Taman kada se bh. javnost ponadala da će, nakon zajedničke posjete Hrvatskoj, tročlano Predsjedništvo BiH imati jedinstven stav oko nastupa BiH na međunarodnim skupovima, poziv za učešće u panel diskusiji o Dejtonskom sporazumu. koja se održava u Njujorku. ponovo ih je razjedinio.
UAmeriku su otputovali bošnjački i hrvatski član Predsjedništva Bakir Izetbegović i Željko Komšić, a član Predsjedništva iz RS Nebojša Radmanović ocijenio za Nezavisne novine da je odlazak na skup nepotrebno trošenje novca, jer u panelu učestvuju ''politički i vojni funkcioneri od prije 15 godina'' koji ne utiču na današnju zvaničnu američku politiku.
Podsjećanja radi, na ovom međunarodnom skupu učestvuju Bil Klinton, Vesli Klark, Džejms Stajnberg, Medlin Olbrajt, Ketrin Ešton, Piter Gelbrajt, dakle osobe koje dobro poznaju prilike u BiH i koji su učestvovali na neki način u kreiranju međunarodne politike prema BiH.
Stoga ih razjedinjeni stav članova Predsjedništva neće iznenaditi, kaže prof. dr. Hasan Muratović.
„Najbolje bi bilo kad bi se oni mogli sporazumjeti da ide predsjedavajući, pa se to njihovo neslaganje ne bi previše ni osjetilo. Drugo, Amerika nas dobro zna, pa će im biti sve ovo jasno. Ja ne mislim da će nešto kod Amerike tajneodlazak sva tri člana izmijeniti sliku Bosne, pošto oni sliku Bosne jako dobro poznaju. Moglo bi, doduše, da nam naškodi kod stranaca koji će tamo biti prisutni“, smatra Muratović.
Miloš Šolaja iz Centra za međunarodne odnose smatra da ovakvim ponašanjem sva tri člana Predsjedništva gube i svoj ugled na međunarodnom planu.
„Naročito kad poslije jednog relativnog neuspjeha idu u jedan novi neuspjeh. Misle da predstvaljaju i da pokazuju da su ozbiljni igrači u cijeloj priči. Tu se ne radi više o tome ko je tu kriv, nego svi zajedno. Kad su pokazali da zajedno mogu, onda znači zajedno i ne mogu. Očigledno je da zaista u Bosni i Hercegovini predstoji jedno definitivno rješavanje načina komunikacije i uopšte političke filozofije i pristupa kompleksnom problemu kao što je BiH. Inače, bez toga, ako ne bude jedne zajedničke, crvene niti koju svi poštuju, mi ćemo doživljavati ovakve situacije – i to će se dešavati od prilike do prilike“, ocjenjuje Šolaja.
Ništa bez promjene Ustava
Bivši bh. diplomata Hajrudin Somun podsjeća da su svih ovih poratnih godina članovi Predsjedništva u toj instituciji predstavljali svoje stranke i stranačke politike, a ne državu.
Zgrada Predsjedništva BiH u Sarajevu, arhiv, foto:Midhat Poturović„Simbilična, jedna neobična slika inače je BiH kada se tri člana ili jedan od njih, ili dva pa treći neće, ili jedan pa druga dva se s njim ne slažu, ili jedan od njih drži govor u Savjetu sigurnosti UN-a, a onaj drugi ili treći u Sarajevu izdaje saopštenja da se ne slaže s onim što je onaj govorio, pa u tom smislu šalje čak i predstavku generalnom sekretaru Ki-munu. Jednostavno oni dođu u to Predsjedništvo sa različitim stavovima na sadašnjost i na budućnost BiH - i oni su čak u obavezi ne prema biračkom tijelu, nego prema svojim strankama i svojim liderima izvan Predsjedništva da zastupaju takve divergentne stavove“, kaže Somun.
Dok god se ne promijeni Ustav, kolektivni šef države predstavljaće BiH u svijetu na dosadašnji način, zaključuje profesor Hasan Muratović.
„Zapravo je jedino rješenje da se naprave one najnužnije promjene Ustava, da imamo jednog člana Predsjedništa za četverogodišnji mandat, da imamo jednog predsjednika Skupštine za četverogodišnji mandat itd. – onako kako je to bilo predlagano. To bi bilo zasad neko rješenje koje bi nam donosilo mnogo manje problema u međunarodnim odnosima, odnosno u vanjskoj politici“, smatra Muratović.
No, budući da nema saglasnosti ni oko izmjena Ustava, Šolaja je mišljenja da bi trebalo raditi i na približavanju mišljenja, a potom i izgradnji zajedničkih stavova.
