Drastično kresanje dijela budžeta Republike Srpske koji se odnosi na potrebe povratnika, izbjeglica i raseljenih lica izazvao je pravo ogorčenje u njihovim udruženjima.
Sa ovogodišnjih više od 20 miliona maraka, prvobitno je planirano da rad entitetskom Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica bude finansiran sa 8,5 miliona maraka, da bi nakon žučne skupštinske rasprave dodato još oko milion i po maraka.
I sam ministar za izbjeglice Omer Branković nije zadovoljan sa namijenjenih 10 miliona maraka.
„Na Skupštini smo uspjeli malo povećati, ali nije to to. Šta dalje i kako, stvarno ne znam. Nema dovoljno sredstava, premda ima još dosta, dosta poslova u toj oblasti da se riješi”, kaže Branković.
Na hiljade je ljudi koji se još žele vratiti u Republiku Srpsku. Tu su i oni koji žele da ostanu, a poseban problem su osobe smještene u kolektivnim centrima, kažu u Savezu udruženja povratnika i izbjeglica RS.
Predsjednik Saveza Vojislav Milišić kaže da se mogu očekivati i protesti ukoliko vlasti ne promijene politiku prema izbjegličkim populacijama.
“Ja mislim da je prvi razlog da se ovaj problem nedovoljno razumije, da u rješavanju ovih problema učestvuju ljudi koji su situirani, koji nisu napustili svoje ognjište i jednostavno oni ne osjećaju to pitanje. I mislim da se radi o diskriminaciji nad ovom kategorijom stanovništva, jer njihova mnoga imovina je uništena, a ne postoje nikakvi pravni okviri da se ta imovina kompenzuje ili da se bar djelimično nadoknadi", kaže Milišić.
Biskup Franjo KomaricaI biskup banjalučki Franjo Komarica naveo je kako ni do sada nije bilo dovoljno političke volje ni materijalne pomoći da se riješi pitanje obnove imovine i povratka ljudi na svoja ognjišta.
To pokazuje i činjenica da se na područje banjalučke biskupije vratilo tek oko 6.000 izbjeglih Hrvata, kaže Komarica.
„Ima za velika područja biskupije, ove gdje su vjernici morali otići, još uvijek utemeljene mogućnosti da se ljudi vrate ako bude jedne razborite, pametne strategije da netko doista odgovorno preuzme na sebe obavezu da će tim ljudima u pojedinim mjesnim zajednicama omogućiti povratak, ne pojedinačni nego grupni, da se obnove infrastruktura i putovi, i struja da se dovede, da se izgrade kuće”, navodi Komarica.
Rješenje u kreditu
Potpredsjednik Narodne skupštine iz reda Bošnjaka Ramiz Salkić mišljenja je kako nije vrijeme za smanjivanje sredstava, ali da će se pokušati manjak novca za povratak tražiti i mimo Ministarstva za izbjeglice.
„Prije svega to je Ministarstvo poljoprivrede koje donekle može se baviti pitanjima razvoja sela i nekih infrastrukturnih problema kad su u pitanju povratnici, da nadomjestimo ta sredstva i da obezbijedimo da proces povratka ima u najmanju ruku isti tempo kao što je imao i do sada”, kaže Salkić.
U opoziciji u Narodnoj skupštini takođe žestoko osuđuju umanjenja.
„Rekao sam da je budžet tog ministarstva jednostavno masakriran. A problemi izbjeglih i raseljenih lica u RS još ni iz daleka nisu riješeni”, navodi poslanik PDP-a Zoran Đerić.
U odnosu na ovu godinu, umanjena su sredstva za povratak, ukinuta sredstva za infrastrukturu, a smanjena je i doznaka za finansiranje povratka u Federaciju BiH.
Ministar Omer Branković smatra da je i ovogodišnji budžet za izbjeglice od 20 miliona maraka bio smiješan u poređenju sa stvarnim potrebama te populacije.
„Ja sam govorio da sad trenutno s ovom godinom i prethodnim godinama entiteti i država kao država i lokalne zajednice izdvajaju ukupno oko 80 miliona maraka. A barata se s 40.000 i nešto porodica da žele da se vrate. Jedini izlaz ako hoćemo da završavamo taj proces je da BiH se mora kreditno zadužiti - drugog izlaza nema”, kaže Branković.
Branković kaže da je potrebno da se Bosna i Hercegovina zaduži za oko 500 miliona maraka da bi se konačno ispunili svi zahtjevi za rješavanje problema izbjegličkih kategorija. Za tako nešto će, kaže, biti potreban opšti konsenzus i ozbiljniji pristup pitanjima - koja nisu riješena ni 15 godina poslije rata.
