Evropski komesar za proširenje Oli Ren u utorak je članovima Komiteta za vanjske poslove Parlamenta EU rekao da će do kraja godine nekim zemljama zapadnog Balkana biti ponuđen bezvizni režim. Koliko je BiH spremna za ukidanje viznog režima?
Predstavnici nadležnih institucija uvjeravaju javnost da je Bosni i Hercegovini preostalo 48 od 120 uslova koje treba da ispuni kako bi građani putovali u Evropsku uniju bez viza. Praksa, međutim, pokazuje nešto drugo. Građani BiH često su suočeni sa odbijanjem ambasada, iako su zemlje Zapadnog Balkana još 2007. godine potpisale Sporazum o viznim olakšicama sa Evropskom unijom. “Nakon što se plati karta, osiguranje, put u ambasadu u Sarajevo i ostali troškovi, tamo nas sačeka ponižavajuće odbijanje i potvrda da smo ipak građani drugog reda“, kaže Boško Goranac iz Banje Luke čije dijete nije dobilo austrijsku vizu:
„Ja sam otac djeteta koje ima 14 godina i koje ide u deveti razred i koje ima sve papire, moguće i nemoguće, sve što se tražilo. Zbog banalne stvari, zbog stvari koju sam priložio su mi dali uslov da dostavim te neke dokumente i po dostavljanju su mi opet odbili, i to nema obrazloženja nego kaže možete se žaliti. Kome, šta, gdje - piši propalo.“
U nevladinom sektoru ističu da odgovornost za ovakve slučajeve ne snose zemlje EU, već domaći političari. Generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo:
„Naši bh. političari su krivci glavni i zašto i ta djevojka nije dobila vizu i zašto naši sugrađani stoje u redovima kao druga klasa ljudi. Pesimistični smo što se tiče političkog odlučivanja u BiH jer, nažalost, naši političari kada s njima razgovaramo i kada radimo s njima svi pojedinačno su spremni da daju određene kompromise. Međutim, kada se to treba staviti na sto, onda se iznad interesa građana i društva BiH stvaljaju ti uskogrudni i egoistični partijski, stranački i lični interesi.“
Šef pregovaračkog tima BiH za liberalizaciju viznog režima Samir Rizvo kaže da nije moguće predvidjeti kada će građani BiH moći da putuju u zemlje EU samo sa pasošem. Iako kaže da bi se većina uslova mogla ispuniti do sredine ove godine, napominje da među 48 preostalih ima i onih političke prirode:
„Postoji jedan manji broj pitanja o kojima još uvijek nije postignuta politička saglasnost na koji način će ona biti rješavana i to je ono čega se ja bojim da ćemo kasniti u cjelokupnom procesu.“
U nevladinom sektoru je znatno manje optimizma kada je riječ o ukidanju viza. Uzimajući u obzir postojeće podjele u BiH, vladajuće strukture neće ispuniti uslove za ukidanje viza za građane BiH, ističe Momir Dejanović, direktor Centra za humanu politiku iz Doboja. Opšti izbori sljedeće godine, tvrdi Dejanović, ponovo će pokazati priotitete domaćih vlasti:
Redovi za vizu pred jednom od ambasada u Sarajevu„Vješti politički manipulatori, kakve su naše vladajuće političke stranke, će ponovo učiniti dominantnim nacionalni interes u odnosu na sve druge interese i građani će i dalje ispaštati. Ono što je suština, liberalizacija viznog režima vladajućoj političkoj strukturi i nije nešto posebno bitno. Jedino što se može desiti po meni je da EU bude popustljiva prema BiH, kao što je i do sada bila popustljiva, i da liberalizuje taj vizni režim bez obzira što nisu svi ti uslovi ispunjeni.“
Evropski eksperti koji su nedavno boravili u BiH podnijeće izvještaj Evropskoj komisiji koja bi u maju trebala da se izjasni o eventualnim viznim olakšicama. Jedan od ključnih uslova za stavljanje BiH na listu tzv. bijelog šengena jeste uvođenje biometrijskih pasoša. U Ministarstvu civilnih poslova BiH najavljuju da će se probni pasoši pojaviti sredinom ove godine. Ministar Sredoje Nović uvjerava da su sve tehničke pretpostavke završene:
„Softveri, hardveri, sve je nabavljeno što se tiče Agencije za identifikaciona dokumenta. S druge strane, Ministarstvo je završilo svoj dio posla i sklopilo je ugovor sa jednom od firmi oko pravljenja biometrijskih pasoša.“
U nevladinom sektoru podsjećaju da je to tek lakši dio posla. Praštalo se pita kako uvjeriti međunarodne predstavnike da uvedu bezvizni režim u BiH kada je zamjenik državnog ministra sigurnosti osumnjičen za kriminal. Evropski zvaničnici ipak uvjeravaju da će BiH dospjeti na bijelu šengensku listu. U nevladinim organizacijama se nadaju da će Evropska unija biti popustljiva barem prema građanima BiH - koji su kolateralna šteta svojih političkih predstavnika.
