U Bosni i Hercegovini još uvijek se nije slegla prašina i smanjile tenzije zbog toga što je zemlja izostala sa spiska onih kojima će od 1. januara naredne godine biti ukinute vize.
Prvobitne negativne reakcije, koje su bile usmjerene prema bh. institucijama vlasti, sada su uperene ka čelnim ljudima Evropske komisije.
Tako je samo u protekla tri dana na web portalima u Bosni i Hercegovini prikupljeno više od 80.000 potpisa nezadovoljnih građana zbog toga što će Bosanci i Hercegovci i dalje sa vizama u Evropu.
Direktorica Fondacije “Heinrich Boll” Mirela Gruenther - Džečević, koja je inicirala potpise, o tome kaže:
„Mi, naravno, podržavamo što su građani navedenih zemalja dobili opet slobodu kretanja i mogućnost da opet u Evropu, ali smatramo da i BiH nije trebala biti izostavljena iz ovoga.“
Nisu samo obični građani nezadovoljni odlukom Evropske komisije. Njima su se pridružili intelektualci, nevladin sektor, pa čak i neki predstavnici vlasti. Kažu da evropske institucije nisu pogrešna adresa kojoj se trebaju žaliti, uprkos činjenici da su bh. vlasti, primjerice, u oblasti slobode kretanja roba od 16 planiranih aktivnosti realizovali jednu.
Nije izdat niti jedan biometrijski pasoš, što je uslov svih uslova, za razliku od susjedne Srbije gdje je do sada izdato 800.000 takvih pasoša. Predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević:
„Isto tako je tačno da je EU bila dužna da učini neki veći napor prema BiH, da transparentnije vodi tu politiku liberalizacije viza i da vodi računa o posljedicama jedne ovakve mjere.“
Sociolog Dino Abazović ne spori da su bh. vlasti krive što zemlja nije dobila pozitivnu preporuku za bezvizni režim, ali i da je učinjena diskriminacija prema onima koji nemaju pravo na dvojno državljanstvo i samo sa bh. pasošem mogu putovati.
Aršini koje primjenjuje Evropska komisija ne mogu biti isti prema svim zemljama Zapadnog Balkana, kaže Abazović, jer BiH ima potpuno drugačije državno uređenje od svojih susjeda:
„Ako ćemo sada ići u neku dublju analizu, a lako je napraviti i znam da neke organizacije u BiH to već čine, vi ćete vidjeti da i ti kriteriji su bili od čisto nekih sigurnosnih pitanja od prije četiri godine, pa su evoluirali u neka politička pitanja, pa pitanja ovih ili onih reformi, tako da ni tu nisu bili jasno postavljeni principi.“
Direktor Centra za humanu politiku iz Doboja Momir Dejanović:
„Zemlje EU ne bi smjele na taj način kažnjavati građana - možda kažnjavati neodgovorne političare čija je to odgovornost, ali građani bi u svakom slučaju trebali imati veći pristup ili veću mogućnost za ulazak i u zemlje EU.“
Osim nevladinog sektora, i gradonačelenici i načelnici iz redova SDP-a smatraju da je odluka Evropske komisije kontraproduktivna jer su njome kažnjeni građani Bosne i Hercegovine, a ne vlast. Sarajevski gradonačelnik Alija Behmen:
„Vlast koja sada obnaša valst u BiH najviše je kriva i isključivi krivac za ovo što se dogodilo. Krajnja je poruka: nema histerije, ali ima zavrnuti rukave, prionuti na posao i definitivno te uvjete ispuniti.“
I dok se bh. javnost utrkuje ko će više okriviti evropske institucije, apsurdno je da prvi čovjek bh. vlade Nikola Špirić kaže da su bosanskohercegovačke vlasti krive što zemlja nije dobila zeleno svjetlo za bezvizni režim:
„U tom izvještaju su akceptirane sve odrese - od Parlamenta, Vijeća ministara, entitetskih parlamenata, entitetskih vlada, Brčko Distrikta i lokalnih zajednica. Ono što piše u izvještaju vidjećete da nije do Evropske komisije nego do BiH.“
Inače, Vijeće ministara BiH usvojilo je Akcioni plan za ispunjavanje preostalih obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima i postavilo rok do kraja septembra da ispuni sve uslove iz Mape puta.
