Huliganizam i nasilje na sportskim terenima uzima sve više maha u Bosni i Hercegovini. Još uvijek nema pravog odgovora na koji način spriječiti i sankcionirati ovu pojavu. Društvo psihologa Federacije BiH pokrenulo je inicijativu u koju su uključili sve relevantne segmente društva kako bi se ovaj problem počeo rješavati.
Protekla sezona u bosanskohercegovačkoj Premijer ligi može se okarakterizirati kao najtragičnija u posljednjih sedam godina otkako je liga uspostavljena. U toj sezoni dogodilo se sedam incidenata većih razmjera. U jednom od njih poginuo je Vedran Puljić, navijač Nogometnog kluba Sarajevo, 400 osoba je lakše i teže povrijeđeno.
Društvo psihologa FBiH pokrenulo je inicijativu da se počne pričati o problemu, nakon čega bi se definirale i mjere spriječavanja nasilja na sportskim terenima.
„Ne može se problem nasilja riješiti ad hoc mjerama ili palijativnim mjerama – onda kada se desi incident, pa se nekoliko dana mediji i državni organi time bave i poslije toga nemamo ništa. Cilj je da ukažemo društvu i nadležnim organima da je potrebno definirati jedan ozbiljan društveni projekat, onako kako se definiraju naučni projekti, koji bi se realizirao na jedan sistematičan i kontinuiran način“, kaže predsjednik Društva Ibrahim Prohić.
U spriječavanju huliganizma u Bosni i Hercegovini važnu ulogu imaju svi segmenti društva. Jedan od prvih koraka trebao bi biti angažiranje psihologa u sportske klubove.
„Ogroman je dijapazon rada i posla psihologa, ali samo ukoliko izađemo iz oblasti teorije i ukoliko ljudima mi damo platformu da shvate da možemo da im damo i ponudimo rješenje. Naravno, od svih zakonskih regulativa pa nadalje, sistemski se mora pristupiti ovom problemu, jer mi nemamo problem samo sa navijačima na terenu - ovo je posljedica, uzroci su mnogo kompleksniji, tiču se organizacija i postavljanja strategije države odnosa prema sportu“, ocjenjuje psihologinja Jasna Bajrakterević.
Edin je dugogodišnji je navijač Nogometnog kluba „Željezničar“. Po njegovom mišljenju huliganizam treba razdvojiti od nogometnog navijanja. Borba protiv huliganizma je dugotrajan proces u kojem trebaju biti uključeni svi segmenti društva:
„Smatram da je potrebna veća komunikacija između relevantnih tijela društva, između samih navijača, jer navijač se ne može odmah definisati kao huligan, a ni taj huligan ne može da bude odmah navijač. Huliganstvo je nešto što je trenutak kad se desi, kad se ocijeni kao huliganska aktivnost, a zaista nemate pojma ko je ta osoba.“
Opći društveni problem
Nogometni savez Bosne i Hercegovine u posljednjih pet godina platio je 750.000 švicarskih franaka za kazne zbog ponašanja bh. navijača na sportskim terenima. Denijel Pirić, stručni suradnik za omladinski nogomet u NS BiH, kaže da BiH mora donijeti što prije zakone za spriječavanje nereda na sportskim terenima.
Sa sahrane navijača Sarajeva Vedrana Puljića, oktobar 2009, foto: Midhat Poturović„Moramo ponovo da se okrenemo navijačima da vidimo šta je to navijač. Šta on treba da uradi? On treba da uživa na utakmici - kako da uživa? Moramo ga naučiti da je to sport. Fudbal je dio sporstke kulture. Ne može pobijediti njegov tim uvijek. Ali treba doći i uživati, aplaudirati i drugim, onima koji su toga momenta kvalitetni“, navodi Pirić.
Odgovornost za nasilje na sportskim terenima imaju i navijači i klubovi. Klubovi u moraju biti u stalnoj komunikaciji sa svojim navijačima, što u BiH nije slučaj, smatra sportski novinar Muhamed Bikić.
„Konekcija između klubova i navijača najviše nedostaje. Ali još jedno, veoma bitan je segment odnos igrača i sami segment rezultata. Znamo mi svi da je u sportu rezultat mjerilo uspjeha i u nedostatku rezultata dolazi do tih neželjenih posljedica. A ono što se dešava na terenu reflektira se na tribinama. U svakom slučaju, klubovi moraju dosta da porade da u klubovima rade adekvatni ljudi“, kaže Bikić.
Huliganizam je opći društevni problem i problem modernog doba. Socilog Salif Fočo ističe da se u BiH moraju promijeniti društveni uvjeti u kojima sport djeluje, te afirmirati i druge vrijednosti koje nisu sport.
