Sve je veći broj radnika koji protestuju i organizuju štrajkove zbog toga što već mjesecima nisu primili ni marku za svoj rad. Privreda je u kolapsu, a koliko - najbolje ilustruje statistički podatak da je pokrivenost uvoza izvozom oko 43 posto.
Ukupna privredna djelatnost kada se radi o vanjskotrgovinskoj razmjeni je na nivou iz 2006. godine. Uprkos ovako alarmantnim podacima, na tom polju predstavnici vlasti ne rade ništa. To je jedan od razloga zbog kojeg im je Sindikat BiH “zaprijetio” uoči izbora u oktobru.
Jedan od najvećih proizvođača namještaja u bivšoj Jugoslaviji početkom sedmice prestao je sa radom. Pogoni u zavidovićkoj „Krivaji 1884“, koja se bavila drvnom proizvodnjom i proizvodnjom montažnih kuća, su stali, a 1911 radnika trenutno je na godišnjem odmoru.
Oni već mjesecima ukazuju na probleme u preduzeću koji su nastali kada je federalna Vlada prodala preduzeće, a sud već četiri puta odbija da ga registruje:
„Vlada je naše probleme morala riješiti do sada, mada je po meni kriv i sud - jer ako sud nije mogao zaštiti 2.000 radnih mjesta u saradnji sa vladom, šta će nam takva i vlada i država i sud. Čiji smo mi? Mi ne znamo više čiji smo, šta smo.“
Krivaja nije jedini prijeratni privredni gigant koji je zatvoren. Sarajevska Hidrogradnja suočava se sa istim problemima. Od ponedjeljka radnici štrajkuju, a danas su blokirali zgradu firme. Plate im kasne od šest do 20 mjeseci, a nisu uplaćivani ni doprinosi za socijalno i penziono osiguranje:
„Od 25 godina za 18 godina imam samo uplaćeno. Znači niti mogu doktoru otići. Lijekove moram da kupim, nemam za šta da ih kupim. Krenem na posao, izbaci me revizor ovdje, izbaci ondje - ja nemam kartu za šta da kupim. Imam dvoje djece, obadvoje na birou, nijedno ne radi.“
Protesti i štrajkovi sve su češći i u Republici Srpskoj. Radnice tekstilne firme „Novoteks“ obustavile su proizvodnju tražeći da im se isplate minimalno dvije plate. Bosiljka Okiljević, predsjednica Sindikata Novoteksa kaže:
„Javno pozivamo premijera da dođe da on sluša ovaj narod. Pozivam sindikat, Ranku Mišić da se pojavi. Šta radi u Banjaluci?“
Protesti radnika Krivaje, juli 2010Odnos postojeće bosanskohercegovačke vlasti prema radnicima, punih 15 godina je katastrofalan. Većina preduzeća je prodana, a rezultat kriminalne privatizacije su radnici na ulici.
Pa čak i u slučaju kada 1911 radnika Krivaje, umjesto da je u pogonima, sjedi kod kuće, federalni premijer Mustafa Mujezinović tvrdi da za to Vlada, na čijem je čelu, nije odgovorna. I ne samo to.
„Još uvijek postoji mogućnost političkih manipulacija. Nekome je drago - u tom je košu i ovisi od toga, ali mu je drago što se nešto ne dešava kako bi mogao da kaže kako Vlada ne radi“, tvrdi Mujezinović.
Kulminacija pred izbore
Zbog ovakvog odnosa vlastrodržaca prema radnicima, ali i katasrofalne ekonomske situacije, Sindikat Bosne i Hercegovine uputio je pismo predstavnicima vlasti u kojem ih uzpozorava da će pozvati radnike da izađu na izbore i daju svoj glas onima koji će ih poštovati i koji će se boriti za njih.
