Kandidat stranaka platforme, okupljenih oko Socijaldemokratske partije (SDP) BiH za mandatara Vijeća ministara BiH Slavo Kukić u srijedu u prvoj fazi glasanja nije izabran.
Kukić je imao dovoljan broj glasova od ukupnog broja poslanika, ali pri glasanju poslanika po entitetima (RS i Federacija BiH), dobio je podršku samo poslanika iz Federacije BiH, ali ne i iz RS-a.
Za donošenje odluke u Predstavničkom domu Parlamenta BiH potrebna je većinska podrška od ukupnog broja poslanika, a i većinska podrška, posebno gledano, poslanika iz Federacije BiH i poslanika iz RS-a.
Prema proceduri, odluka ide na usaglašavanje Kolegiju Predstavničkog doma, ali nije precizirano kada bi se Kolegij narednih dana mogao sastati. Ukoliko Kolegij ne postigne dogovor i usaglasi odluku, Predstavnički dom ponovo će morati da glasa.
Kukić o ekonomiji, poslanici o podjelama
Inače, rasprava o odluci o imenovanju Slave Kukića za predsjedavajućeg Vijeća ministara, pokazala je još jednom zbog čega Bosna i Hercegovina devet mjeseci od izbora nema izvršnu vlast. Čvrsto zakovani na svojim pozicijama, parlamentarci su po hiljaditi put iz poslaničkih klupa, uz direktan televizijski prijenos, slali poruke svojih političkih parija.
O izloženom ekspozeu Slave Kukića najmanje se govorilo. On je, naime, opširno apostrofirao nekoliko segmenata koji su, prema njegovom mišljenju, važni za funkcionalnost BiH. Prvi i najvažniji po njemu je segment ekonomije.
„Što se, pak, tiče ekonomske politike u mandatnom periodu, nju će karakterizirati nekoliko temljnih pravaca. Vijeće ministara će tu politiku temeljiti u pravcu stvaranja pretpostavki za održivost i jačanje BiH kao jedinstvenog ekonomskog prostora u cilju zadovoljavanja temljenih potreba svih građana ove zemlje“, obrazložio je Kukić.
Iako je kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ministara Slavo Kukić skoro sat govorio o onome što se treba uraditi u BiH u narednom mandatnom periodu, poslanike ni to nije ponukalo da govore o izloženom programu.
Samo rijetki govorili su o onome što je Kukić predložio. Ostali su još jednom iskoristili priliku da pokažu koliko su suprotstavljena dva politička bloka u BiH: stranke potpisnice platforme okupljene oko SDP-a, sa jedne strane, i političke partije iz RS i dva HDZ-a, sa druge strane.
Rasprava o programu predloženog mandatara tako se po ko zna koji put pretvorila u priču o tome ko je legitiman Hrvat, a ko to nije, te koliko su majorizirani Hrvati u Bosni i Hercegovini. Na opaske dva HDZ-a koji su Hrvati glasali za SDP i stranke okupljene oko njega, odgovorio je predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija:
„Nek potraže možda u arhivama nekih medija koji objavljuju prisluškivane razgovore da im oni pomognu, možda metodom prisluškivanja naroda se može saznati koje nacije je koji glasač bio i kako je glasao.“
Ko su legitimni predstavnici Hrvata
Najžešće reakcije, ipak, izazvala je diskusija predsjedavajućeg Zastupničkog doma Denisa Bećirovića.
„Ako pokušavate Bosni Hercegovini i ljudima u ovoj zemlji reći da su legitimni predstavnici Hrvata iz SNSD-a i ako to uopšte ne spominjete, a ovdje negirate mogućnost u Predstavničkom domu da od sedam Hrvata u Predstavničkom domu tri podržavaju gospodina Kukića, onda je to priča o kojoj moramo zaista otvoreno razgovarati, ali ne više u ovoj zemlji politikom dvostrukih aršina“, rekao je Bećirović.
Odmah mu je odgovorio Božo Ljubić iz HDZ-a1992:
„Način na koji vi govorite o hrvatskom pitanju u BiH, pežorativno, kao o nekakvoj hrvatskoj političkoj volji, oslikava, zapravo, suštinu problema BiH, na način da vi ne uviđate ili ne želite prihvatiti karakter ove države, da je ovo država tri ravnopravna konstitutivna naroda.“
A zatim i Niko Lozančić iz HDZ-a BiH:
„Očigledno je da svojim djelovanjem u kolegiju dovodiš na granicu pitanje i funkcioniranja kolegija i ovog doma, a svojim nepotrebnim, ničim izazvanim komentarima pokušavaš stalno isprovocirati neka nenormalna stanja.“
Diskusijom Denisa Bećirovića, inače člana SDP-a, nisu bili zadovoljni ni poslanici iz Republike Srpske.
