Bosanskohercegovački gradić Prnjavor desetljećima je poznat i pod nadimkom Mala Europa. Velik broj pripadnika nacionalnih manjina koji su naselili Prnjavor i danas žive u ovom gradu, ali u znatno manjem broju.
Najbrojnija nacionalna manjina u Prnjavoru su Ukrajnici. U ovaj grad su se doselili prije stotinjak godina i donijeli svoje običaje, kulturu i jezik koje baštine i danas.
„Dolazeći na ove prostore , Ukrajinci su donijeli svoje običaje koje su djelimično prihvatili i pripadnici drugih naroda i narodnosti - običaje obrade zemlje, trapljenja, čuvanja proizvoda. Dio njihove kuhinje prihvaćen je također ovdje kroz nacionalna jela – varenika, boršč i druga jela. Počeli su masovnije da upotrebljavaju i đubrenje zemlje, tako da su ostavili jedan pozitivan trag. Bilo je puno zanatlija, naročito kad je riječ o obradi drveta. I dan-danas su Ukrajinci tradicionalno stolari na našem području“, kaže Andrija Svatok, predsjednik Ukrajinskog kulturno -prosvjetnog društva „Taras Ševčenko“ iz Prnjavora.
Od 17. 000 pripadnika nacionalnih manjiina, koliko ih je živjelo u Prnjavoru do 1991. godine, danas ih je ostalo oko 3.000.
„Ono što je održavano kao običaj to su naši maskenbali sa maškarama, i taj običaj održavamo ovdje zajedno sa Italijanima. Imamo i ostale svoje narodne običaje, kao što je posvicenji, ili ostale aktivnosti vezane za pjesmu, muziku i družanje sa česima u ostalim sredinama“, navodi Emil Boček, predstavnik manjine Čeha u Prnjavoru.
Zajednički život na ovim prostorima stvorio je međusobno uvažavanje i toleranciju, što je desteljećima osnovna karakteristika Prnjavora.
„I dalje imamo ljudi sa raznih strana, Prnjavor je otvoreni grad što se toga tiče i manjine ostvaruju svoja prava u onolikoj mjeri koliko sami i zahtijevaju, jer je ovdje poznavanje prava inače problem. Ne znaju ljudi, ustvari, koliko mogu da učestvuju, ali sve što smo pokušali, to smo i uspjeli ostvariti“, kaže Tomislav Durtka, predstavnik Udruženja Poljaka.
Podrška općinskih vlasti
U Prnjavoru živi oko stotinjak pripadnika Roma, najbrojnije nacionalne manjine u BiH.
„Dosta je dobro, svi su integrisani u društvo, nemamo svojih zajednica, većina radi, ide u školu. Sve i jedno dijete ide u školu, kao i sva djeca - bez izuzetaka“, priča Mišo Mirković, predstavnik udruženja „Romska djevojka“ iz Prnjavora.
Ukrajinci na festivalu u PrnjavoruNacionale običaje i kulturu predstavnici ovih naroda svake godine prezentiraju kroz festival nacionalnih manjina u Prnjavoru.
Festival se održava prvenstveno u cilju čuvanja identieta i nacionalnog porijekla, kaže predsjednica Saveza nacionalnih manjina u Prnjavoru Marija Stefanjak.
„Identitet je više vezan za porodicu, koliko si nasledio od oca, od majke, oni od svojih roditelja, koliko se zadržala ta tradicija u porodici. Uglavnom, ima jako puno zadržanih običaja i jezik. Čak smo dobili pohvalu od Ukrajinaca koji dođu iz Ukrajine da neke tradicije znamo bolje od njih, što je jako zanimljivo, da smo zadržali ono što su naši preci donijeli ovamo“, kaže Marija Stefanjak.
Nacionalne manjine u Prnjavoru imaju i podršku općinskih vlasti. U posljednje dvije godine izdvojena su sredstva iz općinskog proračuna za rad njihovih udruženja.
„Mi i danas nastojimo da očuvamo tu tradiciju, prije svega da pružimo svu neophodnu pomoć i podršku svim nacionalnim manjinama. Moram iz raziti svoje uvjerenje da na području opštine Prnjavor ravnopravno žive tri konstitutivna naroda i veliki broj različitih nacionalnih manjina i da je to činjenica kojom se mi ponosimo“, zaključuje Darko Tomaš, načelnik općine Prnjavor.
Od Male Europe u Prnjavoru danas nije ostalo mnogo. Mnogi pripadnici nacionalnih manjina odselili su iz Prnjavora nakon dva posljednja rata. Oni koji su ostali, ostali su vjerni svom identitetu i porijeklu.
