Bosna i Hercegovina još nije uknjižila nepokretnu vojnu imovinu, što je bio jedan od uslova za otpočinjanje akcionog plana za članstvo u NATO-u, tako da će čekati sljedeći ciklus za godinu dana. Ta činjenica nameće i pitanje evropskih integracija jer je taj proces kompatibilan sa članstvom u NATO savezu. Ako je za utjehu, Bosna i Hercegovina je u posljednjoj formalnoj fazi prije članstva u NATO-u, ali čini se da je od Evrope još uvijek prilično daleko.
Evropski identitet i evroatlantska budućnost Bosne i Hercegovine mogu biti polazna osnova za rješavanje brojnih otvorenih pitanja u državi – smatra ministar odbrane BiH Selmo Cikotić. Sve zemlje koje su u tranzicijskom periodu, nakon pada Berlinskog zida, prošle put kretanja prema NATO-u i Evropskoj uniji – imale su jedinstvena pojedinačna iskustva, ali je svaka od tih njih po pravilu prvo ušla u NATO i tek nakon toga je razmatrana za članstvo u EU – podsjeća Cikotić.
„Mislim da u tom smislu ni Bosna i Hercegovina ni u kom pogledu nije nikakav izuzetak. Ona je i prema jednoj i prema drugoj organizaciji napravila određene pomake. Što se NATO-a tiče, nalazimo se u posljednjoj, formalnoj, fazi prije punopravnog članstva, u MAP-u, ali, Bosna i Hercegovina to radi zbog sebe i za sebe – u smislu da Bosna i Hercegovina mora ispuniti preostale obaveze. Mislim da će time biti bliža NATO-u nego i Evropskoj uniji“, ocjenjuje Cikotić.
Ministar odbrane smatra da bi to riješilo brojna otvorena pitanja u državi, kao i da bi promovisalo i pojedinačne i nacionalne interese u Bosni i Hercegovini za sve narode i građane. Po pitanju standarda koji se podrazumijevaju za ulazak u NATO, Cikotić kaže da se Oružane snage BiH praktično već nalaze na nivou većine NATO zemalja.
„Ne mogu reći da smo na nivou najboljih članica, ali sasvim sigurno se nalazimo na nivou prosječnih članica NATO-a. U tom pogledu možemo biti sasvim zadovoljni. Najozbiljniji problem u tom pogledu je činjenica da imamo ograničen budžet. NATO-ov standard ili nekakav zahtjev je da se oko dva posto GDP-a izdvaja za odbrambene potrebe. U našem slučaju je to negdje oko 1,2 posto, tako da nemamo prostora ni za modernizaciju ni za kapitalna ulaganja. U tom smislu se te manjkavosti osjećaju, ali ih nastojimo kompenzirati jednom vrstom bilateralnih projekata saradnje kroz koje dnevno – na godišnjem nivou – ažuriramo našu informatičku i komunikacijsku opremu i time postižemo punu interoperabilnost i kompatibilnost sa ostalim članicama NATO saveza“, navodi Cikotić.
Uticaj spoljašnjeg faktora
Komandant NATO štaba u Sarajevu, brigadni general Geri Hafman (Gary E. Huffman) potvrđuje da je dokumentacija za 85 posto vojnih objekata spremna za knjiženje. Uz to, Bosna i Hercegovina u ovom trenutku ima 45 ljudi koji su razmješteni u Afganistanu u okviru NATO-a.
Selmo Cikotić, foto: Midhat Poturović
„Sve su to veoma pozitivni znaci – nadam se, kada Savjet ministara BiH bude uspostavljen, zbog svih tih pozitivnih indikacija, da ćemo s ovim procesom moći brže da nastavimo“, izjavio je Hafman.
Ipak, u vezi sa članstvom u NATO savezu u Bosni i Hercegovini ima oprečnih stavova. Pitanje javnog mnijenja, uključujući i evroatlantske integracije, vezano je za naš svakidašnji život koji je duboko podijeljen na etničkoj matrici – kaže profesor sa banjalučkog Filozofskog fakulteta Miodrag Živanović.
Objašnjava da političke elite forsiraju takve stavove, ali da su posljednjih godina građani, usljed ekonomsko socijalnih problema, postali ravnodušni prema ovim temama.
„Dokle god je to tako, mi nećemo moći riješiti niti jedno pitanje, recimo na našem putu prema Evropskoj uniji, ne možemo riješiti ono što se zove jedinstveni stav kad se radi o NATO paktu. Naravno, na to utiče i ono što se zove spoljašnji faktor, ili barem regionalni faktor. Samo da pomenem primjer da su, recimo, odmah nakon bombardovanja tadašnje SR Jugoslavije od strane NATO pakta, svi politički stavovi ovdje, prije svega u Republici Srpskoj, bili profilirani tako da su protiv NATO pakta. To je i dan-danas. Problem se, naravno, ogleda i u nečem drugom: u političkim partijama, medijima, u sistemu obrazovanja, u svim faktorima koji oblikuju javno mnijenje“, kaže Živanović.
Dio javnog mnijenja Bosne i Hercegovine opterećen je politikom i istorijom.