Predstavnici nadležnih institucija uvjeravaju javnost da je Bosni i Hercegovini preostalo 48 od 120 uslova koje treba da ispuni kako bi građani putovali u Evropsku uniju bez viza. Praksa, međutim, pokazuje nešto drugo. Građani BiH često su suočeni sa odbijanjem ambasada, iako su zemlje Zapadnog Balkana još 2007. godine potpisale Sporazum o viznim olakšicama sa Evropskom unijom. “Nakon što se plati karta, osiguranje, put u ambasadu u Sarajevo i ostali troškovi, tamo nas sačeka ponižavajuće odbijanje i potvrda da smo ipak građani drugog reda“, kaže Boško Goranac iz Banje Luke čije dijete nije dobilo austrijsku vizu:
„Ja sam otac djeteta koje ima 14 godina i koje ide u deveti razred i koje ima sve papire, moguće i nemoguće, sve što se tražilo. Zbog banalne stvari, zbog stvari koju sam priložio su mi dali uslov da dostavim te neke dokumente i po dostavljanju su mi opet odbili, i to nema obrazloženja nego kaže možete se žaliti. Kome, šta, gdje - piši propalo.“
U nevladinom sektoru ističu da odgovornost za ovakve slučajeve ne snose zemlje EU, već domaći političari. Generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo:
Naši bh. političari su krivci glavni i zašto i ta djevojka nije dobila vizu i zašto naši sugrađani stoje u redovima kao druga klasa ljudi.
Šef pregovaračkog tima BiH za liberalizaciju viznog režima Samir Rizvo kaže da nije moguće predvidjeti kada će građani BiH moći da putuju u zemlje EU samo sa pasošem. Iako kaže da bi se većina uslova mogla ispuniti do sredine ove godine, napominje da među 48 preostalih ima i onih političke prirode:
„Postoji jedan manji broj pitanja o kojima još uvijek nije postignuta politička saglasnost na koji način će ona biti rješavana i to je ono čega se ja bojim da ćemo kasniti u cjelokupnom procesu.“
U nevladinom sektoru je znatno manje optimizma kada je riječ o ukidanju viza. Uzimajući u obzir postojeće podjele u BiH, vladajuće strukture neće ispuniti uslove za ukidanje viza za građane BiH, ističe Momir Dejanović, direktor Centra za humanu politiku iz Doboja. Opšti izbori sljedeće godine, tvrdi Dejanović, ponovo će pokazati priotitete domaćih vlasti:
Evropski eksperti koji su nedavno boravili u BiH podnijeće izvještaj Evropskoj komisiji koja bi u maju trebala da se izjasni o eventualnim viznim olakšicama. Jedan od ključnih uslova za stavljanje BiH na listu tzv. bijelog šengena jeste uvođenje biometrijskih pasoša. U Ministarstvu civilnih poslova BiH najavljuju da će se probni pasoši pojaviti sredinom ove godine. Ministar Sredoje Nović uvjerava da su sve tehničke pretpostavke završene:
„Softveri, hardveri, sve je nabavljeno što se tiče Agencije za identifikaciona dokumenta. S druge strane, Ministarstvo je završilo svoj dio posla i sklopilo je ugovor sa jednom od firmi oko pravljenja biometrijskih pasoša.“
U nevladinom sektoru podsjećaju da je to tek lakši dio posla. Praštalo se pita kako uvjeriti međunarodne predstavnike da uvedu bezvizni režim u BiH kada je zamjenik državnog ministra sigurnosti osumnjičen za kriminal. Evropski zvaničnici ipak uvjeravaju da će BiH dospjeti na bijelu šengensku listu. U nevladinim organizacijama se nadaju da će Evropska unija biti popustljiva barem prema građanima BiH - koji su kolateralna šteta svojih političkih predstavnika.