„Vi znate da kandidat za predsjedavajuće Vijeća ministara, gospodin Kukić, ako dobije većinu u skladu sa proceduranma i Ustavom, ja ću biti prvi koji ću mu pružiti ruku. I one je tada legitimno izabrani. A sanjati neke druge većine u BiH je vrlo opasno“, rekao je Drago Kalabić iz SNSD-a.
Uzaludno vraćanje na temu
Drugi predstavnik SNSD-a Slavko Jovičić tvrdio je da je Bećirević tokom cijele sjednice kršio poslovnik.
„Prijavio sam se, sad replika na trećem mjestu, kad biste mi dali?“, rekao je Jovičić.
"Koji dio poslovnika je povrijeđen?", pitao je Bećirović.
"Svaki danas koji ste vi pomenuli", odgovorio je Jovičić
Nekoliko sati poslaničke rasprave, a ni riječi o ekspozeu Slave Kukića. Uzalud su neki poslanici upozoravali u kom smjeru ide rasprava i da je na takav način teško očekivati da se bilo šta pozitivno i dobro u BiH promjeni.
„Mi smo na ovo zasjedanje došli sa utvrđenim stavovima. Ti stavovi su bili poznati i javno deklarirani od svih stranaka u BiH, opetovano u toku nekoliko prethodnih sedmica. Bilo je dovoljno da mi danas ovdje, vrlo odgovorno i ozbiljno, te naše stavove, iza kojih, valjda, stojimo jer su oni argumentirani onima šta smo rekli već, i podržimo našim glasanjem“, rekla je Ismeta Dervoz iz Saveza za bolju budućnost.
„Šta smo mi današnjom sjednicom, diskusijama i elaboratom koji smo čuli od mandatara Kukića danas postigli? Jesmo li pomjerili situaciju naprijed? Je li ostala ista ili je krenula nazad? Bez ikakve dileme, mi smo ovdje ovom diskusijom razotkrili probleme u BiH. Ova diskusija na madatara se ne odnosi na njegov program nego se odnosi na suštinu problema u BiH. Dok ta suština ne bude riješena, neće biti ovdje stabilne političke situacije“, ustvrdio je Mladen Bosić iz SDS-a.
Kukić je imao dovoljan broj glasova od ukupnog broja poslanika, ali pri glasanju poslanika po entitetima (RS i Federacija BiH), dobio je podršku samo poslanika iz Federacije BiH, ali ne i iz RS-a.
Za donošenje odluke u Predstavničkom domu Parlamenta BiH potrebna je većinska podrška od ukupnog broja poslanika, a i većinska podrška, posebno gledano, poslanika iz Federacije BiH i poslanika iz RS-a.
Prema proceduri, odluka ide na usaglašavanje Kolegiju Predstavničkog doma, ali nije precizirano kada bi se Kolegij narednih dana mogao sastati. Ukoliko Kolegij ne postigne dogovor i usaglasi odluku, Predstavnički dom ponovo će morati da glasa.
Kukić o ekonomiji, poslanici o podjelama
Inače, rasprava o odluci o imenovanju Slave Kukića za predsjedavajućeg Vijeća ministara, pokazala je još jednom zbog čega Bosna i Hercegovina devet mjeseci od izbora nema izvršnu vlast. Čvrsto zakovani na svojim pozicijama, parlamentarci su po hiljaditi put iz poslaničkih klupa, uz direktan televizijski prijenos, slali poruke svojih političkih parija.
Čvrsto zakovani na svojim pozicijama, parlamentarci su po hiljaditi put iz poslaničkih klupa, uz direktan televizijski prijenos, slali poruke svojih političkih parija.
O izloženom ekspozeu Slave Kukića najmanje se govorilo. On je, naime, opširno apostrofirao nekoliko segmenata koji su, prema njegovom mišljenju, važni za funkcionalnost BiH. Prvi i najvažniji po njemu je segment ekonomije.
„Što se, pak, tiče ekonomske politike u mandatnom periodu, nju će karakterizirati nekoliko temljnih pravaca. Vijeće ministara će tu politiku temeljiti u pravcu stvaranja pretpostavki za održivost i jačanje BiH kao jedinstvenog ekonomskog prostora u cilju zadovoljavanja temljenih potreba svih građana ove zemlje“, obrazložio je Kukić.
Iako je kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ministara Slavo Kukić skoro sat govorio o onome što se treba uraditi u BiH u narednom mandatnom periodu, poslanike ni to nije ponukalo da govore o izloženom programu.