Uprkos činjenici da je plan preambiciozan, niko od predstavnika vlasti ni ne razmišlja da ne koristi godišnje odmore i ispuni zadane uslove. Stoga neće biti iznenađenje ako i naredne godine ispred ambasada budu redovi za dobijanje viza.
Prvobitne negativne reakcije, koje su bile usmjerene prema bh. institucijama vlasti, sada su uperene ka čelnim ljudima Evropske komisije.
Tako je samo u protekla tri dana na web portalima u Bosni i Hercegovini prikupljeno više od 80.000 potpisa nezadovoljnih građana zbog toga što će Bosanci i Hercegovci i dalje sa vizama u Evropu.
Direktorica Fondacije “Heinrich Boll” Mirela Gruenther - Džečević, koja je inicirala potpise, o tome kaže:
Nisu samo obični građani nezadovoljni odlukom Evropske komisije. Njima su se pridružili intelektualci, nevladin sektor, pa čak i neki predstavnici vlasti. Kažu da evropske institucije nisu pogrešna adresa kojoj se trebaju žaliti, uprkos činjenici da su bh. vlasti, primjerice, u oblasti slobode kretanja roba od 16 planiranih aktivnosti realizovali jednu.
Nije izdat niti jedan biometrijski pasoš, što je uslov svih uslova, za razliku od susjedne Srbije gdje je do sada izdato 800.000 takvih pasoša. Predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević:
„Isto tako je tačno da je EU bila dužna da učini neki veći napor prema BiH, da transparentnije vodi tu politiku liberalizacije viza i da vodi računa o posljedicama jedne ovakve mjere.“
Aršini koje primjenjuje Evropska komisija ne mogu biti isti prema svim zemljama Zapadnog Balkana, kaže Abazović, jer BiH ima potpuno drugačije državno uređenje od svojih susjeda:
„Ako ćemo sada ići u neku dublju analizu, a lako je napraviti i znam da neke organizacije u BiH to već čine, vi ćete vidjeti da i ti kriteriji su bili od čisto nekih sigurnosnih pitanja od prije četiri godine, pa su evoluirali u neka politička pitanja, pa pitanja ovih ili onih reformi, tako da ni tu nisu bili jasno postavljeni principi.“
Direktor Centra za humanu politiku iz Doboja Momir Dejanović:
Osim nevladinog sektora, i gradonačelenici i načelnici iz redova SDP-a smatraju da je odluka Evropske komisije kontraproduktivna jer su njome kažnjeni građani Bosne i Hercegovine, a ne vlast. Sarajevski gradonačelnik Alija Behmen:
„Vlast koja sada obnaša valst u BiH najviše je kriva i isključivi krivac za ovo što se dogodilo. Krajnja je poruka: nema histerije, ali ima zavrnuti rukave, prionuti na posao i definitivno te uvjete ispuniti.“
I dok se bh. javnost utrkuje ko će više okriviti evropske institucije, apsurdno je da prvi čovjek bh. vlade Nikola Špirić kaže da su bosanskohercegovačke vlasti krive što zemlja nije dobila zeleno svjetlo za bezvizni režim:
Inače, Vijeće ministara BiH usvojilo je Akcioni plan za ispunjavanje preostalih obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima i postavilo rok do kraja septembra da ispuni sve uslove iz Mape puta.
Uprkos činjenici da je plan preambiciozan, niko od predstavnika vlasti ni ne razmišlja da ne koristi godišnje odmore i ispuni zadane uslove. Stoga neće biti iznenađenje ako i naredne godine ispred ambasada budu redovi za dobijanje viza.