„Ovaj put Sindikat će sigurno ući aktivno ne da agituje za neku od političkih stranaka u predizbornoj kampanji, to mi i ne možemo niti po svojim aktima, ali zato možemo da im postavimo uslove“, kaže predsjednik Sindikata Ismet Bajramović.
Lider Sindikata BiH Ismet Bajramović, februar 2010Katastrofalna ekonomska situacija zabrinjava i ekonomske stručnjake. Oni već godinama upozoravaju na postojeće stanje u privredi, koje pokazuje, da je 50 posto stanovništva nezaposleno, da se budžeti troše samo za javnu upravu u kojoj radi 100.000 osoba, i da crno tržište rada cvjeta.
„Mislim da sve više ljudi posustaje da bilo šta radi. Jedino u svemu tome kome je dobro, to je ljudima koji su nas doveli i svukli do dna. Pitanje je samo koliko dublje ćemo još potonuti ovo do izbora i poslije izbora. A katastrofalnije vlasti stvarno nismo vidjeli otkad BiH ovakva postoji sigurno, a tek mogu da zamislim šta će biti dalje“, navodi ekonomistica Svetlana Cenić.
„Ekonomska sitaucija je veoma loša i krajnje zabrinjavajuća. Ovo će kulminirati zasigurno pred izbore jer imamo vrlo neuređeno regulatorno okruženje i to regulatorno okruženje, popraćeno sve većim apetitima onih koji nisu ostvarili pravo, će dolaziti u ovom periodu do izražaja zbog činjenice da će njihovi zahtjevi biti podgirijavani od strane političara koji se bore za glasove. Postojeća garnitura nema vremena ništa promijeniti jer ekonomski procesi nisu procesi ad hok. Oni su planirani procesi i ova garnitura vlasti nema jednostavno vremena da bilo šta promijeni“, ocjenjuje profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli Bahrija Umihanić.
Prema statističkim podacima, pokrivenost uvoza izvozom u Bosni i Hercegovini iznosi oko 43 posto. Ukupna privredna djelatnost kada se radi o vanjskotrgovinskoj razmjeni je na nivou iz 2006. godine. Uprkos ovako alarmantnim podacima, na tom polju ništa se ne radi. Zbog toga ne treba da čudi što, primjerice, Bosna i Hercegovina izvozi drvo u Italiju, a onda Italijani Bosancima prodaju namještaj.
Ukupna privredna djelatnost kada se radi o vanjskotrgovinskoj razmjeni je na nivou iz 2006. godine. Uprkos ovako alarmantnim podacima, na tom polju predstavnici vlasti ne rade ništa. To je jedan od razloga zbog kojeg im je Sindikat BiH “zaprijetio” uoči izbora u oktobru.
Jedan od najvećih proizvođača namještaja u bivšoj Jugoslaviji početkom sedmice prestao je sa radom. Pogoni u zavidovićkoj „Krivaji 1884“, koja se bavila drvnom proizvodnjom i proizvodnjom montažnih kuća, su stali, a 1911 radnika trenutno je na godišnjem odmoru.
Oni već mjesecima ukazuju na probleme u preduzeću koji su nastali kada je federalna Vlada prodala preduzeće, a sud već četiri puta odbija da ga registruje:
„Vlada je naše probleme morala riješiti do sada, mada je po meni kriv i sud - jer ako sud nije mogao zaštiti 2.000 radnih mjesta u saradnji sa vladom, šta će nam takva i vlada i država i sud. Čiji smo mi? Mi ne znamo više čiji smo, šta smo.“
"Od 25 godina za 18 godina imam samo uplaćeno. Znači niti mogu doktoru otići. Lijekove moram da kupim, nemam za šta da ih kupim. Krenem na posao, izbaci me revizor", kaže jedan od radnika čiji su problemi slični problemima hiljada drugih radnika u BiH.
