BiH: Teško do programa integrisanja u EU

Svaka zemlja koja želi postati kandidat za pristupanje EU, mora imati svoj državni program usvajanja evropskih pravnih tekovina, odnosno dokument pod nazivom Program integrisanja.

Ovaj program nije samo uslov, nego predstavlja i obavezu vlasti BiH iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te je neophodan instrument za određivanje prioriteta zakonodavnih, administrativnih, institucionalnih i ekonomskih reformi i podjele zaduženja nadležnim organima vlasti.

Sve zemlje regiona već imaju svoje programe integrisanja bez obzira na njihov status u odnosu na EU osim BiH, kaže zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Renzo Daviddi. Ipak vjeruje da je 2012. godina šansi u kojoj BiH može ispuniti preuzeto iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i poslati zahtjev za kandidatski status.

"Usvajanjem ovog plana zemlja šalje EU i zemljama članicama jasnu poruku u pogledu kredibiliteta. Kontinuirano odsustvo takvog strateškog dokumenta u datom trenutku imalo bi teške posljedice po napredovanje BiH ka EU. Neblagovremeno određivanje prioriteta i harmonizacija već su primjetni u aktuelnim razgovorima u vezi sa posljedicama pristupanja Hrvatske EU. Mora biti jasno da kada zemlja postane kandidat za pristupanje EU, mora imati svoj državni program usvajanja evropskih pravnih tekovina. Takav bitan dokument se međutim ne može pripremiti preko noći. Za to je potrebno mobilisati najbolje stručnjake i državne službnike u BIH. treba imati na umu da je za ovaj proces obično potrebno najmanje godinu dana", kazao je Daviddi.

Pred BiH je ogroman posao usklađivanja domaćeg sa zakonodavstvom EU. To praktično znači preuzimanje više od 30.000 pravnih akata iz stečevine EU.

Za otvaranje pregovora za članstvo sa EU biće potrebne 33 stručne grupe na tehničkom nivou koje će pregovarti o svakom poglavlju posebno, kaže direktorica Direkcije za evropske integracije BiH Nevenka Savić.

Izrada plana integrisanja BiH usko je povezana sa uspostavljenjem odgovarajućeg mehanizma koordinacije rada svih vlada i zakonodavnih tijela na pitanjima EU. To će biti naročito komplikovano s obzirom na složenu ustavnu strukturu BiH i podijeljene nadležnosti, dodaje Savić.

''Nisu nadležna samo entitetska ministarstva nego je to podijeljena nadležnost. S obzirom da imate recimo neki okvirni zakon na državnom nivou, pa zatim drugi dio direktive preuzimaju nadležna entitetska ministarstva, pa ako sad tu uvedemo situaciju da je to oblast gdje je ustavna nadležnost kantona, onda možete zamisliti kakvu situaciju imamo na terenu'', kaže Nevenka Savić.

A šta to znači u svakodnevnom životu?

''Za isto krivično djelo imate različite sankcije po entitetima ili direktivu koju ste obavezni preuzeti, a odnosi se na zimske uslove vožnje, pa imate mogućnost da se opredijelite kolika će biti ona šara na zimskoj gumi. Neko odredi šaru 5 milimetara, neko odredi 7 ili 8 i neko ko putuje po BiH, ono što u jednom entitetu ili kantonu uredu u drugom nije'', pojašnjava Nevenka Savić.

Nedostatak i stručnjaka

Objektivan problem u BiH predstavlja nedostatak koordinacije ali i komunikacije između različitih institucija i nivoa vlasti, slaže se i član Komisije za evropske integracije BiH državnog parlamenta Mehmed Bradarić. Osim toga u BiH nedostaje i stručnjaka koji će raditi u samom procesu integrisanja, napominje Bradarić.

''EU kaže da je izazov samo pregovaranje jednim glasom, BiH nema taj jedan glas. Dakle, BiH nema program integrisanja i to nije ogroman problem sad, ali će biti u budućnosti. BiH nema kadrove i to je razlog što će to biti problem u budućnosti i ja se plašim da nećemo moći ispuniti sve kriterije'', navodi Bradarić.

Svoju odgovornost i opredijeljenost za evropske integracije, izradom programa integrisanja pokazaće prije svega Savjet ministara BiH i dvije entitetske vlade, smatra Borislav Borenović, predsjednik komisije za evropske integracije Narodne Skupštine RS.

''Da jednom konačno sa tog formalnog pređemo na suštinski i da izradimo taj dokument. To je pretpostavka da postoji prije toga ili zajedno s tim dobar mehanizam koordinacije bez ljutnje ko je brži, ko je bolji, ko je spremniji..'', kaže Borenović.

A koliko je sve lakše kada se napravi dogovor unutar zemlje i definišu ciljevi i proriteti, pokazuje primjer susjedne Srbije.

''Srbija koja je 2008. bila na repu događanja, jer imala sporazum koji je potpisan, a nije se primenjivao, a sad je dobila status kandidata četiri godine kasnije i aktivno se priprema za početak pregovora, tako da u principu pozicija u jednom trenutku procesa ne znači da će to biti konačna pozicija prilikom pristupanja EU. Svi smo negde krenuli sa iste pozicije, neko ide brže, ubrzanja procesa su moguća'', navodi pomoćnik direktora Ureda za evropske inegracije Srbije Vladimir Međak.

Da bi 2012., kako je najavljeno iz Savjeta ministara BiH, zaista i bila godina evropskih integracija, neophodno je odmah početi sa izradom programa integrisanja i strategijom integrisanja, ali i više hiljada vrhunskih stručnjaka koji bi odmah počeli sa radom. Sve ovo ipak neće biti moguće ukoliko proces evropskih intergracija ne dobije i jaku političku podršku.