Dostupni linkovi

Miljanovićev film o brutalnosti u bh. društvu


Plakat filma
Plakat filma
Bosanskohercegovačka javnost pomalo je zaboravila vrsnog vizuelnog umjetnika i profesora banjalučke Akademije umjetnosti - Vesu Sovilja, koji ove godine slavi 30 godina u službi umjetnosti.

Stoga je mladi bh. umjetnik Mladen Miljanović podsjetio javnost na iskusnijeg kolegu tako što je snimio brutalni performans u kojem je glavni akter Veso Sovilj, koji ni sam toga nije bio svjestan.

„U Banjoj Luci, pa ni u cijeloj Bosni i Hercegovini nije se pojavio nijedan članak koji bi ukazao na tog čovjeka koji je izuzetno bitna umjetnička ličnost ne samo u BiH već i u bivšoj Jugoslaviji. Veso Sovilj, kao čovjek o kojem se snimao film, nije znao da se film snima. Specijalna jedinica policije u jednom trenutku upada u kafanu u kojoj se on nalazi. Jedan od kamermana je maskiran. Oni hapse Vesu i, zapravo, transportuju ga u stanicu policije, stavljaju na poligraf gdje se tokom ispitivanja, ustvari, ispriča njegov život kroz 26 pitanja“, kaže Miljanović.

'Da li namjeravate da me lažete?', trailer filma


Svojevrsni 14-minutni eksperimentalni film naziva „Da li namjeravate da me lažete?“, prošao je bez ikakvih posljedica po glavnog protagonistu, ali i autora ostvarenja:

„Hitna pomoć je bila spremna u slučaju da je nešto krenulo kako ne treba. Kada je inspektor završio sa posljednjim pitanjem, tražio sam da prvi uđem u prostoriju gdje se nalazio subjekt filma. Htio sam da u tom trenutku bude neko ko će podnijeti njegovu reakciju, ma kakva god ona bila. Kad sam ušao i rekao profesoru da je upravo učestvovao u filmu koji snimam povodom njegovih 30 godina stvaralaštva, on je bio oduševljen. Da sam isto uradio sa nekim drugim umjetnikom koji nije učio studente da budu avangardni, možda bi konsekvence po mene bile mnogo veće.“

Sučavanje s realnošću

Film ima i konceptualnu podlogu, kaže Miljanović:

"Brutalnost kada hapsi policija Vesu u toj kafani je, zapravo, metafora brutalnosti rata i brutalnosti onoga što se desilo čitavom bosanskohercegovačkom društvu i društvu u regiji."

Za svako snimanje filma, pa tako i ovoga, potreba su sredstva. Logističku i tehničku pomoć Miljanović je dobio iz Ministarstava prosvjete i kulture, te Ministarstva unutrašnjih poslova RS.

„Pošto mi je za potrebe snimanja filma neophodna bila jedinica specijalne policije, ili bar uniforme, kombi, helikopter itd., oni su mi pomogli da dobijem ta tehnička sredstva da bih se mogao upustiti u avanturu snimanja filma. Ne spominjem kamermane, producenta, niti montažere koji su sve radili na volonterskoj osnovi“, navodi Miljanović.

Prvijenac Mladena Miljanovića koštao je nula maraka - sve do momenta postprodukcije kada je morao iz svog novčanika platiti finaliziranje uratka.

Mladim umjetnicima je izazov stvarati u sredini koja im nije naklonjena. Ali i tada se trebaju „suočiti sa realnošću“, kaže Miljanović:

„Smatram da umjetnici ovdje mnogo više ulažu sopstvenog novca koji su zaradili mimo umjetnosti, a od te umjetnosti malo kad imaju bilo kakvu povratnu finansijsku informaciju, tako da sa te strane umjetnici su ne samo finansijski obespravljeni u ovoj državi nego i moralno. Smatram da neću završiti na ovom filmu i kad se ponovo pojavi ideja koja u medijskom smislu zahtijeva nešto kao što je film vjerovatno ću ponovo uraditi nešto tako.“

Nakon premijera u Banjoj Luci i Sarajevu, film će učestvovati na ovogodišnjem Oktobarskom salonu u Beogradu, a zatim bi trebao biti prikazan u Künstlerhausu u Beču.
XS
SM
MD
LG