Poplave širom BiH izavale prekid nastave, brojni putevi poplavljeni, a poljoprivrednici se pitaju da li će ponovo morati preoravati njive. I pored šteta od poplava i klizišta koje se mjere desetinama miliona maraka, Bosna i Hercegovina neće moći pomoći svojim građanima jer se za štete od elementarnih nepogoda izdvajaju neznatna sredstva.
Nezapamćene kiše u ovo doba godine izazvale su velike poplave i klizišta širom Bosne i Hercegovine. Zbog poplava u Derventi, Modriči i Gradačcu proglašeno je vanredno stanje, a u opštini Petrovo stanje prirodne nepogode.
Direktor Uprave civilne zaštite Republike Srpske Milomir Doder ocijenio je da je opština Petrovo, gdje je poplavljeno 100 stambenih objekata, četiri peradarske i jedna farma koza, te oko 450 hektara poljoprivrednog zemljišta, pretrpjela najveće štete:
„Imamo sve što je moguće, ali ove vremenske nepogode koje se ne pamte u posljednim godinama stalno donose velike nevolje.“
U Derventi nastava je obustavljena, a do hrane, vode za piće i lijekova građani mogu doći jedino čamcima. Obradive površine su pod vodom, a Andrija Milanović se pita šta će biti sa njegovim usjevima:
„Na ovom dijelu imam bašču i pošao sam tamo, ali ne može se, kažu mi ljudi da ima metar vode. Od onih koji tamo žive ne može niko izaći.“
Kiše su izazvale i veliki broj klizišta. Gotovo cijelo tuzlansko naselje Crvene njive, koje naseljavaju uglavnom Romi, je evakuirano u sportski centar Mejdan. Ismeti Husić klizište je potpuno srušilo trokatnu kuću:
„Ruševina krenula na mene i na mojih dvoje djece. Razbijali su prozor, pa su nas vadili.“
Malo novca za sanaciju šteta
Husein Biberović, predsjednik Udruženja Roma povratnika:
„Dvije godine kako tražim bar onaj put ili neki potporni zid da udare. Da je nešto urađeno, možda toliko toga ne bi se ni desilo.“
Pojava klizišta bila je razlog uvođenja vanrednog stanja u opštini Gradačac. Šef gradačačke Službe civilne zaštite Isam Sendić:
„U ova dva dana imamo registrovanih već 13 klizišta koja su napravila velike štete na lokalnim i regionalnim putevima i oštetila tri objekta.“
Najveće štete od posljednjih poplava imaće, ipak, poljoprivrednici. Jedan od njih je i Stevan Margetić iz Vučilovca kod Brčkog:
„Poplavilo je bašču, plastenik, kukuruz, pasulj, krompir - ne samo u mene, općenito u selu. Nekom više, nekom malo manje, ali je tako.“
Ali i pored toga što su iz godine u godinu štete od elementarnih nepogoda sve veće, Bosna i Hercegovina izdvaja veoma mala sredstva za njihovu sanaciju. Kada je riječ o nadoknadi šteta od elemenatrnih nepogoda, Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske na raspolaganju nema velika sredstva, kaže portparol ovog ministarstva Bojan Kecman:
„U okviru mjera sezonske intervencije na tržištu i vanrednih potreba i pomoći, u prošloj godini je izdvojilo milion i 200.000 KM kao vid pomoći poljoprivrednicima.“
Pomoć opštinama za štete nastale u vanrednim situacijama daje i Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS, kaže Aleksandar Šiljković, iz biroa Vlade RS za odnose sa javnošću:
„U budžetu RS za 2010. godinu pri Ministarstvu uprave i lokalne samouprave planirana su sredstva pomoći jedinicama lokalne samouprave u vanrednim situacijama u iznosu od 300.000 maraka. Do sada je realizovana 131.000 maraka.“
Slična situacija je i u Vladi Federacije. Mate Anđelić, iz Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH, kaže da ovo ministarstvo nema sredstava za direktnu pomoć poljoprivrednicima:
„U tome nema predviđeno ništa, a predvidjeli jesmo kroz naputak za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji da oni koji se značajno bave poljoprivrednom proizvodnjom mogu izvršiti osiguranje svoje proizvodnje, gdje Ministarstvo participira sa 50 posto uplate od onoga što oni uplate. To je jedina stvar koju mi u ovom trenutku imamo.“
Kada se ovome doda da u BiH godinama nije izgrađen nijedan metar novih odbrambenih nasipa i da se stari ne održavaju, poljoprivrednicima i svima onima koje pogode poplave preostaje jedino da gledaju u nebo - i da se nadaju da će dobiti sredstva ukoliko su osigurani.
