BiH očekuje zeleno svjetlo za NATO

BiH je ispunila i posljednji uslov za početak primjene Akcionog plana za članstvo u NATO savez, čime bi već u maju, na samitu u Čikagu, mogla da dobije zeleno svjetlo za početak njegove primjene. Bio bi to značajan iskorak na putu te države ka prijemu u Sjevernoatlantski savez.

Pune tri godine, od kada je zemlja uslovno dobila Akcioni plan za članstvo, trajala su politička prepucavanja o rješavanju pitanja vojne imovine. Sporenja su se odnosila na 69 lokacija perspektivne vojne imovine koja treba biti registrovana na državu, a ne na entitete, kako su tražili predstavnici iz Republike Srpske. To pitanje je riješeno postizanjem saglasnosti šest političkih lidera prije nekoliko dana.

Muhamed Ibrahimović, ministar odbrane BiH, za RSE pojašnjava šta podrazumijeva perspektivna, odnosno neperspektivna vojna imovina.

„Perspektivna vojna imovina su lokacije koje koriste trenutno Oružane snage i Ministarstvo odbrane, a neperspektivna su oni objekti i opreme koji se ne koriste, ali su pod kontrolom Ministarstva odbrane i Oružanih snaga na način da ih čuvamo, održavamo, a da se ne koriste uopće. Postoji mogućnost da se ti isti objekti predaju entitetima kako bismo ih stavili u određenu funkciju, tipa, recimo, da smo u Tuzli dali jedan dio za univerzitet“, objašnjava Ibrahimović.

Put Bosne i Hercegovine prema NATO savezu traje već godinama, a uslovi koje je zemlja mora ispuniti često su bili predmet političkih sporenja. Najprije zbog toga što su politički predstavnici iz Republike Srpske dovodili u pitanje članstvo BiH u NATO-u ocjenjujući kako se radi o vojnoj alijansi koja je bombardovala Vojsku Republike Srpske tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Tamošnja javnost i dalje ima uklon prema tom vojnom savezu, što potvrđuje i najava Milorada Dodika, predsjednika RS-a, kako će u tom bh. entitetu, prije pristupanja BiH u NATO, biti organizovan referendum.

„Mi smo odlučni da radimo na uspostavljanju dobrih odnosa sa NATO-om, ali smo i odlučni da, kada dođe vrijeme za konačnu odluku o tome, ipak izađemo na referendum i na tom referendumu odlučimo o tome da li je za ili ne“, izjavio je Dodik.

Članstvo donosi ekonomski napredak, stabilnost i sigurnost

No, uprkos ovakvim pogledima na NATO, činjenica je kako je svaka zemlja prije ulaska u Evropsku uniju morala postati članicom Sjevernoatlantskog saveza. S druge strane, nebrojene su šanse i mogućnosti koje NATO pruža u ekonomskom, finansijskom i sigurnosnom aspektu. To potvrđuje i Ines Kuburović, portparolka NATO štaba u BiH.

„Članstvo u NATO-u je svakako prednost u smislu ekonomskog napretka, ali ne zato što bi članstvo u NATO-u činilo BiH prosperitetnom nego zbog toga što bi ovo članstvo pružilo stabilnost i sigurnost koje su i magnet za kapital. I ono što se zaboravlja je da članstvom u NATO-u zemlja dobija uticaj jer dobija i glas i pravo odlučivanja. Dobija članstvo u Sjevernoatlantskom vijeću, svoga ambasadora, što je čini dijelom odlučivanja i faktorom odlučivanja“, navodi Kuburović.

Ukoliko u maju članice NATO saveza daju „zeleno svjetlo“ za početak primjene Akcionog plana za članstvo, Bosna i Hercegovina moraće ispuniti niz reformi na političkom i vojnom polju. Dosadašnja praksa pokazuje kako je svaka zemlja i po nekoliko godina ispunjavala uslove koji su joj postavljeni.

Od BiH će isključivo zavisiti kojom dinamikom će taj proces trajati, kaže za RSE Selmo Cikotić, bivši državni ministar odbrane i profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka.

„Ono u suštini treba da zadovolji svoje obaveze predviđene MAP-om koji podrazumijeva rješavanje odbrambenih pitanja, dakle završiti reformske poslove, rješavanje sigurnosnih pitanja. Zatim se trebaju zadovoljiti određeni resursi i pretpostavke u BiH i trebaju se riješiti određena pravna pitanja na državnom nivou koja nisu vezana samo za odbrambeni sistem i sistem sigurnosti - jer, još jednom ću podsjetiti, čitava država, ne samo njene odbrambene strukture, ulaze u NATO. Kad se ti uslovi zadovolje, kad zemlja na nivou partnerskih zahtjeva i učešća u operacijama podrške miru u svijetu i nekim drugim zajedničkim aktivnostima pokaže da je spremna da na nivou članice participira u tim obavezama, ona može ući. To može biti u najoptimističnijem tempu za dvije, tri godine, a može potrajati i malo duže“, kazao je Cikotić.

Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije kaže:

„Koliko brzo budemo odgovarali i ispunjavali uslove vezane za postizanje sveobuhvatnih reformi, vezanu i za razmjenu podataka i za našu veću političku participaciju u okviru NATO-a i za stabilniji ekonomski sistem. To su sve oblasti koje će se tretirati u okviru ovog godišnjeg plana, tako da će njegova analiza uspješnosti provođenja značiti ujedno i najbolji pokazatelj koliko je BiH bliže punopravnom članstvu i koliko je daleko otišla sa ispunjavanjem svojih obaveza.“

Sudeći prema izjavama predstavnika izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, čini se kako je njihovo opredjeljenje da BiH što skorije postane punopravna članica NATO saveza. Ističu da bi to značilo garanciju za dugoročnu stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine. Tim prije što je u ovoj državi bio jedan od najkrvavijih sukoba na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata.