Formirana nova komisija, Sejdić i Finci nisu optimisti

Nakon što je Evropska komisija u srijedu u negativnom izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine ka evroatlantskim integracijama posebno podvukla činjenicu da se na provođenju odluke u slučaju Sejdić-Finci nije ništa uradilo u poslednjih godinu dana, u četvrtak je u BiH formirana parlamentarna komisija sa zadatkom da završi taj posao.

Ovo je druga komisija koja ima isti zadatak. Prethodna, koju je formiralo Vijeće ministara BiH, bez uspjeha je radila osam mjeseci. Novoformirana je u četvrtak izabrala tek rukovodstvo u kojem, po ustaljenoj praksi, nema predstavnika ostalih, već je čine oni iz konstitutivnih naroda.

Jakob Finci i Dervo Sejdić, koji su pred Sudom za ljudska prava u Strazburu zatražili pravdu i dobili je, nisu optimisti. Ponovo smo u situaciji da oni koji nisu ostali rješavaju naš položaj, kaže Finci:

„Normalno je u svakoj zemlji da većina odlučuje o manjini. Međutim, u demokratiji se treba čuti i taj glas manjine, a u našem slučaju u ovoj komisiji glas manjine se neće čuti i vidjećemo kako će komisija završiti posao. Nadam se da neće biti po onom Čerčilovom receptu - kad nešto nećeš da riješiš, formiraj komisiju i neće nikad biti riješeno.“

Slično razmišlja i Dervo Sejdić. Zaključak o formiranju parlamentarne komisije koja bi trebala da radi na provođenju presude međunarodnog Suda za ljudska prava, je iz revolta pocijepao. Objašnjava zbog čega:

„Ne postoji politička volja u BiH na nivou dva čovjeka da se dogovore o jednoj stvari, a kamoli 13. Mislim na komisiju koja mora konsenzusom donositi odluku. Bez nas rade o nama, jer predsjedavajućeg komisije i njegova dva zamjenika biraju po istom aršinu - iz reda konstitutivnih naroda.“

Predsjedavajući komisije oba doma Parlamenta BiH Šefik Džaferović kaže da ima puno posla, a malo vremena. Predviđeno je, naime, da se veliki dio posla oko provođenja odluke u slučaju Sejdić - Finci okonča do kraja novembra.

„Ne više od presude, ali ne ni manje od onoga što traži presuda. Sva je umjetnost, zapravo, procijeniti šta je to što zahtjeva presuda Evropskog suda za ljudska prava. I kada se napravi ta procjena, dobićemo odgovor o dubini ovih ustavnih promjena“, pojašnjava Džaferović.

Težak zadatak

Njegov zamjenik Krstan Simić podsjeća da Evropa insistira na rješavanju ovog problema. Vjeruje i da svi u BiH takođe smatraju da je ravnopravnost, kakva se traži kroz presudu Suda za ljudska prava, temelj svake moderne države. Ipak, dodaje Simić, pred 13 parlamentaraca koji su u komisiji težak je zadatak.

„Ova odluka, ko ju je pažljivo čitao, je vrlo suptilna. Ona je iznijela mnoge teze, ona je otvorila mnoga razmišljanja - i trebali bi je pročitati svi političari, i oni višeg ranga čiji je uticaj veći, i vidjeti kako se prilagoditi i drugim porukama iz presude. Presuda ne sadrži samo ovu poruku. Ova presuda sadrži nalog da se ovo uradi, ali sadrži i mnoge druge poruke između redova - i one su vrlo dalekosežne i njih treba brižljivo proučiti i ići im u susret, a ne čekati da nas stignu kao Sejdić - Finci“, naglašava Simić.

Bivši visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc Šiling kaže da je u brojnim izvještajima koje su radili predstavnici međunarodne zajednice u BiH više puta govoreno o kršenju ljudskih prava. No, ne misli da ima velike odgovornosti međunarodnih predstavnika što se ništa bitno po ovom pitanju nije do sada uradilo.

„Ovo je proces i problem koji mora biti riješen od pravnih institucija BiH. Ono što međunarodna zajednica može da uradi jeste da pruži pomoć u vidu savjetovanja, prijedloga za stručno rješavanje, informacija, olakšavanja rada. Međutim, sam posao mora uraditi BiH“, napominje Švarc Šiling.

S duge strane, Dervo Sejdić misli da je međunarodna zajednica mogla i trebala uraditi mnogo više.

„Mogla je snažnije izvršiti pritisak na bh. političare. Očito je da političke volje, ne samo oko ovog pitanja nego oko mnogih drugih, nema“, kaže Sejdić.

Međunarodni sud za ljudska prava u Strazburu donio je u decembru 2009. godine presudu u slučaju Sejdić - Finci kojom je naložio Bosni i Hercegovini da iz Ustava otkloni diskriminirajuće odredbe prema nacionalnim manjinama.

Dervo Sejdić i Jakob Finci žalili su se da im je zbog odredaba Ustava BiH i Izbornog zakona BiH onemogućeno da se kandiduju za pozicije delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i na izborima za člana Predsjedništva BiH zbog njihovog romskog i jevrejskog porijekla.