Vlada RS zadužiće entitetsku geodetsku upravu da do kraja januara kompletira svu potrebnu dokumentaciju i dostavi je štabu NATO-a i EUFOR-a u BiH kako bi se ušlo u postupak identifikacije međuentitetske linije i njenog ocrtavanja na terenu.
Inicijativu za markiranje međuentitetske linije Vlada RS pokrenula je u septembru obrazlažući je potrebom provođenja popisa u RS naredne godine.
Vlasti Republike Srpske žele tačno da znaju dokle seže njihova ruka i čime raspolažu. Pokazao bi to, smatraju, entitetski popis, kojem bi prethodilo označavanje međuentitetske linije razgraničenja.
To što popis ne bi bio relevantan nigdje izvan granica manjeg bh. entiteta, vlastima RS ne igra ulogu. Kao ni činjenica da sve te aktivnosti itekako koštaju siromašni entitetski budžet.
Predsjednik RS Milorad Dodik smatra da međunarodna zajednica nije ispunila dio obaveza koje proizilaze iz Dejtonskog sporazuma, a jedna od njih je, tvrdi, i markiranje međuentitetske linije:
“To je trebalo da bude davno završeno, ne aktivnostima Vlade RS nego upornim nastojanjem OHR-a da obezbijedi zajednički rad na tom pitanju. Pošto OHR nije obezbijedio zajednički rad, nama preostaje zbog naših potreba da jasno znamo šta je grunt koji pripada RS-u kako bismo mogli izvršiti popis i imati relevantne podatke o onome čime raspolažemo”, kaže Dodik.
Milorad Dodik, oktobar 2010A za one koji nisu dobro razumjeli predsjednika RS, on je naglasio:
“Mi ćemo tu liniju izvesti s naše strane i jasno utvrditi, htio to ko ili ne htio.”
Međuentitetska linija postoji u papirima, ali nije prenesena na teren – kaže Dodik. Ono što ne kaže naglas, a što je javnosti odavno poznato, jeste beskompromisno postojanje te linije u glavama predstavnika vlasti RS. Markiranje je, objašnjava Dodik, postavljanje graničnih kamenova i kočeva. A i ono je, tvrdi, regulisano Aneksom 2 Dejtonskog sporazuma.
Ozbiljno kršenje Dejtona
Možda upravo vođeni lošim iskustvom iscrtavanja granica na ovim prostorima, reagovali su i iz Kancelarije visokog predstavnika. Podsjećaju da Dejtonski sporazum pravi jasnu razliku između civilnog i vojnog elementa.
“Obilježavanje međuentitetske linije razgraničenja je vojno pitanjekoje potpada prema Aneksu 2 pod ovlasti komandanta međunarodnih snaga u BiH. Aneks 2 utvrđuje mehanizam koji strane mogu koristiti za utvrđivanje međuentitetske linije razgraničenja,a pod nadzorom komandanta međunarodnih snaga u BiH. Aneks 2 navodi da nijedna strana ne može preduzimati bilo kakve jednostrane aktivnosti, i to bi predstavljalo ozbiljno kršenje Dejtonskog sporazuma”, kaže portparol OHR-a Ljiljana Radetić.
Predsjednik Vlade FBiH Mustafa Mujezinović izjavio je medijima da njegova vlada “nema stav oko toga”. On je potvrdio da su mu NATO štab u Sarajevu i EUFOR “nešto poslali”, ali da je to proslijedio “organima koji se time bave”.
I dok u Federaciji kao da okreću glavu od cijele priče, u Vladi RS već su se pohvalili da su im međunarodne snage u BiH pozitivno odgovorile na inicijativu.
Ministar pravde RS Džerard Selman rekao je da su Štab NATO-a i Komanda EUFOR u BiH zatražili dokumentaciju o tome.
“Da dostavimo geografske i druge karte koje su nama na rapolaganju kako bi njihov tim, koji se sastoji od političkih, pravnih i geodetskih predstavnika, došao u Republičku geodetsku upravu RS i Republičku geodetsku upravu Federacije BiH da se izvši analiza sadašnjeg stanja i sadašnje situacije u vezi razgraničenjai utvrđivanja međuentitetske linije - i da se oni nakon dostavljanja ove dokumentacije voljni da učestvuju u tom radu”, kaže Selman.
