Dužnost zamjenika šefa Delegacije EU u BiH u utorak je preuzeo Renco Davidi, koji je stigao iz Prištine gdje je skoro četiri godine bio šef Kancelarije za vezu Evropske komisije na Kosovu.
Prije toga, radio je u Sarajevu, na čelu Političkog i ekonomskog odjela Delegacije Evropske komisije. Pozicija zamjenika šefa Misije u BiH je novouspostavljena, kao dio plana za jačanje angažmana i uticaja EU. Tako je za sada realizovan samo minimalan dio obimnog paketa “evropskih mjera” za BiH.
Delegacija EU u BiH je i dalje bez prvog čovjeka, što traje još od ljeta 2010. godine, kada je istekao mandat grčkom diplomati Dimitrisu Kurkulasu. Takođe, mjesecima se najavljuje nova strategija EU za BiH.
Amer Kapetanović, šef Odsjeka za Evropsku uniju u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, kaže:
Ilustracija: Midhat Poturović
„Dobro je što je gospodin Davidi dobar poznavatelj prilika u BiH. Mislim da je to, u svakom slučaju, dobitna kombinacija i za EU, odnosno zajedničku vanjsku službu EU, novo Ministarstvo vanjskih poslova EU, ako mogu tako daleko ići, a i za BiH. Mi sa velikom pažnjom pratimo poruke koje dolaze zadnjih dana i mjeseci iz Brisela.“
Iako zvaničnici EU dugo najavljuju jači angažman u BiH, teško da se može uskoro očekivati „jedinstven glas“ koji će presudno uticati na reformske procese. Od brojnih razloga, Srećko Latal, analitičar Međunarodne krizne grupe, izdvaja:
„Nejedinstvo zemalja EU sigurno je jedan od elemenata, pošto zemlje EU spram BiH, kao i spram mnogih drugih regionalnih ili globalnih pitanja imaju različita, pa čak u nekim situacijama i kontradiktorna mišljenja i stavove. S druge strane, ono što je, čini se, stalni problem, jeste neshvatanje Evropske unije suštine problema i načina prevazilaženja tih problema.“
Svojevrsna enigma
Nova strategija za BiH morala bi odražavati usklađenu evropsku spoljnu politiku, naglašava Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke.
„Očigledno je da na toj liniji mnoge stvari ne funkcionišu. BiH je presloženo pitanje za EU kada se radi o unutrašnjim odnosima i procesima. Na kraju krajeva, tu postoji još jedan strah – to je strah iz početka 90-ih, kada upravo EU i njena spoljnja i bezbjednosna politika u početku samog svog postojanja u jugoslovenskoj krizi nisu donijele rezultat. Prema tome, vjerovatno se još pokušava naći neko rješenje kako to da funkcioniše BiH uz pomoć specijalnog predstavnika EU, a u tom slučaju bi izostala uloga Kancelarije visokog predstavnika. Ono što je sasvim sigurno za nas, to je da neće biti tako strogih i žestokih mogućnosti akcije kao što su bonska ovlaštenja ili neka druga, tako da i EU upravo u tom okviru bilježi izvjestan strah da se bavi vrlo složenim i komplikovanim pitanjima u BiH“, smatra Šolaja.
S ocjenom da problemi koje ima BiH utiču na odlaganje odluka u EU, slaže se i Amer Kapetanović.
„Mi još uvijek nemamo vlast na državnom nivou i Federaciji, dakle to je proces koji paralelno ide. Naš evropski put je itekako vezan za proces formiranja vlasti, itekako je vezan i za budući angažman EU u BiH. Kad se tako stvari razlože, onda na neki način postaje jasno zašto EU u ovom trenutku još uvijek razmišlja o kandidatu koji će biti ne samo šef evropske Delegacije, nego eventualno i specijalni predstavnik EU. U traganju za tim kandidatom, kako mi to vidimo s naše strane, oni žele da nađu jaku osobu koja ima veliko diplomatsko iskustvo, i osobu koja će biti u mogućnosti, zajedno sa svojim timom, da vodi evropske procese u BiH“, ocjenjuje on.
„Nije problem naći čvrstu ruku. To je uvijek mnogo lakše nego da se nađe neko ko može političkim usmjeravanjem da rješava probleme, ko će moći uz neku šatl diplomatiju i neke druge odnose od partije do partije, od pojedinca do pojedinca, da rješava ono što izgleda da je kvadratura kruga“, smatra Šolaja.
Međunarodna krizna grupa je ranije objavila kako treba jačati ulogu EU i pripremati teren za postepeno povlačenje Ureda visokog predstavnika.
„Finansiranje za te funkcije ističe krajem avgusta, tako da je veliko pitanje da li će se i u kom obliku one nastaviti u okviru nove unutrašnje organizacije EU“, kaže Latal.