Nezapamćene kiše u ovo doba godine izazvale su velike poplave i klizišta širom Bosne i Hercegovine. Zbog poplava u Derventi, Modriči i Gradačcu proglašeno je vanredno stanje, a u opštini Petrovo stanje prirodne nepogode.
Direktor Uprave civilne zaštite Republike Srpske Milomir Doder ocijenio je da je opština Petrovo, gdje je poplavljeno 100 stambenih objekata, četiri peradarske i jedna farma koza, te oko 450 hektara poljoprivrednog zemljišta, pretrpjela najveće štete:
„Imamo sve što je moguće, ali ove vremenske nepogode koje se ne pamte u posljednim godinama stalno donose velike nevolje.“
U Derventi nastava je obustavljena, a do hrane, vode za piće i lijekova građani mogu doći jedino čamcima. Obradive površine su pod vodom, a Andrija Milanović se pita šta će biti sa njegovim usjevima:
„Na ovom dijelu imam bašču i pošao sam tamo, ali ne može se, kažu mi ljudi da ima metar vode. Od onih koji tamo žive ne može niko izaći.“
Kiše su izazvale i veliki broj klizišta. Gotovo cijelo tuzlansko naselje Crvene njive, koje naseljavaju uglavnom Romi, je evakuirano u sportski centar Mejdan. Ismeti Husić klizište je potpuno srušilo trokatnu kuću:
„Ruševina krenula na mene i na mojih dvoje djece. Razbijali su prozor, pa su nas vadili.“
Malo novca za sanaciju šteta
Husein Biberović, predsjednik Udruženja Roma povratnika:
„Dvije godine kako tražim bar onaj put ili neki potporni zid da udare. Da je nešto urađeno, možda toliko toga ne bi se ni desilo.“
Pojava klizišta bila je razlog uvođenja vanrednog stanja u opštini Gradačac. Šef gradačačke Službe civilne zaštite Isam Sendić:
„U ova dva dana imamo registrovanih već 13 klizišta koja su napravila velike štete na lokalnim i regionalnim putevima i oštetila tri objekta.“
Najveće štete od posljednjih poplava imaće, ipak, poljoprivrednici. Jedan od njih je i Stevan Margetić iz Vučilovca kod Brčkog:
„Poplavilo je bašču, plastenik, kukuruz, pasulj, krompir - ne samo u mene, općenito u selu. Nekom više, nekom malo manje, ali je tako.“
Ali i pored toga što su iz godine u godinu štete od elementarnih nepogoda sve veće, Bosna i Hercegovina izdvaja veoma mala sredstva za njihovu sanaciju. Kada je riječ o nadoknadi šteta od elemenatrnih nepogoda, Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske na raspolaganju nema velika sredstva, kaže portparol ovog ministarstva Bojan Kecman:
„U okviru mjera sezonske intervencije na tržištu i vanrednih potreba i pomoći, u prošloj godini je izdvojilo milion i 200.000 KM kao vid pomoći poljoprivrednicima.“
Pomoć opštinama za štete nastale u vanrednim situacijama daje i Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS, kaže Aleksandar Šiljković, iz biroa Vlade RS za odnose sa javnošću:
„U budžetu RS za 2010. godinu pri Ministarstvu uprave i lokalne samouprave planirana su sredstva pomoći jedinicama lokalne samouprave u vanrednim situacijama u iznosu od 300.000 maraka. Do sada je realizovana 131.000 maraka.“
Slična situacija je i u Vladi Federacije. Mate Anđelić, iz Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH, kaže da ovo ministarstvo nema sredstava za direktnu pomoć poljoprivrednicima:
„U tome nema predviđeno ništa, a predvidjeli jesmo kroz naputak za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji da oni koji se značajno bave poljoprivrednom proizvodnjom mogu izvršiti osiguranje svoje proizvodnje, gdje Ministarstvo participira sa 50 posto uplate od onoga što oni uplate. To je jedina stvar koju mi u ovom trenutku imamo.“
Kada se ovome doda da u BiH godinama nije izgrađen nijedan metar novih odbrambenih nasipa i da se stari ne održavaju, poljoprivrednicima i svima onima koje pogode poplave preostaje jedino da gledaju u nebo - i da se nadaju da će dobiti sredstva ukoliko su osigurani.