Samo rijetki govorili su o onome što je Kukić predložio. Ostali su još jednom iskoristili priliku da pokažu koliko su suprotstavljena dva politička bloka u BiH: stranke potpisnice platforme okupljene oko SDP-a, sa jedne strane, i političke partije iz RS i dva HDZ-a, sa druge strane.
Rasprava o programu predloženog mandatara tako se po ko zna koji put pretvorila u priču o tome ko je legitiman Hrvat, a ko to nije, te koliko su majorizirani Hrvati u Bosni i Hercegovini. Na opaske dva HDZ-a koji su Hrvati glasali za SDP i stranke okupljene oko njega, odgovorio je predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija:
„Nek potraže možda u arhivama nekih medija koji objavljuju prisluškivane razgovore da im oni pomognu, možda metodom prisluškivanja naroda se može saznati koje nacije je koji glasač bio i kako je glasao.“
Ko su legitimni predstavnici Hrvata
Najžešće reakcije, ipak, izazvala je diskusija predsjedavajućeg Zastupničkog doma Denisa Bećirovića.
„Ako pokušavate Bosni Hercegovini i ljudima u ovoj zemlji reći da su legitimni predstavnici Hrvata iz SNSD-a i ako to uopšte ne spominjete, a ovdje negirate mogućnost u Predstavničkom domu da od sedam Hrvata u Predstavničkom domu tri podržavaju gospodina Kukića, onda je to priča o kojoj moramo zaista otvoreno razgovarati, ali ne više u ovoj zemlji politikom dvostrukih aršina“, rekao je Bećirović.
Odmah mu je odgovorio Božo Ljubić iz HDZ-a1992:
„Način na koji vi govorite o hrvatskom pitanju u BiH, pežorativno, kao o nekakvoj hrvatskoj političkoj volji, oslikava, zapravo, suštinu problema BiH, na način da vi ne uviđate ili ne želite prihvatiti karakter ove države, da je ovo država tri ravnopravna konstitutivna naroda.“
A zatim i Niko Lozančić iz HDZ-a BiH:
„Očigledno je da svojim djelovanjem u kolegiju dovodiš na granicu pitanje i funkcioniranja kolegija i ovog doma, a svojim nepotrebnim, ničim izazvanim komentarima pokušavaš stalno isprovocirati neka nenormalna stanja.“
Diskusijom Denisa Bećirovića, inače člana SDP-a, nisu bili zadovoljni ni poslanici iz Republike Srpske.
„Vi znate da kandidat za predsjedavajuće Vijeća ministara, gospodin Kukić, ako dobije većinu u skladu sa proceduranma i Ustavom, ja ću biti prvi koji ću mu pružiti ruku. I one je tada legitimno izabrani. A sanjati neke druge većine u BiH je vrlo opasno“, rekao je Drago Kalabić iz SNSD-a.
Uzaludno vraćanje na temu
Drugi predstavnik SNSD-a Slavko Jovičić tvrdio je da je Bećirević tokom cijele sjednice kršio poslovnik.
„Prijavio sam se, sad replika na trećem mjestu, kad biste mi dali?“, rekao je Jovičić.
"Koji dio poslovnika je povrijeđen?", pitao je Bećirović.
"Svaki danas koji ste vi pomenuli", odgovorio je Jovičić
Nekoliko sati poslaničke rasprave, a ni riječi o ekspozeu Slave Kukića. Uzalud su neki poslanici upozoravali u kom smjeru ide rasprava i da je na takav način teško očekivati da se bilo šta pozitivno i dobro u BiH promjeni.
„Mi smo na ovo zasjedanje došli sa utvrđenim stavovima. Ti stavovi su bili poznati i javno deklarirani od svih stranaka u BiH, opetovano u toku nekoliko prethodnih sedmica. Bilo je dovoljno da mi danas ovdje, vrlo odgovorno i ozbiljno, te naše stavove, iza kojih, valjda, stojimo jer su oni argumentirani onima šta smo rekli već, i podržimo našim glasanjem“, rekla je Ismeta Dervoz iz Saveza za bolju budućnost.
„Šta smo mi današnjom sjednicom, diskusijama i elaboratom koji smo čuli od mandatara Kukića danas postigli? Jesmo li pomjerili situaciju naprijed? Je li ostala ista ili je krenula nazad? Bez ikakve dileme, mi smo ovdje ovom diskusijom razotkrili probleme u BiH. Ova diskusija na madatara se ne odnosi na njegov program nego se odnosi na suštinu problema u BiH. Dok ta suština ne bude riješena, neće biti ovdje stabilne političke situacije“, ustvrdio je Mladen Bosić iz SDS-a.