U BiH polovina mladih radi "na crno"

Oko pedeset posto mladih u Bosni i Hercegovini radi u neformalnom sektoru, što predstavlja realan problem za poštivanje prava na dostojanstven rad. Problem je i što mladi u BiH teško dobijaju priliku da počnu raditi.

Posljednjih godina i mladi zemalja Evropske unije suočavaju se sa problemom nezaposlenosti, ali je i veliki broj programa koje svaka zemlja poduzima kako bi mladi dobili šansu za posao.

Sudeći prema statističkim podacima Bosna i Hercegovina prednjači u Evropi po broju mladih nezaposlenih ljudi, po broju zaposlenih “na crno”, pa i po kršenju prava na rad, kaže Goran Stanković iz Saveza sindikata Republike Srpske. Brojni su primjeri kršenja prava radnika, od neisplaćivanja plata, nekorištenja godišnjih odmora i prekovremenog rada.

„Veliki je broj mladih radnika koji rade na crno, koji su zaposleni u neformalnoj ekonomiji, veliki je broj mladih koji, nažalost, ne mogu niti da dobiju priliku da rade u toj neformalnoj ekonomiji. Poslodavac, kad se i odluči da da šansu mladom radniku, nikad mu neće u prvi mah dati ugovor o radu, da je formalno zaposlen. Prvo ide rad na crno pa, ukoliko zadovolji, onda ide na onaj pripravnički, ili volonterski – što je najčešći slučaj. U suštini, mladi čovjek veoma dug vremenski period radi besplatno“, navodi Stanković.

Stanković naglašava i problem polne diskriminacije.

„Po meni, još je veći problem ukoliko je taj mladi radnik žena. Poslodavci imaju u glavi: 'ako se zaposli, ona će brzo ostati trudna, ići će na trudničko bolovanje, poslije će roditi pa će ići na porodiljsko, pa dvije godine nema ništa od nje, pa će proći godina dana, ona će ponovo zatrudniti', tako da se vrlo teško odlučuju da zapošljavaju mlade radnice, odnosno žene. Isto tako, kad su žene već u radnom odnosu, onda na sve načine, kada radnica ostane trudna, pokušavaju da izbjegnu svoje obaveze“, navodi on.

Kazne moraju biti strože

Realan problem u Bosni i Hercegovini je što pedeset posto mladih radi u neformalnom sektoru, kaže Igor Tokić, predsjednik Sekcije mladih Saveza samostalnih sindikata BiH. To je problem koji trebaju rješavati sindikati i predstavnici vlasti, smatra Tokić.

„Problemi kod zapošljavanja – to su problemi inače društva i Bosne i Hercegovine. Realan problem na kojeg sindikati mogu uticati jeste da pomognu mladim ljudima da iz neformalne pređu u formalnu ekonomiju, da im se pruži prilika da od svoje plaće žive, da budu prije svega socijalno zaštićeni, da danas-sutra mogu proširiti svoju obitelj, da se mogu stambeno riješiti. Mislim da je rješenje u zajedničkim aktivnostima sindikata i vlasti. Mislim i da se politika kazni mora promijeniti. Kazne moraju biti strože“, ističe Tokić.

I u zemljama Evropske unije raste broj nezaposlenih mladih ljudi, ali nadležni u EU ne sjede skrštenih ruku, kaže koordinator Programa za zapošljavanje i zadržavanje mladih u BiH, Erol Mujanović.

„Ogroman je broj inicijativa koje svaka zemlja poduzima jako brzo da mlade ljude učini konkurentnima na tržištu rada. To je nešto što je i kod nas apsolutno potrebno unaprijediti“, ocjenjuje Mujanović.

Mujanović smatra da mladi iz Bosne i Hercegovine treba da shvate koliko je potrebno da se usavršavaju kako bi stekli dodatna znanja i vještine i povećali šanse da nađu posao.

„Mislim da većina mladih uopšte nisu ni svjesni koliki su to nedostaci – u odnosu na voz koji se mora uhvatiti na tržištu rada da bi dobili pristup bilo kakvom poslu. Imam osjećaj kao da su se prepustili vodi i čekaju da se nešto samo riješi. Međutim, vrijeme prolazi, a to se neće desiti.“

Prema podacima Omladinske informativne agencije, gotovo šezdeset posto mladih je nezaposleno, što je alarmantno, ističe Mujanović.

„Situacija jeste zabrinjavajuća. Za mlade bi bilo bitno da se sami zaista pokrenu, jer sve one vještine, bilo da se radi o znaju stranih jezika, bilo da se radi o poznavanju informatičkih vještina, to je nešto što niko neće umjesto njih uraditi. Govorim u globalu i većini, naravno. Prosječno mlada osoba treba stvarno da uradi znatno više nego ona u Evropi“, kaže on.