Čelni ljudi Suda i Tužilaštva BiH javno su upozorili su na političke pritiske kojima su izloženi. Iako njihov rad još nije ugrožen, činjenica je da pojedine političke elite sve više stežu obruč oko pravosuđa. Ovo je potvrdio i glavni državni tužilac Milorad Barašin.
„Moram vam priznati i reći da je u posljednje vrijeme Tužilaštvo meta pritisaka, napada sa svih strana, od svakoga i zbog svega. Međutim, to je dokaz da smo mi na pravom putu i na pravom kursu i da radimo na suzbijanju svih vidova kriminaliteta, od ratnih zločina, organizovanog kriminala“, naveo je Barašin.
Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso kaže kako će odoljeti pritiscima.
„Nijedna izjava, nijedan pritisak ne može promijeniti naš kurs. Naši rezultati, koji su vidljivi i priznati u svijetu, samo ne od naših aktuelnih političara, garantiraju našu budućnost“, kaže Kreso.
Jedno od ključnih pitanja je kakva se poruka šalje javnosti i šta se iz nje može iščitati ukoliko se podriva jedan od stubova svake države. Dekan sarajevskog Pravnog fakulteta Borislav Petrović za RSE kaže kako je riječ o ozbiljnoj pojavi kakva se nigdje u međunarodnom pravu i politici ne može vidjeti.
„Jedan korak ka bezvlašću, jer, pazite, mi imamo ljude u pojedinim državama i na Zapadu npr, kao što je predsjednik Italije za kojeg postoje optužbe, pa se pojavi na sudu - ne može on ni u tako razvijenoj zemlji da kaže sad: ’Ja predlažem kao predsjednik države da se ukida sud taj neki’, zato što taj sud hoće njemu da sudi. To je nemoguće. I građani moraju da shvate da bez pravodsudnih institucija nije moguće da funkcionira država. Jer postavlja se ključno pitanje i za građane i za javnost stručnu zašto bi uopšte neko pokušao, bez obzira što je ovo apsolutno neutemeljeno, da ruši neku instituciju, jer ako neko u instituciji, pa makar ona bila i pravosudna, ne radi dobro, bio to sudija, tužitelj višeg ili nižeg ranga, pa taj mora da odgovara, ja to mogu prihvatiti. Ali da neku instituciju ukidamo, to ni kao građanin ne mogu da prihvatim. I to bi bila jako negativna poruka i za građane“, kaže Petrović.
Nema zaštite
Politički pristisci prvenstveno dolaze iz RS, odnosno njenog predsjednika Milorada Dodika - i nisu i prvi ove vrste. Ranije je insistirao na odlasku stranih tužitelja, a napad na bh. pravoduđe kulminirao je najavom referenduma o tome trebaju li Sud i Tužilaštvo BiH ovom entitetu.
Sudnica Suda BiH„I to će biti obavezujući referendum za RS, što će sa sobom nositi i obavezu da svi oni iz RS koji tamo rade, ukoliko narod kaže da je to nepotrebno i da ne stoji podrška iz RS, napuste te institucije“, poručio je Dodik.
Iako se radi o uticaju na najviše sudske instance, u državi mehanizama njihove zaštite nema. Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milorad Novković kaže kako se sudovi sami moraju štititi. Sudeći po njegovom stavu, kad se jednom javnost navikne na postojanje ovih institucija više neće biti napada.
„Treba tradicija i kod sudija i tužilaca samostalnosti, nepristrasnosti, profesionalnosti i objektivnosti. A isto tako tu tradiciju treba izgrađivati i kod javnosti. Imamo jednu reformu pravosuđa koja traje pet ili šest godina i sve su to, u odnosu na zemlje sa daleko većom tradicijom nezavisnosti pravosuđa, kratki vremenski periodi. I ja sam sasvim siguran da ćemo i mi a i javnost za neko vrijeme doći u situaciju da će pravosuđe moći da funkcionše bez određenih pritisaka“, tvrdi Novković.
Ipak, profesor Petrović je drugačijeg mišljenja i smatra kako je problem očito veliki čim se javnost o njemu upozorava, te da se moraju pokrenuti mehanizmi zaštite.
„Međunarodna zajednica bi morala i trebala odreagirati, jer besmisleno je sad da neko vrši takve pritiske da bi predsjednik Suda ili državni tužitelji morali da kroz javnost mole, a eto, nažalost, do toga je došlo“, kaže Petrović.
Pružajući podršku radu Suda i Tužilaštva BiH, ambasador SAD Patrik Mun se osvrnuo i na pritužbe o pokušajima uplitanja politike u rad pravosuđa, bez jasnih smjernica o tome hoće li biti sankcija za one koji ruše ove institucije. Izuzev činjenice da će SAD politički i tehnički podržavati njihov rad, konkretnije sankcije nije spomenuo.
„Miješanje politike u rad pravosudnih institucija podriva vladavinu prava. Poštivanje Ustava i zakona BiH ojačaće demokratiju i prava svih građana. Ovo je ključna komponenta našeg krajnjeg cilja, koji je, također, cilj svih političkih lidera u u ovoj zemlji, a to je potpuna integracija BiH u Evropu", rekao je Mun.
