„Arhitektura u Bosni i Hercegovini 1995. - 2010.“ naziv je izložbe koja je u otvorena u Umjetničkoj galeriji u Sarajevu.
Izložba, koju je pokrenula Asocijacija arhitekata u BiH u saradnji sa ostalim bh.
asocijacijama i savezima arhitekata, ima za cilj kritički sagledati savremenu arhitekturu u BiH kao i njen odnos prema regionalnom i evropskom kontekstu.
„Pravo učešća na izložbi imali su svi bosanskohercegovački i strani autori i autorski timovi sa autorskim djelom projektovanim ili ostvarenim u BiH. U ovih 15 godina uočava se pomak arhitektonskog stvaralaštva. Međutim, nismo znali kakav, jer nemamo pravu sliku. Odlučili smo pokrenuti ovu izložbu da bi sagledali kako bh. arhitektonska scena izgleda u cjelini. Ideja izložbe je i okupiti sve relevantne bh. arhitekte kako bi radili na unapređenju prostora jer je prostor najznačajniji resurs savremenog doba“, rekla je jedna od organizatora izložbe, Sanja Galić - Grozdanić.
Pošto se radi o zbiru djelovanja bh. arhitekata tokom posljednjih 15 godina, uloga selektora povjerena je međunarodnom stručnjaku, inače osnivaču i uredniku časopisa „A10 new European architecture“, eminentnom holandskom arhitektonskom kritičaru Hansu Ibelingsu.
Njegov časopis počeo je izlaziti prije pet godina sa ambicijom da pokaže i kritikuje
arhitektonsku djelatnost centralne i jugoistočne Evrope.
Razlog je taj, kako kaže Ibelings, što se malo pažnje posvećuje arhitektonskom bogatstvu ovih evropskih područja.
Od ukupno 380 pristiglih radova, Ibelings je za potrebe izložbe izdvojio 100 autora i
njihovih 115 radova a koji će biti publikovani u knjizi „Restart“.
„Imao sam dva zadatka: izabrati najbolje radove iz ovog perioda, ali i pokazati da, iako su radovi individualni, ipak imaju zajedničke aspekte što ih međusobno povezuje na ovoj izložbi. Radove sam razvrstao u četiri teme: privatnost (kuća kao srž života), zajednica (škole, religijski objekti), društvo i identitet. Primijetio sam da su u BiH tokom ovih 15 godina počeli nicati mali komercijalni projekti poput tržnih centara, banaka, benzinskih pumpi i postepeno se počeli širiti na područje kulture i javnog prostora. To je logični slijed, jer se to dešava svugdje u svijetu. Veoma sam iznenađen kada vidim koliko je arhitektonskih poduhvata uspješno realizovano“, istakao je Ibelings.
Jedan među arhitektima čiji su radovi odabrani za izložbu je i ugledni sarajevski arhitekta Sead Gološ, te pojašnjava:
„Danas je uloga arhitekte u bh. društvu puno značajnija jer pokušavamo stvoriti nove prostore. Primjećujemo, kao što je pokazano i na izložbi, da BiH nema javne objekte već privatne. To su objekti komercijalnog karaktera koji su se odmah nakon rata počeli graditi – prvo u obliku benzinskih pumpi, a zatim šoping-centara – i tu se završava naša javna arhitektura. Nedostaje nam ono što je potpora države: škole, pozorišta, koncertnedvorane, javne ustanove. Kao država i društvo smatram da nismo svjesni koliko je arhitektura bitna, budući da je ona ogledalo društva.“
Arhitektica Elša Turkušić na izložbi je učestvovala sa idejnim projektom koji se odnosi na revitaliziranje starog dijela Sarajeva - Bistrika.
O tom projektu ona kaže: „Bosna i Hercegovina nema arhitektonsku kritiku. Donekle nemamo ni arhitektonsku teoriju. Da biste postali kritičar trebate se školovati za taj poziv. Ukoliko preskočite ovaj formalni način školovanja onda vas iskustvo i želja za istraživanjem dovedu do toga da ste vi, zapravo, kritičar. Zbog čega je to tako u BiH, ne znam. Posljedica toga što nemamo kritiku dovoljno je da samo pogledate Sarajevo i njegov prostor“.
Izložba „Arhitektura u Bosni i Hercegovini 1995. - 2010.“ u Sarajevu će biti otvorena do 15. decembra.
Budući da je putujućeg karaktera, Banja Luka je prva sljedeća destinacija.