Da je BiH svojevrsna enigma za evropske zvaničnike, govori i izjava jednog od anketiranih građana:
„Kad se postavi pitanje koliko ima u Evropi država – imaju tri: ove koje su u Evropskoj uniji, koje su blizu EU i BiH.“
Prije toga, radio je u Sarajevu, na čelu Političkog i ekonomskog odjela Delegacije Evropske komisije. Pozicija zamjenika šefa Misije u BiH je novouspostavljena, kao dio plana za jačanje angažmana i uticaja EU. Tako je za sada realizovan samo minimalan dio obimnog paketa “evropskih mjera” za BiH.
Delegacija EU u BiH je i dalje bez prvog čovjeka, što traje još od ljeta 2010. godine, kada je istekao mandat grčkom diplomati Dimitrisu Kurkulasu. Takođe, mjesecima se najavljuje nova strategija EU za BiH.
Amer Kapetanović, šef Odsjeka za Evropsku uniju u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, kaže:
„Dobro je što je gospodin Davidi dobar poznavatelj prilika u BiH. Mislim da je to, u svakom slučaju, dobitna kombinacija i za EU, odnosno zajedničku vanjsku službu EU, novo Ministarstvo vanjskih poslova EU, ako mogu tako daleko ići, a i za BiH. Mi sa velikom pažnjom pratimo poruke koje dolaze zadnjih dana i mjeseci iz Brisela.“
Iako zvaničnici EU dugo najavljuju jači angažman u BiH, teško da se može uskoro očekivati „jedinstven glas“ koji će presudno uticati na reformske procese. Od brojnih razloga, Srećko Latal, analitičar Međunarodne krizne grupe, izdvaja:
„Nejedinstvo zemalja EU sigurno je jedan od elemenata, pošto zemlje EU spram BiH, kao i spram mnogih drugih regionalnih ili globalnih pitanja imaju različita, pa čak u nekim situacijama i kontradiktorna mišljenja i stavove. S druge strane, ono što je, čini se, stalni problem, jeste neshvatanje Evropske unije suštine problema i načina prevazilaženja tih problema.“
Svojevrsna enigma
Nova strategija za BiH morala bi odražavati usklađenu evropsku spoljnu politiku, naglašava Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke.
Šolaja: Ono što je sasvim sigurno za nas, to je da neće biti tako strogih i žestokih mogućnosti akcije kao što su bonska ovlaštenja ili neka druga, tako da i EU upravo u tom okviru bilježi izvjestan strah da se bavi vrlo složenim i komplikovanim pitanjima u BiH.
„Očigledno je da na toj liniji mnoge stvari ne funkcionišu. BiH je presloženo pitanje za EU kada se radi o unutrašnjim odnosima i procesima. Na kraju krajeva, tu postoji još jedan strah – to je strah iz početka 90-ih, kada upravo EU i njena spoljnja i bezbjednosna politika u početku samog svog postojanja u jugoslovenskoj krizi nisu donijele rezultat. Prema tome, vjerovatno se još pokušava naći neko rješenje kako to da funkcioniše BiH uz pomoć specijalnog predstavnika EU, a u tom slučaju bi izostala uloga Kancelarije visokog predstavnika. Ono što je sasvim sigurno za nas, to je da neće biti tako strogih i žestokih mogućnosti akcije kao što su bonska ovlaštenja ili neka druga, tako da i EU upravo u tom okviru bilježi izvjestan strah da se bavi vrlo složenim i komplikovanim pitanjima u BiH“, smatra Šolaja.
S ocjenom da problemi koje ima BiH utiču na odlaganje odluka u EU, slaže se i Amer Kapetanović.
„Mi još uvijek nemamo vlast na državnom nivou i Federaciji, dakle to je proces koji paralelno ide. Naš evropski put je itekako vezan za proces formiranja vlasti, itekako je vezan i za budući angažman EU u BiH. Kad se tako stvari razlože, onda na neki način postaje jasno zašto EU u ovom trenutku još uvijek razmišlja o kandidatu koji će biti ne samo šef evropske Delegacije, nego eventualno i specijalni predstavnik EU. U traganju za tim kandidatom, kako mi to vidimo s naše strane, oni žele da nađu jaku osobu koja ima veliko diplomatsko iskustvo, i osobu koja će biti u mogućnosti, zajedno sa svojim timom, da vodi evropske procese u BiH“, ocjenjuje on.
„Nije problem naći čvrstu ruku. To je uvijek mnogo lakše nego da se nađe neko ko može političkim usmjeravanjem da rješava probleme, ko će moći uz neku šatl diplomatiju i neke druge odnose od partije do partije, od pojedinca do pojedinca, da rješava ono što izgleda da je kvadratura kruga“, smatra Šolaja.
Međunarodna krizna grupa je ranije objavila kako treba jačati ulogu EU i pripremati teren za postepeno povlačenje Ureda visokog predstavnika.
„Finansiranje za te funkcije ističe krajem avgusta, tako da je veliko pitanje da li će se i u kom obliku one nastaviti u okviru nove unutrašnje organizacije EU“, kaže Latal.
Da je BiH svojevrsna enigma za evropske zvaničnike, govori i izjava jednog od anketiranih građana:
„Kad se postavi pitanje koliko ima u Evropi država – imaju tri: ove koje su u Evropskoj uniji, koje su blizu EU i BiH.“