„Potrebno se vratiti afirmaciji društvenih vrijednosti, a to je prije svega vrijednostima koje ljudi sa sobom nose i doprinose da se društvo afirmiše i razvija. U tom kontekstu će se smanjivati i prevelika emocija u sportu i ljudi će tražiti svoj prostor za dokazivanje i za uspjeh u drugim društvenim djelatnostima“, navodi Fočo.
Sve dok se u BiH ne usvoji državni zakon o spriječavanju nasilja na sportskim terenima i ne uvedu rigorozne zatvorske i novčane kazne, glavnu ulogu na sportskim terenima i dalje će imati - huligani.
Protekla sezona u bosanskohercegovačkoj Premijer ligi može se okarakterizirati kao najtragičnija u posljednjih sedam godina otkako je liga uspostavljena. U toj sezoni dogodilo se sedam incidenata većih razmjera. U jednom od njih poginuo je Vedran Puljić, navijač Nogometnog kluba Sarajevo, 400 osoba je lakše i teže povrijeđeno.
Društvo psihologa FBiH pokrenulo je inicijativu da se počne pričati o problemu, nakon čega bi se definirale i mjere spriječavanja nasilja na sportskim terenima.
„Ne može se problem nasilja riješiti ad hoc mjerama ili palijativnim mjerama – onda kada se desi incident, pa se nekoliko dana mediji i državni organi time bave i poslije toga nemamo ništa. Cilj je da ukažemo društvu i nadležnim organima da je potrebno definirati jedan ozbiljan društveni projekat, onako kako se definiraju naučni projekti, koji bi se realizirao na jedan sistematičan i kontinuiran način“, kaže predsjednik Društva Ibrahim Prohić.
U spriječavanju huliganizma u Bosni i Hercegovini važnu ulogu imaju svi segmenti društva. Jedan od prvih koraka trebao bi biti angažiranje psihologa u sportske klubove.
„Ogroman je dijapazon rada i posla psihologa, ali samo ukoliko izađemo iz oblasti teorije i ukoliko ljudima mi damo platformu da shvate da možemo da im damo i ponudimo rješenje. Naravno, od svih zakonskih regulativa pa nadalje, sistemski se mora pristupiti ovom problemu, jer mi nemamo problem samo sa navijačima na terenu - ovo je posljedica, uzroci su mnogo kompleksniji, tiču se organizacija i postavljanja strategije države odnosa prema sportu“, ocjenjuje psihologinja Jasna Bajrakterević.
Edin je dugogodišnji je navijač Nogometnog kluba „Željezničar“. Po njegovom mišljenju huliganizam treba razdvojiti od nogometnog navijanja. Borba protiv huliganizma je dugotrajan proces u kojem trebaju biti uključeni svi segmenti društva:
„Smatram da je potrebna veća komunikacija između relevantnih tijela društva, između samih navijača, jer navijač se ne može odmah definisati kao huligan, a ni taj huligan ne može da bude odmah navijač. Huliganstvo je nešto što je trenutak kad se desi, kad se ocijeni kao huliganska aktivnost, a zaista nemate pojma ko je ta osoba.“
Opći društveni problem
Nogometni savez Bosne i Hercegovine u posljednjih pet godina platio je 750.000 švicarskih franaka za kazne zbog ponašanja bh. navijača na sportskim terenima. Denijel Pirić, stručni suradnik za omladinski nogomet u NS BiH, kaže da BiH mora donijeti što prije zakone za spriječavanje nereda na sportskim terenima.
Odgovornost za nasilje na sportskim terenima imaju i navijači i klubovi. Klubovi u moraju biti u stalnoj komunikaciji sa svojim navijačima, što u BiH nije slučaj, smatra sportski novinar Muhamed Bikić.
„Konekcija između klubova i navijača najviše nedostaje. Ali još jedno, veoma bitan je segment odnos igrača i sami segment rezultata. Znamo mi svi da je u sportu rezultat mjerilo uspjeha i u nedostatku rezultata dolazi do tih neželjenih posljedica. A ono što se dešava na terenu reflektira se na tribinama. U svakom slučaju, klubovi moraju dosta da porade da u klubovima rade adekvatni ljudi“, kaže Bikić.
Huliganizam je opći društevni problem i problem modernog doba. Socilog Salif Fočo ističe da se u BiH moraju promijeniti društveni uvjeti u kojima sport djeluje, te afirmirati i druge vrijednosti koje nisu sport.
„Potrebno se vratiti afirmaciji društvenih vrijednosti, a to je prije svega vrijednostima koje ljudi sa sobom nose i doprinose da se društvo afirmiše i razvija. U tom kontekstu će se smanjivati i prevelika emocija u sportu i ljudi će tražiti svoj prostor za dokazivanje i za uspjeh u drugim društvenim djelatnostima“, navodi Fočo.
Sve dok se u BiH ne usvoji državni zakon o spriječavanju nasilja na sportskim terenima i ne uvedu rigorozne zatvorske i novčane kazne, glavnu ulogu na sportskim terenima i dalje će imati - huligani.