Najbrojnija nacionalna manjina u Prnjavoru su Ukrajnici. U ovaj grad su se doselili prije stotinjak godina i donijeli svoje običaje, kulturu i jezik koje baštine i danas.
„Dolazeći na ove prostore , Ukrajinci su donijeli svoje običaje koje su djelimično prihvatili i pripadnici drugih naroda i narodnosti - običaje obrade zemlje, trapljenja, čuvanja proizvoda. Dio njihove kuhinje prihvaćen je također ovdje kroz nacionalna jela – varenika, boršč i druga jela. Počeli su masovnije da upotrebljavaju i đubrenje zemlje, tako da su ostavili jedan pozitivan trag. Bilo je puno zanatlija, naročito kad je riječ o obradi drveta. I dan-danas su Ukrajinci tradicionalno stolari na našem području“, kaže Andrija Svatok, predsjednik Ukrajinskog kulturno -prosvjetnog društva „Taras Ševčenko“ iz Prnjavora.
"Prnjavor je otvoreni grad što se toga tiče i manjine ostvaruju svoja prava u onolikoj mjeri koliko sami i zahtijevaju“, kaže Tomislav Durtka, predstavnik Udruženja Poljaka.
Od 17. 000 pripadnika nacionalnih manjiina, koliko ih je živjelo u Prnjavoru do 1991. godine, danas ih je ostalo oko 3.000.
„Ono što je održavano kao običaj to su naši maskenbali sa maškarama, i taj običaj održavamo ovdje zajedno sa Italijanima. Imamo i ostale svoje narodne običaje, kao što je posvicenji, ili ostale aktivnosti vezane za pjesmu, muziku i družanje sa česima u ostalim sredinama“, navodi Emil Boček, predstavnik manjine Čeha u Prnjavoru.
Zajednički život na ovim prostorima stvorio je međusobno uvažavanje i toleranciju, što je desteljećima osnovna karakteristika Prnjavora.
„I dalje imamo ljudi sa raznih strana, Prnjavor je otvoreni grad što se toga tiče i manjine ostvaruju svoja prava u onolikoj mjeri koliko sami i zahtijevaju, jer je ovdje poznavanje prava inače problem. Ne znaju ljudi, ustvari, koliko mogu da učestvuju, ali sve što smo pokušali, to smo i uspjeli ostvariti“, kaže Tomislav Durtka, predstavnik Udruženja Poljaka.
Podrška općinskih vlasti
U Prnjavoru živi oko stotinjak pripadnika Roma, najbrojnije nacionalne manjine u BiH.
„Dosta je dobro, svi su integrisani u društvo, nemamo svojih zajednica, većina radi, ide u školu. Sve i jedno dijete ide u školu, kao i sva djeca - bez izuzetaka“, priča Mišo Mirković, predstavnik udruženja „Romska djevojka“ iz Prnjavora.
Festival se održava prvenstveno u cilju čuvanja identieta i nacionalnog porijekla, kaže predsjednica Saveza nacionalnih manjina u Prnjavoru Marija Stefanjak.
„Identitet je više vezan za porodicu, koliko si nasledio od oca, od majke, oni od svojih roditelja, koliko se zadržala ta tradicija u porodici. Uglavnom, ima jako puno zadržanih običaja i jezik. Čak smo dobili pohvalu od Ukrajinaca koji dođu iz Ukrajine da neke tradicije znamo bolje od njih, što je jako zanimljivo, da smo zadržali ono što su naši preci donijeli ovamo“, kaže Marija Stefanjak.
Nacionalne manjine u Prnjavoru imaju i podršku općinskih vlasti. U posljednje dvije godine izdvojena su sredstva iz općinskog proračuna za rad njihovih udruženja.
„Mi i danas nastojimo da očuvamo tu tradiciju, prije svega da pružimo svu neophodnu pomoć i podršku svim nacionalnim manjinama. Moram iz raziti svoje uvjerenje da na području opštine Prnjavor ravnopravno žive tri konstitutivna naroda i veliki broj različitih nacionalnih manjina i da je to činjenica kojom se mi ponosimo“, zaključuje Darko Tomaš, načelnik općine Prnjavor.
Od Male Europe u Prnjavoru danas nije ostalo mnogo. Mnogi pripadnici nacionalnih manjina odselili su iz Prnjavora nakon dva posljednja rata. Oni koji su ostali, ostali su vjerni svom identitetu i porijeklu.