Sa ovogodišnjih više od 20 miliona maraka, prvobitno je planirano da rad entitetskom Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica bude finansiran sa 8,5 miliona maraka, da bi nakon žučne skupštinske rasprave dodato još oko milion i po maraka.
I sam ministar za izbjeglice Omer Branković nije zadovoljan sa namijenjenih 10 miliona maraka.
„Na Skupštini smo uspjeli malo povećati, ali nije to to. Šta dalje i kako, stvarno ne znam. Nema dovoljno sredstava, premda ima još dosta, dosta poslova u toj oblasti da se riješi”, kaže Branković.
Na hiljade je ljudi koji se još žele vratiti u Republiku Srpsku. Tu su i oni koji žele da ostanu, a poseban problem su osobe smještene u kolektivnim centrima, kažu u Savezu udruženja povratnika i izbjeglica RS.
Predsjednik Saveza Vojislav Milišić kaže da se mogu očekivati i protesti ukoliko vlasti ne promijene politiku prema izbjegličkim populacijama.
“Ja mislim da je prvi razlog da se ovaj problem nedovoljno razumije, da u rješavanju ovih problema učestvuju ljudi koji su situirani, koji nisu napustili svoje ognjište i jednostavno oni ne osjećaju to pitanje. I mislim da se radi o diskriminaciji nad ovom kategorijom stanovništva, jer njihova mnoga imovina je uništena, a ne postoje nikakvi pravni okviri da se ta imovina kompenzuje ili da se bar djelimično nadoknadi", kaže Milišić.
To pokazuje i činjenica da se na područje banjalučke biskupije vratilo tek oko 6.000 izbjeglih Hrvata, kaže Komarica.
„Ima za velika područja biskupije, ove gdje su vjernici morali otići, još uvijek utemeljene mogućnosti da se ljudi vrate ako bude jedne razborite, pametne strategije da netko doista odgovorno preuzme na sebe obavezu da će tim ljudima u pojedinim mjesnim zajednicama omogućiti povratak, ne pojedinačni nego grupni, da se obnove infrastruktura i putovi, i struja da se dovede, da se izgrade kuće”, navodi Komarica.
Rješenje u kreditu
Potpredsjednik Narodne skupštine iz reda Bošnjaka Ramiz Salkić mišljenja je kako nije vrijeme za smanjivanje sredstava, ali da će se pokušati manjak novca za povratak tražiti i mimo Ministarstva za izbjeglice.
„Prije svega to je Ministarstvo poljoprivrede koje donekle može se baviti pitanjima razvoja sela i nekih infrastrukturnih problema kad su u pitanju povratnici, da nadomjestimo ta sredstva i da obezbijedimo da proces povratka ima u najmanju ruku isti tempo kao što je imao i do sada”, kaže Salkić.
U opoziciji u Narodnoj skupštini takođe žestoko osuđuju umanjenja.
Ministar Branković kaže da je potrebno da se BiH zaduži za oko 500 miliona maraka da bi se riješili svi problemi izbjegličkih kategorija.
„Rekao sam da je budžet tog ministarstva jednostavno masakriran. A problemi izbjeglih i raseljenih lica u RS još ni iz daleka nisu riješeni”, navodi poslanik PDP-a Zoran Đerić.
U odnosu na ovu godinu, umanjena su sredstva za povratak, ukinuta sredstva za infrastrukturu, a smanjena je i doznaka za finansiranje povratka u Federaciju BiH.
Ministar Omer Branković smatra da je i ovogodišnji budžet za izbjeglice od 20 miliona maraka bio smiješan u poređenju sa stvarnim potrebama te populacije.
„Ja sam govorio da sad trenutno s ovom godinom i prethodnim godinama entiteti i država kao država i lokalne zajednice izdvajaju ukupno oko 80 miliona maraka. A barata se s 40.000 i nešto porodica da žele da se vrate. Jedini izlaz ako hoćemo da završavamo taj proces je da BiH se mora kreditno zadužiti - drugog izlaza nema”, kaže Branković.
Branković kaže da je potrebno da se Bosna i Hercegovina zaduži za oko 500 miliona maraka da bi se konačno ispunili svi zahtjevi za rješavanje problema izbjegličkih kategorija. Za tako nešto će, kaže, biti potreban opšti konsenzus i ozbiljniji pristup pitanjima - koja nisu riješena ni 15 godina poslije rata.
