isključivo u Krivični zakon BiH ugrađuje i stavlja u nadležnost spriječavanje trgovine ljudima, kao i sigurnost granice BiH. I ovo pitanje je bilo uslov za dobijanje bezviznog režima.“
Državni Parlament imenovao je čelništvo Agencije za prevenciju kriminala i korupcije, čime su stvoreni uslovi za za rad ovog tijela. Provedba Sporazuma o razmjeni policijskih podataka, kao treći uslov je u završnoj fazi, kaže Samir Rizvo, predsjednik interresorne radne grupe za liberalizaciju viznog režima:
„I ostalo je još da Vijeće ministara usvoji pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Direkcije za koordinaciju policije, i taj je materijal već na Vijeću ministara i mislim da će iduće sedmice i to biti završeno.“
Iako je ispunjenje uslova pozitivan pomak, posao je, ipak, urađen sa velikim zakašnjenjem. Dok su bh. političari otezali sa rokovima za ispunjavanje uslova i obaveza na putu ka evroatlantskim integracijama, i prilike u EU su se promijenile. Naime, Lisabonskim sporazumom promijenjene su i nadležnosti za pitanja poput liberalizacije viznog režima, objašnjava Osman Topčagić:
„Evropski parlament po Lisabonskom sporazumu ima sada snagu suodlučivanja. Ranije se konsultovao u donošenju ovakvih odluka, a odluku su donosili ministri država članica EU. Sada je glas Evropskog parlamenta ravnopravan glasovima ministara država članica. U Parlamentu je jaka podrška za liberalizaciju viznog režima za BiH, ali uz uslov pozitivnog izvještaja Evropske komisije, koji je opet zasnovan na pozitivnom izvještaju eksperata koji dolaze u BiH iduće sedmice.“
Dok susjedi uveliko rezervišu ljetovanja u Grčkoj, Bugarskoj, Francuskoj, Italiji, bh. građani više i ne pitaju jesu li parlamenti uskladili zakone, imenovali čelnike državnih agencija, formirali baze podataka tako da policija i tužilaštvo mogu nesmetano raditi.
Monitoring tim EU prošli put je ocijenio da BiH, ipak, treba još malo vremena u izolaciji prije nego što njeni građani dobiju šansu da na godišnji odmor idu u neku od zemalja EU.
Eksperti početkom jula dolaze u BiH i od tog izvještaja zavisi hoće li BiH ostati i dalje izolovana, napominje Osman Topčagić, ambasador misije BiH pri Evropskoj komisiji:
„Ovo je izuzetno važna misija i jako je važno da ta misija ustanovi da su preostala tri uslova ispunjena. I bilo kakva zastoj ili odlaganje donošenja odgovarajućih odluka bi se sigurno odrazio i na datum stupanja na snagu liberalizacije viznog režima za BiH.“
Nikola Špirić: vjerujem da na kraju ove godine će građani biti na bezviznom režimu, zapravo činimo sve da nadležne, meritorne adrese iz Brisela uvjerimo da smo ozbiljni partneri u ispunjavanju obaveza.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić očekuje da će ovaj put izvještaj biti pozitivan, izražavajući blagi oprez u procjeni hoće li bh. građani do kraja ove godine slobodno putovati:
„Mislim da nisu jednaki odnosi Brisela prema svim zemljama, samim tim i prema BiH. Vi znate da je u Mapi puta bilo prvo donošenje zakona, zakon smo donijeli, sada se traži implementacija zakona. Bio je prvo uslov da odredimo adresu gdje će biti razmjena informacija policijskih tijela, a sada je uslov da se vidi da to funkcioniše, znači da li evoluira sistem. Nemamo ništa protiv takvog načina, ali jedina zemlja prema kojoj se to radi jeste BiH. Ali da budemo optimistični - ja vjerujem da na kraju ove godine će građani biti na bezviznom režimu, zapravo činimo sve da nadležne, meritorne adrese iz Brisela uvjerimo da smo ozbiljni partneri u ispunjavanju obaveza.“
Tri uslova
Prilikom posljednje ocjene tri uslova nisu bila ispunjena. Jedan od njih je i usaglašavanje entitetskih krivičnih zakona sa državnim. Federalni parlament je ovaj posao završio sredinom marta, a prije nekoliko dana to je učinila i Narodna skupština RS. Potpredsjednik NSRS Šefket Hafizović:
Državni Parlament imenovao je čelništvo Agencije za prevenciju kriminala i korupcije, čime su stvoreni uslovi za za rad ovog tijela. Provedba Sporazuma o razmjeni policijskih podataka, kao treći uslov je u završnoj fazi, kaže Samir Rizvo, predsjednik interresorne radne grupe za liberalizaciju viznog režima:
„I ostalo je još da Vijeće ministara usvoji pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Direkcije za koordinaciju policije, i taj je materijal već na Vijeću ministara i mislim da će iduće sedmice i to biti završeno.“
Iako je ispunjenje uslova pozitivan pomak, posao je, ipak, urađen sa velikim zakašnjenjem. Dok su bh. političari otezali sa rokovima za ispunjavanje uslova i obaveza na putu ka evroatlantskim integracijama, i prilike u EU su se promijenile. Naime, Lisabonskim sporazumom promijenjene su i nadležnosti za pitanja poput liberalizacije viznog režima, objašnjava Osman Topčagić:
„Evropski parlament po Lisabonskom sporazumu ima sada snagu suodlučivanja. Ranije se konsultovao u donošenju ovakvih odluka, a odluku su donosili ministri država članica EU. Sada je glas Evropskog parlamenta ravnopravan glasovima ministara država članica. U Parlamentu je jaka podrška za liberalizaciju viznog režima za BiH, ali uz uslov pozitivnog izvještaja Evropske komisije, koji je opet zasnovan na pozitivnom izvještaju eksperata koji dolaze u BiH iduće sedmice.“
