Zajednička sjednica Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta BiH bila je danas prilika da poslanici i delegati postavljaju pitanje Savjetu ministara i njegovom predsjedavajućem.
Ova je prilika iskorištena je i da se i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić pozove da, poput hrvatskog premijera Ive Sanadera, podnese ostavku.
Nikola ŠpirićUčinio je to poslanik SDP-a Zlatko Lagumdžija. Predsjedavajući Šprić je odgovorio:
„Dakle, ja ću odlučiti hoću li podnijeti ostavku. Moram reći da ću vas danas razočarati. Moram da kažem svima da država nije umrla, nije odumrla, svačija aktivnost se pažljivo bilježi i prati - pa i vaša, kolega Lagumdžija.“
Na pitanja poslanika zašto se u proteklom periodu uradilo tako malo na ispunjavanju uslova za priključenje BiH EU, te zašto Savjet ministara nije usvojio planirani broj zakona, Špirić je pojasnio da Savjet ministara radi u veoma lošem političkom ambijentu i da su zbog toga rezultati izostali.
Poslanik SNSD-a Slavko Jovičić ponovio je svoje ranije postavljeno pitanje: kada će Savjet ministara izaći sa konkretnim mjerama za ublažavanje posljedica svjetske ekonomske krize koja već uveliko trese i BiH:
„Čovjek kad je sit može da misli svojom glavom. Kad je gladan, ne misli ni svojom ni tuđom, nego on je spreman na razne manipulacije. Nema ništa važnije nego hoće li ovaj narod bit sit, gospodo draga. Nama je ovdje dobro u Parlamentu i političarima. Je li dobro narodu koga mi zastupamo? I ovo nije demagogija, nije predizborna kampanja.“
Dragan VrankićMinistar finansija BiH Dragan Vrankić pojasnio je da su programi ublažavanja posljedica svjetske ekonomske krize urađeni na svim nivima vlasti, a da je najveći uspjeh dogovor sa MMF-om:
„Donijeli smo odluku da pristupimo razgovoru sa MMF-om i namjeru da sklopimo aranžaman, što smo prije četiri, pet dana i učinili. U tom svjetlu sad smo pripremili jedan paket cjelovit, objedinili ga, uputili ka Vijeću ministara, i biće ako ne ovaj četvrtak onda naredni na sjednici.“
Osim ekonomskih, poslanci i delegati pitali su članove Savjeta ministara dokle je stigla sukcesija, te da li će i kada BiH dobiti zakone o restituciji i denacionalizaciji.
Na većinu odgovora, u skladu sa poznatom praksom političara, nije bilo direktnog i konkretnog odgovora, a većina je glasila kako su procedure u toku, te da komplikovana ustavna struktura zemlje uvelike otežava rješavanje ovih pitanja.
Ova je prilika iskorištena je i da se i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić pozove da, poput hrvatskog premijera Ive Sanadera, podnese ostavku.
„Dakle, ja ću odlučiti hoću li podnijeti ostavku. Moram reći da ću vas danas razočarati. Moram da kažem svima da država nije umrla, nije odumrla, svačija aktivnost se pažljivo bilježi i prati - pa i vaša, kolega Lagumdžija.“
Na pitanja poslanika zašto se u proteklom periodu uradilo tako malo na ispunjavanju uslova za priključenje BiH EU, te zašto Savjet ministara nije usvojio planirani broj zakona, Špirić je pojasnio da Savjet ministara radi u veoma lošem političkom ambijentu i da su zbog toga rezultati izostali.
Poslanik SNSD-a Slavko Jovičić ponovio je svoje ranije postavljeno pitanje: kada će Savjet ministara izaći sa konkretnim mjerama za ublažavanje posljedica svjetske ekonomske krize koja već uveliko trese i BiH:
Je li dobro narodu koga mi zastupamo?
„Čovjek kad je sit može da misli svojom glavom. Kad je gladan, ne misli ni svojom ni tuđom, nego on je spreman na razne manipulacije. Nema ništa važnije nego hoće li ovaj narod bit sit, gospodo draga. Nama je ovdje dobro u Parlamentu i političarima. Je li dobro narodu koga mi zastupamo? I ovo nije demagogija, nije predizborna kampanja.“
„Donijeli smo odluku da pristupimo razgovoru sa MMF-om i namjeru da sklopimo aranžaman, što smo prije četiri, pet dana i učinili. U tom svjetlu sad smo pripremili jedan paket cjelovit, objedinili ga, uputili ka Vijeću ministara, i biće ako ne ovaj četvrtak onda naredni na sjednici.“
Osim ekonomskih, poslanci i delegati pitali su članove Savjeta ministara dokle je stigla sukcesija, te da li će i kada BiH dobiti zakone o restituciji i denacionalizaciji.
Na većinu odgovora, u skladu sa poznatom praksom političara, nije bilo direktnog i konkretnog odgovora, a većina je glasila kako su procedure u toku, te da komplikovana ustavna struktura zemlje uvelike otežava rješavanje ovih pitanja.