Dejtonske statistike kažu da je međuentitetska linija razgraničenja dugačka 1.150 kilometara, da zahvata 42 opštine RS i prolazi kroz 520 kilometara privatnih posjeda.
Iako vlasti Republike Srpske ubjeđuju javnost da je iscrtavanje međuentitetske granice pragmatičan potez, teško se oteti utisku da u momentu otvaranja šengenskih granica, u Bosni i Hercegovini niču nove političke međe.
Inicijativu za markiranje međuentitetske linije Vlada RS pokrenula je u septembru obrazlažući je potrebom provođenja popisa u RS naredne godine.
Vlasti Republike Srpske žele tačno da znaju dokle seže njihova ruka i čime raspolažu. Pokazao bi to, smatraju, entitetski popis, kojem bi prethodilo označavanje međuentitetske linije razgraničenja.
To što popis ne bi bio relevantan nigdje izvan granica manjeg bh. entiteta, vlastima RS ne igra ulogu. Kao ni činjenica da sve te aktivnosti itekako koštaju siromašni entitetski budžet.
Predsjednik RS Milorad Dodik smatra da međunarodna zajednica nije ispunila dio obaveza koje proizilaze iz Dejtonskog sporazuma, a jedna od njih je, tvrdi, i markiranje međuentitetske linije:
“To je trebalo da bude davno završeno, ne aktivnostima Vlade RS nego upornim nastojanjem OHR-a da obezbijedi zajednički rad na tom pitanju. Pošto OHR nije obezbijedio zajednički rad, nama preostaje zbog naših potreba da jasno znamo šta je grunt koji pripada RS-u kako bismo mogli izvršiti popis i imati relevantne podatke o onome čime raspolažemo”, kaže Dodik.
“Mi ćemo tu liniju izvesti s naše strane i jasno utvrditi, htio to ko ili ne htio.”
Međuentitetska linija postoji u papirima, ali nije prenesena na teren – kaže Dodik. Ono što ne kaže naglas, a što je javnosti odavno poznato, jeste beskompromisno postojanje te linije u glavama predstavnika vlasti RS. Markiranje je, objašnjava Dodik, postavljanje graničnih kamenova i kočeva. A i ono je, tvrdi, regulisano Aneksom 2 Dejtonskog sporazuma.
Ozbiljno kršenje Dejtona
Možda upravo vođeni lošim iskustvom iscrtavanja granica na ovim prostorima, reagovali su i iz Kancelarije visokog predstavnika. Podsjećaju da Dejtonski sporazum pravi jasnu razliku između civilnog i vojnog elementa.
“Obilježavanje međuentitetske linije razgraničenja je vojno pitanje
Iz OHR-a su upozorili da je obilježavanje međuentitetske linije razgraničenja vojno pitanje koje potpada pod ovlasti komandanta međunarodnih snaga u BiH.
Predsjednik Vlade FBiH Mustafa Mujezinović izjavio je medijima da njegova vlada “nema stav oko toga”. On je potvrdio da su mu NATO štab u Sarajevu i EUFOR “nešto poslali”, ali da je to proslijedio “organima koji se time bave”.
I dok u Federaciji kao da okreću glavu od cijele priče, u Vladi RS već su se pohvalili da su im međunarodne snage u BiH pozitivno odgovorile na inicijativu.
Ministar pravde RS Džerard Selman rekao je da su Štab NATO-a i Komanda EUFOR u BiH zatražili dokumentaciju o tome.
“Da dostavimo geografske i druge karte koje su nama na rapolaganju kako bi njihov tim, koji se sastoji od političkih, pravnih i geodetskih predstavnika, došao u Republičku geodetsku upravu RS i Republičku geodetsku upravu Federacije BiH da se izvši analiza sadašnjeg stanja i sadašnje situacije u vezi razgraničenjai utvrđivanja međuentitetske linije - i da se oni nakon dostavljanja ove dokumentacije voljni da učestvuju u tom radu”, kaže Selman.
Dejtonske statistike kažu da je međuentitetska linija razgraničenja dugačka 1.150 kilometara, da zahvata 42 opštine RS i prolazi kroz 520 kilometara privatnih posjeda.
Iako vlasti Republike Srpske ubjeđuju javnost da je iscrtavanje međuentitetske granice pragmatičan potez, teško se oteti utisku da u momentu otvaranja šengenskih granica, u Bosni i Hercegovini niču nove političke međe.