Zvjezdan Živković
Ansambl Sonemus, jedan od pionira savremene umjetničke muzike u Bosni i Hercegovini, ove godine proslavlja deset godina postojanja. Jubilej će biti obilježen serijom od tri koncerta na kojima će nastupiti najeminentniji muzičari izvodeći djela međunarodno renomiranih kompozitora, ali i onih čije vrijeme tek dolazi.
Sonemus je skraćenica od Samostalna organizacija nove muzike Sarajevo, ali ona na latinskom jeziku znači „zazvučimo!“ Ansambl čini sedmoročlano jezgro: Boris Previčić (flauta), Vedran Tuce (klarinet), Violeta Smailović (violina), Dragan Đorđević (violončelo), Julija Gubaidullina (klavir), Davor Maraus (udaraljke), te umjetnički direktor Ališer Sijarić.
Održali su 70 koncerata u deset zemalja svijeta, što je poduhvat s obzirom na kompleksnost ovakvog muzičkom stvaralaštva.
Kada je riječ o bosanskohercegovačkoj savremenoj umjetničkoj muzici, ona se nanovo počela postavljati poslije rata u BiH (1992-1995) i donekle usklađivati na međunarodnim, vrlo visokim kriterijima za ovu oblast muzike, ističe Ališer Sijarić, profesor na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.
„Živimo u vrijeme visokih specijalizacija umjetnika i kompozitora, tako da su zahtjevi za relevantnim programom i tehničkim dostignućima muzičara-izvođača veoma visoki. Trebalo je pronaći riješenje. Mi smo ga pronašli tako što smo angažirali bh. i muzičare iz regiona kako bismo donijeli najbolju muzičku prezentaciju ovdašnjoj publici, ali i omogućili da se bh. muzika predstavi inostranstvu“, kaže Sijarić.
Muzika koja se sluša
Sijarić pojašnjava da je savremena umjetnička muzika nastavak one muzičke tradicije apsolutne muzike, odnosno tradicije klasične muzike.
„Živimo u svijetu koji je 'zvučno zagađen' jer zvukovi sa kojima se susrećemo više nisu pod našom kontrolom. Vjerujemo da imamo pravo izbora na muziku koju slušamo, ali je nama kroz medijsko djelovanje taj izbor u potpunosti uskraćen. U vrijeme kada je puno buke, možda se istina jedin
"Savremena umjetnička muzika nema komercijalni cilj već da, kao kod svakog umjetničkog djela, zvukom i muzikom egzistencijalno izrazi vrijeme u kojem živimo", objašnjava Ališer Sijarić.
Kao i većina kulturnih institucija u BiH koje se ne bave komercijalnom muzikom, odnosno komercijalnom umjetnošću, Sonemus je imao svoje uspone i padove jer je u bh. prilikama gotovo bio osuđen na takav tretman. Uvriježen je stav da savremena umjetnost nema svoju publiku.
„Nema publike dok je ne izgradite. Ako nemate nešto u ponudi onda je to izvan granica kulturnog dometa tog društva“, kaže Sijarić.
Tokom desetogodišnjeg postojanja Sonemusa, prema riječima našeg sagovornika, podrške je bilo - Grad Sarajevo, Kanton Sarajevo, Ministarstvo kulture i sporta Federacije BiH. Problem je taj što su ista sredstva bila neredovna. Za produkciju jednog koncerta, ansambla od otprilike šest vrsnih muzičara, uz tehničke i ostale dodatke, cijene se mogu kretati od 5.000 maraka i naviše.
„Na gostovanjima smo izazvali čuđenje jer se međunarodna publika pitala kako to da mala sredina poput Bosne i Hercegovine ima savremenu umjetničku muziku. Također, vrlo se često susrećemo sa svjetovima koji nam nisu jasni. To je razlika između kulturnog doživljaja i konzumacije. Kulturni doživljaj je onaj koji vas promijeni, a da bi se to desilo, mora vas lično angažirati. Ako ste bili na koncertu i onda izišli potpuno isti kakvi ste i bili, onda taj koncert nije bio dobar - ili vi niste izvukli iz njega ono što se mogli.“
Sonemus je dobitnik specijalne nagrade Davorin 2005. godine za doprinos bh. muzičkoj umjetnosti. Dva puta su gostovali na Zagrebačkom muzičkom bijenalu, na festivalu savremene muzike u Bukureštu, a imali su nastupe u Austriji, Italiji, Švicarskoj i Švedskoj.
U planu je da rade na kompozicijama njemačkog „crnog vala“ i povremeno izađu van okvira tradicionalnog koncertnog života. Trenutno imaju jedan snimljeni album, a novi je moguć već naredne godine, dodaje Sijarić.