„Mislim da se ipak moramo vratiti na one početne pozicije, a to je utvrđivanje jednog stava koji će biti generalno opšti i s kojim će biti mnogo lakše da se vodi spoljna politika. Ovako je to sve od prilike do prilike, od pojedinca do pojedinca i od situacije do situacije, a tako gledano ne može se daleko stići. Dakle, oni moraju da imaju zajednički odgovor, usaglašen, pa ako ga nema, onda moraju izaći i reći da ga nema, a ne pokazivati ovakvim činovima“, zaključuje Šolaja.
UAmeriku su otputovali bošnjački i hrvatski član Predsjedništva Bakir Izetbegović i Željko Komšić, a član Predsjedništva iz RS Nebojša Radmanović ocijenio za Nezavisne novine da je odlazak na skup nepotrebno trošenje novca, jer u panelu učestvuju ''politički i vojni funkcioneri od prije 15 godina'' koji ne utiču na današnju zvaničnu američku politiku.
Podsjećanja radi, na ovom međunarodnom skupu učestvuju Bil Klinton, Vesli Klark, Džejms Stajnberg, Medlin Olbrajt, Ketrin Ešton, Piter Gelbrajt, dakle osobe koje dobro poznaju prilike u BiH i koji su učestvovali na neki način u kreiranju međunarodne politike prema BiH.
Stoga ih razjedinjeni stav članova Predsjedništva neće iznenaditi, kaže prof. dr. Hasan Muratović.
„Najbolje bi bilo kad bi se oni mogli sporazumjeti da ide predsjedavajući, pa se to njihovo neslaganje ne bi previše ni osjetilo. Drugo, Amerika nas dobro zna, pa će im biti sve ovo jasno. Ja ne mislim da će nešto kod Amerike taj
Miloš Šolaja iz Centra za međunarodne odnose smatra da ovakvim ponašanjem sva tri člana Predsjedništva gube i svoj ugled na međunarodnom planu.
Miloš Šolaja iz Centra za međunarodne odnose smatra da ovakvim ponašanjem sva tri člana Predsjedništva gube i svoj ugled na međunarodnom planu.
„Naročito kad poslije jednog relativnog neuspjeha idu u jedan novi neuspjeh. Misle da predstvaljaju i da pokazuju da su ozbiljni igrači u cijeloj priči. Tu se ne radi više o tome ko je tu kriv, nego svi zajedno. Kad su pokazali da zajedno mogu, onda znači zajedno i ne mogu. Očigledno je da zaista u Bosni i Hercegovini predstoji jedno definitivno rješavanje načina komunikacije i uopšte političke filozofije i pristupa kompleksnom problemu kao što je BiH. Inače, bez toga, ako ne bude jedne zajedničke, crvene niti koju svi poštuju, mi ćemo doživljavati ovakve situacije – i to će se dešavati od prilike do prilike“, ocjenjuje Šolaja.
Ništa bez promjene Ustava
Bivši bh. diplomata Hajrudin Somun podsjeća da su svih ovih poratnih godina članovi Predsjedništva u toj instituciji predstavljali svoje stranke i stranačke politike, a ne državu.
Dok god se ne promijeni Ustav, kolektivni šef države predstavljaće BiH u svijetu na dosadašnji način, zaključuje profesor Hasan Muratović.
„Zapravo je jedino rješenje da se naprave one najnužnije promjene Ustava, da imamo jednog člana Predsjedništa za četverogodišnji mandat, da imamo jednog predsjednika Skupštine za četverogodišnji mandat itd. – onako kako je to bilo predlagano. To bi bilo zasad neko rješenje koje bi nam donosilo mnogo manje problema u međunarodnim odnosima, odnosno u vanjskoj politici“, smatra Muratović.
No, budući da nema saglasnosti ni oko izmjena Ustava, Šolaja je mišljenja da bi trebalo raditi i na približavanju mišljenja, a potom i izgradnji zajedničkih stavova.
„Mislim da se ipak moramo vratiti na one početne pozicije, a to je utvrđivanje jednog stava koji će biti generalno opšti i s kojim će biti mnogo lakše da se vodi spoljna politika. Ovako je to sve od prilike do prilike, od pojedinca do pojedinca i od situacije do situacije, a tako gledano ne može se daleko stići. Dakle, oni moraju da imaju zajednički odgovor, usaglašen, pa ako ga nema, onda moraju izaći i reći da ga nema, a ne pokazivati ovakvim činovima“, zaključuje Šolaja.
