Bosna i Hercegovina i početkom ove godine našla se u središtu pažnje zvaničnika u Briselu. Nakon što je Španija, sada predsjedavajuća EU, već prvog januara najavila nove razgovore sa bh. političarima, tu inicijativu podržali su i drugi visoki funkcioneri EU uz konstataciju da je situacija u BiH zabrinjavajuća.
No, hoće li španski prijedlog biti drugačiji od propalog Butmirskog i šta mogu uraditi evropski i američki zvaničnici, a da već nisu pokušali sa političarima u BiH? Kako sada stvari stoje, sedam lidera ostalo je na svojim međusobno nepomirljivim stavovima o preustrojstvu države.
Mišljenja su podijeljena, naročito o tome treba li se u, za BiH izbornoj, 2010. godini razgovarati o ključnim izmjenama bh. Ustava. Neki analitičari smatraju da bi to moglo dodatno zaoštriti političku situaciju u zemlji. Srećko Latal iz Međunarodne krizne grupe:
„Mislim da međunarodna zajednica ima svoje lično iskustvo iz 2006. kada je Aprilski paket, koji je bio ponuđen i diskutovan suviše blizu tadašnjim izborima, pokazuje da ustavnim promjenama i raspravi o ustavnim promjenama nije mjesto u izbornoj godini.“
Evropljani nemaju drugu opciju za BiH osim nastavka pregovora, kaže novinar iz Brisela Elvir Bucalo. Šta će biti španski prijedlog i u kakvom će pravcu teći najavljeni razgovori različito se tumači. Jedno je sigurno, kaže Bucalo, cilj je da BiH krene naprijed:
„Da se postigne nešto što bi trebalo da bude najširi mogući i najlabaviji mogući poltički konsenzus oko budućnosti zemlje, da se završi posao oko ljudskih prava, izmjene našeg Ustava u tom domenu – to bi bilo dovoljno da Evropljani za sada kažu: jeste Bosna i Hercegovina krenula, koliko god sitnim, ali krenula je koracima naprijed.“
NIKO NE VJERUJE U MOGUĆNOST DOGOVORA
Političke partije u BiH još nisu dobile poziv od predsjedavajuće EU – Španije - za nastavak razgovora. Iako većina smatra da izborna godina nije dobro vrijeme za pregovore o izmjenama Ustava, pozivu će se, kažu, odazvati.
Nezvanično, saznajemo da je na osnovu dosadašnjih kontakata sa evropskim zvaničnicima jasno da će svaki novi prijedlog međunarodne zajednice biti na tragu već ponuđenih rješenja. Skoro niko ne vjeruje u mogućnost dogovora, niti je spreman da odustane od svoji zahtjeva. Funkcioner Stranke za BiH Beriz Belkić:
„Bez razgovora ili reforme entitetskog glasanja nema rezultata, bez obzira što je očigledno da su razlike vrlo značajne i velike, pa čak ponekad naizgled nepomirljive. Mislim da tu treba primijeniti međunarodna iskustva.“
Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić:
„Nerealno je očekivati da se čarobna formula „7 lidera + Špirić“ skupi oko nečega u ovoj godini kada su već počele pripreme za izbore.“
INCKO DOBIO PODRŠKU KETRIN EŠTON
Novu inicijativu koja stiže iz Brisela treba posmatrati kao na još jedan pokušaj EU da pomogne BiH, kaže analitičarka Tanja Topić, ali ne vjeruje da će razgovori u Španiji bilo šta promijeniti:
„Ne očekujem da bi madridski ili španski dogovor mogao biti neka vrsta pomaka u odnosu na sve ono što smo imali do sada, jer već sada imamo najave iz nekih političkih krugova i političkih partija da je jako opasno otvarati, pogotovo pitanje ustavnih reformi, u izbornoj godini.“
Juče je u Briselu bio i visoki predstavnik Valentin Incko. Sastao se sa visokom predstavnicom EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Ketrin Ešton. Na ovom sastanku Incko je izvijestio Ešton o trenutnoj situaciji u BiH i dobio njenu punu podršku za provođenje svog mandata, saopšteno je iz OHR-a.
Istovremeno, očekuje se da visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Ketrin Ešton već u ponedjeljak pred vanjskopolitičkim Komitetom Evropskog parlamenta predstavi osnovne smjernice u vanjskoj politici kao i konkretne korake kada je u pitanju BiH, kaže Elvir Bucalo:
„Ono što se zna, što je procurilo iz njenog kabineta, to je da je ona već imala intenzivne konsultacije sa prošlim evropskim predsjedavanjem, švedskim predsjedništvom i gospodinom Biltom o tome šta je do sad učinjeno u BiH i šta bi eventualno još trebalo da se čini. Dakle, što se tiče Brisela, biće dosta posla na Balkanu, posebno u BiH, recimo već od kraja januara ove godine.“
U isto vrijeme i komesar Evropske unije za proširenje Oli Ren uputio je ozbiljno upozorenje bh. vlastima zbog pokušaja vlasti u RS da preuzmu nadležnosti nad raspodjelom državne pomoći i međunarodnih sredstava, čime kako je naveo u pismu predsjedavajućem Vijeća ministara Nikoli Špiriću, BiH krši Privremeni sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.
