Od 1. januara BiH je na mjesec dana predsjedavajuća Savjeta bezbjednosti UN-a. Na dnevnom redu u vrijeme predsjedavanja naći će se i neka važna pitanja, poput održavanja referenduma u Sudanu, a krajnji ishod imaće uticaja na jedan dio zemalja Afrike.
BiH delegiraće temu izgradnja mira. Predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN-a jedna je od najznačajnijih referenci u diplomatiji svake zemlje, iako za BiH stiže u trenutku kada nema formirane vlade i vlasti u zemlji.
Šta znači predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN-a i koliko afirmativno to može biti za BiH, za RSE govori nekadašnji ambasador BiH pri UN u Njujorku, Mirza Kušljugić.
Kušljugić: Predsjedavanje je više rutinski posao i on ide po rotaciji. Traje mjesec dana i, normalno, predstavlja dodatno opterećenje jer organizujete sjednice Vijeća sigurnosti, organizujete čak i tematske sjednice. Zahtijeva i veću logističku pripremu, premda je samo članstvo u Vijeću sigurnosti vrlo zahtjevan posao. Ustvari, tamo predstavnik BiH, ambasador ili neko drugi, barem dva puta dnevno govori po pitanju koje je na dnevnom redu.
Kušljugić: Paradoksalno jeste. U principu je paradoksalno da jedna zemlja bude i članica Vijeća sigurnosti, a da se onda na Vijeću sigurnosti razmatra tačka dnevnog reda koja se tiče BiH. Ako ništa drugo, još uvijek ima visokog predstavnika koji podnosi izvještaj Vijeću sigurnosti. Bitno je da je BiH postala članica Vijeća sigurnosti. Mi kada smo prije deset godina pokretali ovu inicijativu, stvarno smo mislili da će BiH 2010. godine izgledati drugačije. Tako smo lobirali. Rekli smo da očekujemo da ćemo za deset godina prevazići čitav proces izgradnje države, proces pomirenja, proces tranzicije, da ćemo vjerovatno 2010. godine biti ili članica, ili na pragu NATO pakta, ili kandidat za članstvo u EU, i da ćemo onda vjerovatno biti u stanju da podijelimo naša iskustva sa drugima. Mogu reći da je to i išlo u tom pravcu 2002., 2003. godine. Očigledno da se od 2006. godine stalo i da je malo paradoksalan ovaj prijem Bosne i Hercegovine, premda je to još uvijek značajno. E, sad, što se to događa da mi predsjedavamo u trenutku kad još nemamo vlade, u trenutku kada još nismo konstituisali organe vlasti, odnosno kad imamo Ministarstvo vanjskih poslova sa ministrom koji je u tehničkom mandatu – to malo Ustav BiH na neki način amortizuje zato što je za međunarodnu politiku i njenu realizaciju odgovorno Predsjedništvo. Predsjedništvo je u novom sazivu, usaglasilo je stavove po nastupu BiH u januaru i općenito, i mislim da se zadnjim ekipiranjem koje je urađeno, i pored zakašnjenja sa posljednjim potezima oko pojačanja sa nekim iskusnijim diplomatima u Njujorku, mislim da će kao i obično BiH da iznese te stvari koje se ne očekuju.
Kušljugić: Pa, mi smo takva zemlja. U suštini, kad niko ne očekuje.. Ja mislim da će to biti predsjedavanje koje neće osramotiti Bosnu i Hercegovinu.
Kušljugić: Prema informacijama koje ja imam, neke kratkoročne popune su otišle ovih dana, tako da će, pored ambasadora, biti negdje oko deset do dvanaest diplomata, što je otprilike broj koji je Hrvatska imala kad je bila u Vijeću sigurnosti. To je dovoljno. To nije broj od 40-45, kao što imaju SAD, Turska, Rusija, ali je otprilike broj koji može omogućiti da pokriva te obaveze koje slijede.
Kušljugić: Pazite, u januaru će se desiti dvije stvari koje će sigurno staviti Ujedinjene nacije na mapu CNN-a i drugih televizija. To je prvo referendum o izjašnjavanju o nezavisnosti u Sudanu. To je izuzetno veliki događaj. BiH ima stav po pitanju tog referenduma, on je usaglašen sa politikom EU, i to je najveća prednost kad se vi nalazite u Vijeću sigurnosti i kad pokazujete da je i vaša politika, koju deklarativno izražavate ne samo u Generalnoj skupštini nego i Vijeću sigurnosti, usklađena, u ovom slučaju sa politikom EU, jer smo to čak u obavezi prema Sporazumu o pridruživanju i stabilizaciji. Taj događaj će sigurno biti jako važan, medijski pokriven, i možda će širom planete mnogi ljudi tek vidjeti da je BiH članica Vijeća sigurnosti. Normalno, tu sad ima i malo olakšanja, jer januar nije nešto posebno aktivan mjesec, barem ne ovaj prvi dio mjeseca kada su novogodišnji praznici. Mislim da ćemo biti zapaženi, a do naših diplomata je da iskoriste na najbolji način za promociju države.
BiH delegiraće temu izgradnja mira. Predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN-a jedna je od najznačajnijih referenci u diplomatiji svake zemlje, iako za BiH stiže u trenutku kada nema formirane vlade i vlasti u zemlji.
Šta znači predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN-a i koliko afirmativno to može biti za BiH, za RSE govori nekadašnji ambasador BiH pri UN u Njujorku, Mirza Kušljugić.