Politički pritisci i osporavanje legitimnosti, vjeruju sagovornici, imaju i skriveni motiv. Tim prije što je protiv Dodika u Tužilaštvu BiH naređena istraga zbog sumnji da je kroz projekte sa još 15 osoba oštetio budžet RS za oko 115 miliona KM.
„Moram vam priznati i reći da je u posljednje vrijeme Tužilaštvo meta pritisaka, napada sa svih strana, od svakoga i zbog svega. Međutim, to je dokaz da smo mi na pravom putu i na pravom kursu i da radimo na suzbijanju svih vidova kriminaliteta, od ratnih zločina, organizovanog kriminala“, naveo je Barašin.
Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso kaže kako će odoljeti pritiscima.
„Nijedna izjava, nijedan pritisak ne može promijeniti naš kurs. Naši rezultati, koji su vidljivi i priznati u svijetu, samo ne od naših ak
Dekan sarajevskog Pravnog fakulteta Borislav Petrović za RSE kaže kako je riječ o ozbiljnoj pojavi kakva se nigdje u međunarodnom pravu i politici ne može vidjeti.
Jedno od ključnih pitanja je kakva se poruka šalje javnosti i šta se iz nje može iščitati ukoliko se podriva jedan od stubova svake države. Dekan sarajevskog Pravnog fakulteta Borislav Petrović za RSE kaže kako je riječ o ozbiljnoj pojavi kakva se nigdje u međunarodnom pravu i politici ne može vidjeti.
„Jedan korak ka bezvlašću, jer, pazite, mi imamo ljude u pojedinim državama i na Zapadu npr, kao što je predsjednik Italije za kojeg postoje optužbe, pa se pojavi na sudu - ne može on ni u tako razvijenoj zemlji da kaže sad: ’Ja predlažem kao predsjednik države da se ukida sud taj neki’, zato što taj sud hoće njemu da sudi. To je nemoguće. I građani moraju da shvate da bez pravodsudnih institucija nije moguće da funkcionira država. Jer postavlja se ključno pitanje i za građane i za javnost stručnu zašto bi uopšte neko pokušao, bez obzira što je ovo apsolutno neutemeljeno, da ruši neku instituciju, jer ako neko u instituciji, pa makar ona bila i pravosudna, ne radi dobro, bio to sudija, tužitelj višeg ili nižeg ranga, pa taj mora da odgovara, ja to mogu prihvatiti. Ali da neku instituciju ukidamo, to ni kao građanin ne mogu da prihvatim. I to bi bila jako negativna poruka i za građane“, kaže Petrović.
Nema zaštite
Politički pristisci prvenstveno dolaze iz RS, odnosno njenog predsjednika Milorada Dodika - i nisu i prvi ove vrste. Ranije je insistirao na odlasku stranih tužitelja, a napad na bh. pravoduđe kulminirao je najavom referenduma o tome trebaju li Sud i Tužilaštvo BiH ovom entitetu.
Iako se radi o uticaju na najviše sudske instance, u državi mehanizama njihove zaštite nema. Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milorad Novković kaže kako se sudovi sami moraju štititi. Sudeći po njegovom stavu, kad se jednom javnost navikne na postojanje ovih institucija više neće biti napada.
„Treba tradicija i kod sudija i tužilaca samostalnosti, nepristrasnosti, profesionalnosti i objektivnosti. A isto tako tu tradiciju treba izgrađivati i kod javnosti. Imamo jednu reformu pravosuđa koja traje pet ili šest godina i sve su to, u odnosu na zemlje sa daleko većom tradicijom nezavisnosti pravosuđa, kratki vremenski periodi. I ja sam sasvim siguran da ćemo i mi a i javnost za neko vrijeme doći u situaciju da će pravosuđe moći da funkcionše bez određenih pritisaka“, tvrdi Novković.
Ipak, profesor Petrović je drugačijeg mišljenja i smatra kako je p
"Besmisleno je sad da neko vrši takve pritiske da bi predsjednik Suda ili državni tužitelji morali da kroz javnost mole, a eto, nažalost, do toga je došlo“, kaže profesor Petrović.
„Međunarodna zajednica bi morala i trebala odreagirati, jer besmisleno je sad da neko vrši takve pritiske da bi predsjednik Suda ili državni tužitelji morali da kroz javnost mole, a eto, nažalost, do toga je došlo“, kaže Petrović.
Pružajući podršku radu Suda i Tužilaštva BiH, ambasador SAD Patrik Mun se osvrnuo i na pritužbe o pokušajima uplitanja politike u rad pravosuđa, bez jasnih smjernica o tome hoće li biti sankcija za one koji ruše ove institucije. Izuzev činjenice da će SAD politički i tehnički podržavati njihov rad, konkretnije sankcije nije spomenuo.
„Miješanje politike u rad pravosudnih institucija podriva vladavinu prava. Poštivanje Ustava i zakona BiH ojačaće demokratiju i prava svih građana. Ovo je ključna komponenta našeg krajnjeg cilja, koji je, također, cilj svih političkih lidera u u ovoj zemlji, a to je potpuna integracija BiH u Evropu", rekao je Mun.
Politički pritisci i osporavanje legitimnosti, vjeruju sagovornici, imaju i skriveni motiv. Tim prije što je protiv Dodika u Tužilaštvu BiH naređena istraga zbog sumnji da je kroz projekte sa još 15 osoba oštetio budžet RS za oko 115 miliona KM.