No, hoće li španski prijedlog biti drugačiji od propalog Butmirskog i šta mogu uraditi evropski i američki zvaničnici, a da već nisu pokušali sa političarima u BiH? Kako sada stvari stoje, sedam lidera ostalo je na svojim međusobno nepomirljivim stavovima o preustrojstvu države.
Mišljenja su podijeljena, naročito o tome treba li se u, za BiH izbornoj, 2010. godini razgovarati o ključnim izmjenama bh. Ustava. Neki analitičari smatraju da bi to moglo dodatno zaoštriti političku situaciju u zemlji. Srećko Latal iz Međunarodne krizne grupe:
„Mislim da međunarodna zajednica ima svoje lično iskustvo iz 2006. kada je Aprilski paket, koji je bio ponuđen i diskutovan suviše blizu tadašnjim izborima, pokazuje da ustavnim promjenama i raspravi o ustavnim promjenama nije mjesto u izbornoj godini.“
Evropljani nemaju drugu opciju za BiH osim nastavka pregovora, kaže novinar iz Brisela Elvir Bucalo. Šta će biti španski prijedlog i u kakvom će pravcu teći najavljeni razgovori različito se tumači. Jedno je sigurno, kaže Bucalo, cilj je da BiH krene naprijed:
„Da se postigne nešto što bi trebalo da bude najširi mogući i najlabaviji mogući poltički konsenzus oko budućnosti zemlje, da se završi posao oko ljudskih prava, izmjene našeg Ustava u tom domenu – to bi bilo dovoljno da Evropljani za sada kažu: jeste Bosna i Hercegovina krenula, koliko god sitnim, ali krenula je koracima naprijed.“
NIKO NE VJERUJE U MOGUĆNOST DOGOVORA
Političke partije u BiH još nisu dobile poziv od predsjedavajuće EU – Španije - za nastavak razgovora. Iako većina smatra da izborna godina nije dobro vrijeme za pregovore o izmjenama Ustava, pozivu će se, kažu, odazvati.
Nezvanično, saznajemo da je na osnovu dosadašnjih kontakata sa evropskim zvaničnicima jasno da će svaki novi prijedlog međunarodne zajednice biti na tragu već ponuđenih rješenja. Skoro niko ne vjeruje u mogućnost dogovora, niti je spreman da odustane od svoji zahtjeva. Funkcioner Stranke za BiH Beriz Belkić:
„Bez razgovora ili reforme entitetskog glasanja nema rezultata, bez obzira što je očigledno da su razlike vrlo značajne i velike, pa čak ponekad naizgled nepomirljive. Mislim da tu treba primijeniti međunarodna iskustva.“
Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić:
„Nerealno je očekivati da se čarobna formula „7 lidera + Špirić“ skupi oko nečega u ovoj godini kada su već počele pripreme za izbore.“
INCKO DOBIO PODRŠKU KETRIN EŠTON
Novu inicijativu koja stiže iz Brisela treba posmatrati kao na još jedan pokušaj EU da pomogne BiH, kaže analitičarka Tanja Topić, ali ne vjeruje da će razgovori u Španiji bilo šta promijeniti:
„Ne očekujem da bi madridski ili španski dogovor mogao biti neka vrsta pomaka u odnosu na sve ono što smo imali do sada, jer već sada imamo najave iz nekih političkih krugova i političkih partija da je jako opasno otvarati, pogotovo pitanje ustavnih reformi, u izbornoj godini.“
Juče je u Briselu bio i visoki predstavnik Valentin Incko. Sastao se sa visokom predstavnicom EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Ketrin Ešton. Na ovom sastanku Incko je izvijestio Ešton o trenutnoj situaciji u BiH i dobio njenu punu podršku za provođenje svog mandata, saopšteno je iz OHR-a.
Istovremeno, očekuje se da visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Ketrin Ešton već u ponedjeljak pred vanjskopolitičkim Komitetom Evropskog parlamenta predstavi osnovne smjernice u vanjskoj politici kao i konkretne korake kada je u pitanju BiH, kaže Elvir Bucalo:
„Ono što se zna, što je procurilo iz njenog kabineta, to je da je ona već imala intenzivne konsultacije sa prošlim evropskim predsjedavanjem, švedskim predsjedništvom i gospodinom Biltom o tome šta je do sad učinjeno u BiH i šta bi eventualno još trebalo da se čini. Dakle, što se tiče Brisela, biće dosta posla na Balkanu, posebno u BiH, recimo već od kraja januara ove godine.“
U isto vrijeme i komesar Evropske unije za proširenje Oli Ren uputio je ozbiljno upozorenje bh. vlastima zbog pokušaja vlasti u RS da preuzmu nadležnosti nad raspodjelom državne pomoći i međunarodnih sredstava, čime kako je naveo u pismu predsjedavajućem Vijeća ministara Nikoli Špiriću, BiH krši Privremeni sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.