RSE: Gospodine Kušljugiću, s obzirom da ste bili ambasador BiH pri misiji UN prije nekoliko godina, možete li nam pojasniti što sada znači funkcija predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti UN-a?
Kušljugić: Predsjedavanje je više rutinski posao i on ide po rotaciji. Traje mjesec dana i, normalno, predstavlja dodatno opterećenje jer organizujete sjednice Vijeća sigurnosti, organizujete čak i tematske sjednice. Zahtijeva i veću logističku pripremu, premda je samo članstvo u Vijeću sigurnosti vrlo zahtjevan posao. Ustvari, tamo predstavnik BiH, ambasador ili neko drugi, barem dva puta dnevno govori po pitanju koje je na dnevnom redu.
RSE: Gospodine Kušljugiću, da li vama malo neobično zvuči činjenica da će BiH predsjedavati jednim tako važnim tijelom kakav je Savjet bezbjednosti UN-a u situaciji kada nemamo izabranu vlast u sopstvenoj zemlji, kada je misija UN u BiH četvrta po veličini u svijetu, još je u zemlji prisutan visoki predstavnik međunarodne zajednice?
Kušljugić: Paradoksalno jeste. U principu je paradoksalno da jedna zemlja bude i članica Vijeća sigurnosti, a da se onda na Vijeću sigurnosti razmatra tačka dnevnog reda koja se tiče BiH. Ako ništa drugo, još uvijek ima visokog predstavnika koji podnosi izvještaj Vijeću sigurnosti. Bitno je da je BiH postala članica Vijeća sigurnosti. Mi kada smo prije deset godina pokretali ovu inicijativu, stvarno smo mislili da će BiH 2010. godine izgledati drugačije. Tako smo lobirali. Rekli smo da očekujemo da ćemo za deset godina prevazići čitav proces izgradnje države, proces pomirenja, proces tranzicije, da ćemo vjerovatno 2010. godine biti ili članica, ili na pragu NATO pakta, ili kandidat za članstvo u EU, i da ćemo onda vjerovatno biti u stanju da podijelimo naša iskustva sa drugima. Mogu reći da je to i išlo u tom pravcu 2002., 2003. godine. Očigledno da se od 2006. godine stalo i da je malo paradoksalan ovaj prijem Bosne i Hercegovine, premda je to još uvijek značajno. E, sad, što se to događa da mi predsjedavamo u trenutku kad još nemamo vlade, u trenutku kada još nismo konstituisali organe vlasti, odnosno kad imamo Ministarstvo vanjskih poslova sa ministrom koji je u tehničkom mandatu – to malo Ustav BiH na neki način amortizuje zato što je za međunarodnu politiku i njenu realizaciju odgovorno Predsjedništvo. Predsjedništvo je u novom sazivu, usaglasilo je stavove po nastupu BiH u januaru i općenito, i mislim da se zadnjim ekipiranjem koje je urađeno, i pored zakašnjenja sa posljednjim potezima oko pojačanja sa nekim iskusnijim diplomatima u Njujorku, mislim da će kao i obično BiH da iznese te stvari koje se ne očekuju.
RSE: Kad mora.
Kušljugić: Pa, mi smo takva zemlja. U suštini, kad niko ne očekuje.. Ja mislim da će to biti predsjedavanje koje neće osramotiti Bosnu i Hercegovinu.
RSE: Moram reći da, nažalost, nisam uspjela doći do informacije u Ministarstvu vanjskih poslova BiH koliko članova broji naša misija, je li popunjena i može li ona odgovoriti ovom važnom zadatku.
Kušljugić: Prema informacijama koje ja imam, neke kratkoročne popune su otišle ovih dana, tako da će, pored ambasadora, biti negdje oko deset do dvanaest diplomata, što je otprilike broj koji je Hrvatska imala kad je bila u Vijeću sigurnosti. To je dovoljno. To nije broj od 40-45, kao što imaju SAD, Turska, Rusija, ali je otprilike broj koji može omogućiti da pokriva te obaveze koje slijede.
RSE: Iako će predsjedavanje trajati samo mjesec dana, koliko inače i traje taj mandat, koliko će afirmativno biti i koliko će doprinijeti jednoj slici Bosne i Hercegovine na međunarodnoj sceni?
Kušljugić: Pazite, u januaru će se desiti dvije stvari koje će sigurno staviti Ujedinjene nacije na mapu CNN-a i drugih televizija. To je prvo referendum o izjašnjavanju o nezavisnosti u Sudanu. To je izuzetno veliki događaj. BiH ima stav po pitanju tog referenduma, on je usaglašen sa politikom EU, i to je najveća prednost kad se vi nalazite u Vijeću sigurnosti i kad pokazujete da je i vaša politika, koju deklarativno izražavate ne samo u Generalnoj skupštini nego i Vijeću sigurnosti, usklađena, u ovom slučaju sa politikom EU, jer smo to čak u obavezi prema Sporazumu o pridruživanju i stabilizaciji. Taj događaj će sigurno biti jako važan, medijski pokriven, i možda će širom planete mnogi ljudi tek vidjeti da je BiH članica Vijeća sigurnosti. Normalno, tu sad ima i malo olakšanja, jer januar nije nešto posebno aktivan mjesec, barem ne ovaj prvi dio mjeseca kada su novogodišnji praznici. Mislim da ćemo biti zapaženi, a do naših diplomata je da iskoriste na najbolji način za promociju države.