Zvaničnici NATO saveza ipak potvrđuju da se istorija i politika ne mogu ni opovrgnuti ni zaboraviti, ali istovremeno ističu da je put ka budućnosti u konsenzusu i dijalogu koji jedini omogućavaju napredovanje.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Evropski identitet i evroatlantska budućnost Bosne i Hercegovine mogu biti polazna osnova za rješavanje brojnih otvorenih pitanja u državi – smatra ministar odbrane BiH Selmo Cikotić. Sve zemlje koje su u tranzicijskom periodu, nakon pada Berlinskog zida, prošle put kretanja prema NATO-u i Evropskoj uniji – imale su jedinstvena pojedinačna iskustva, ali je svaka od tih njih po pravilu prvo ušla u NATO i tek nakon toga je razmatrana za članstvo u EU – podsjeća Cikotić.
„Mislim da u tom smislu ni Bosna i Hercegovina ni u kom pogledu nije nikakav izuzetak. Ona je i prema jednoj i prema drugoj organizaciji napravila određene pomake. Što se NATO-a tiče, nalazimo se u posljednjoj, formalnoj, fazi prije punopravnog članstva, u MAP-u, ali, Bosna i Hercegovina to radi zbog sebe i za sebe – u smislu da Bosna i Hercegovina mora ispuniti preostale obaveze. Mislim da će time biti bliža NATO-u nego i Evropskoj uniji“, ocjenjuje Cikotić.
Cikotić: Što se NATO-a tiče, nalazimo se u posljednjoj, formalnoj, fazi prije punopravnog članstva.
Ministar odbrane smatra da bi to riješilo brojna otvorena pitanja u državi, kao i da bi promovisalo i pojedinačne i nacionalne interese u Bosni i Hercegovini za sve narode i građane. Po pitanju standarda koji se podrazumijevaju za ulazak u NATO, Cikotić kaže da se Oružane snage BiH praktično već nalaze na nivou većine NATO zemalja.
„Ne mogu reći da smo na nivou najboljih članica, ali sasvim sigurno se nalazimo na nivou prosječnih članica NATO-a. U tom pogledu možemo biti sasvim zadovoljni. Najozbiljniji problem u tom pogledu je činjenica da imamo ograničen budžet. NATO-ov standard ili nekakav zahtjev je da se oko dva posto GDP-a izdvaja za odbrambene potrebe. U našem slučaju je to negdje oko 1,2 posto, tako da nemamo prostora ni za modernizaciju ni za kapitalna ulaganja. U tom smislu se te manjkavosti osjećaju, ali ih nastojimo kompenzirati jednom vrstom bilateralnih projekata saradnje kroz koje dnevno – na godišnjem nivou – ažuriramo našu informatičku i komunikacijsku opremu i time postižemo punu interoperabilnost i kompatibilnost sa ostalim članicama NATO saveza“, navodi Cikotić.
Uticaj spoljašnjeg faktora
Komandant NATO štaba u Sarajevu, brigadni general Geri Hafman (Gary E. Huffman) potvrđuje da je dokumentacija za 85 posto vojnih objekata spremna za knjiženje. Uz to, Bosna i Hercegovina u ovom trenutku ima 45 ljudi koji su razmješteni u Afganistanu u okviru NATO-a.
„Sve su to veoma pozitivni znaci – nadam se, kada Savjet ministara BiH bude uspostavljen, zbog svih tih pozitivnih indikacija, da ćemo s ovim procesom moći brže da nastavimo“, izjavio je Hafman.
Ipak, u vezi sa članstvom u NATO savezu u Bosni i Hercegovini ima oprečnih stavova. Pitanje javnog mnijenja, uključujući i evroatlantske integracije, vezano je za naš svakidašnji život koji je duboko podijeljen na etničkoj matrici – kaže profesor sa banjalučkog Filozofskog fakulteta Miodrag Živanović.
Objašnjava da političke elite forsiraju takve stavove, ali da su posljednjih godina građani, usljed ekonomsko socijalnih problema, postali ravnodušni prema ovim temama.
„Dokle god je to tako, mi nećemo moći riješiti niti jedno pitanje, recimo na našem putu prema Evropskoj uniji, ne možemo riješiti ono što se zove jedinstveni stav kad se radi o NATO paktu. Naravno, na to utiče i ono što se zove spoljašnji faktor, ili barem regionalni faktor. Samo da pomenem primjer da su, recimo, odmah nakon bombardovanja tadašnje SR Jugoslavije od strane NATO pakta, svi politički stavovi ovdje, prije svega u Republici Srpskoj, bili profilirani tako da su protiv NATO pakta. To je i dan-danas. Problem se, naravno, ogleda i u nečem drugom: u političkim partijama, medijima, u sistemu obrazovanja, u svim faktorima koji oblikuju javno mnijenje“, kaže Živanović.
Dio javnog mnijenja Bosne i Hercegovine opterećen je politikom i istorijom.
Zvaničnici NATO saveza ipak potvrđuju da se istorija i politika ne mogu ni opovrgnuti ni zaboraviti, ali istovremeno ističu da je put ka budućnosti u konsenzusu i dijalogu koji jedini omogućavaju napredovanje.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