Krivaja nije jedini prijeratni privredni gigant koji je zatvoren. Sarajevska Hidrogradnja suočava se sa istim problemima. Od ponedjeljka radnici štrajkuju, a danas su blokirali zgradu firme. Plate im kasne od šest do 20 mjeseci, a nisu uplaćivani ni doprinosi za socijalno i penziono osiguranje:
„Od 25 godina za 18 godina imam samo uplaćeno. Znači niti mogu doktoru otići. Lijekove moram da kupim, nemam za šta da ih kupim. Krenem na posao, izbaci me revizor ovdje, izbaci ondje - ja nemam kartu za šta da kupim. Imam dvoje djece, obadvoje na birou, nijedno ne radi.“
Protesti i štrajkovi sve su češći i u Republici Srpskoj. Radnice tekstilne firme „Novoteks“ obustavile su proizvodnju tražeći da im se isplate minimalno dvije plate. Bosiljka Okiljević, predsjednica Sindikata Novoteksa kaže:
„Javno pozivamo premijera da dođe da on sluša ovaj narod. Pozivam sindikat, Ranku Mišić da se pojavi. Šta radi u Banjaluci?“
Pa čak i u slučaju kada 1911 radnika Krivaje, umjesto da je u pogonima, sjedi kod kuće, federalni premijer Mustafa Mujezinović tvrdi da za to Vlada, na čijem je čelu, nije odgovorna. I ne samo to.
„Još uvijek postoji mogućnost političkih manipulacija. Nekome je drago - u tom je košu i ovisi od toga, ali mu je drago što se nešto ne dešava kako bi mogao da kaže kako Vlada ne radi“, tvrdi Mujezinović.
Kulminacija pred izbore
Zbog ovakvog odnosa vlastrodržaca prema radnicima, ali i katasrofalne ekonomske situacije, Sindikat Bosne i Hercegovine uputio je pismo predstavnicima vlasti u kojem ih uzpozorava da će pozvati radnike da izađu na izbore i daju svoj glas onima koji će ih poštovati i koji će se boriti za njih.
„Ovaj put Sindikat će sigurno ući aktivno ne da agituje za neku od političkih stranaka u predizbornoj kampanji, to mi i ne možemo niti po svojim aktima, ali zato možemo da im postavimo uslove“, kaže predsjednik Sindikata Ismet Bajramović.
„Mislim da sve više ljudi posustaje da bilo šta radi. Jedino u svemu tome kome je dobro, to je ljudima koji su nas doveli i svukli do dna. Pitanje je samo koliko dublje ćemo još potonuti ovo do izbora i poslije izbora. A katastrofalnije vlasti stvarno nismo vidjeli otkad BiH ovakva postoji sigurno, a tek mogu da zamislim šta će biti dalje“, navodi ekonomistica Svetlana Cenić.
„Ekonomska sitaucija je veoma loša i krajnje zabrinjavajuća. Ovo će kulminirati zasigurno pred izbore jer imamo vrlo neuređeno regulatorno okruženje i to regulatorno okruženje, popraćeno sve većim apetitima onih koji nisu ostvarili pravo, će dolaziti u ovom periodu do izražaja zbog činjenice da će njihovi zahtjevi biti podgirijavani od strane političara koji se bore za glasove. Postojeća garnitura nema vremena ništa promijeniti jer ekonomski procesi nisu procesi ad hok. Oni su planirani procesi i ova garnitura vlasti nema jednostavno vremena da bilo šta promijeni“, ocjenjuje profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli Bahrija Umihanić.
Prema statističkim podacima, pokrivenost uvoza izvozom u Bosni i Hercegovini iznosi oko 43 posto. Ukupna privredna djelatnost kada se radi o vanjskotrgovinskoj razmjeni je na nivou iz 2006. godine. Uprkos ovako alarmantnim podacima, na tom polju ništa se ne radi. Zbog toga ne treba da čudi što, primjerice, Bosna i Hercegovina izvozi drvo u Italiju, a onda Italijani Bosancima prodaju namještaj.
