Centri civilnih inicijativa (CCI) prezentovali su studiju „Obavezno srednje obrazovanje u BiH: ambijent i perspektive“, i kampanju „Svi u srednju školu“. Studija, koja je nastala na osnovu istraživanja u proteklih pola godine, upozorava na zabrinjavajuće veliki broj djece u BiH koja ne završavaju srednju školu.
Studija Centara civilnih inicijativa ima za cilj da pokrene stručnu raspravu o nužnosti obaveznog srednjeg obrazovanja u BiH ukoliko se želi praviti društvo znanja i progresa. Svake godine u BiH 20.000 djece ne završi srednju školu. Adis Arapović, koordinator CCI-a, kaže da i država sama utiče na povećanje opšte nezaposlenosti:
„Svake godine 20.000 djece ne završi srednje obrazovanje, što govori da naš obrazovni sistem i njegova podrška generiraju nezaposlenost, socijalne slučajeve, opterećuju zdravstveni sistem, pomažu povećanju stope kriminala. Obrazovni sistem ne postaje pokretač razvoja već postaje jedan od glavnih elemenata koji ovu zemlju drži na dnu evropske ljestvice u progresu.“
Prema istraživanjima CCI-a, državi je isplativije finansirati nezaposlenost nego ulagati u znanje, kaže Arapović:
„Prosječni trošak školovanja jednog djeteta je 2.600 maraka. Poređenja radi, naknada za nezaposlenost u Federaciji BiH na godišnjem nivou je 3.000 maraka. To govori da je neko odabrao da je isplativije finansirati nezaposlenost, odnosno socijalne naknade, nego investirati u obrazovanje.“
Nedostatak novca
Prema praksi zemalja Evropske unije, štete su ogromne po društvo ako djeca nemaju završenu srednju školu.
„U Evropskoj uniji trajanje obaveznog obrazovanja je oko deset i pol godina. U BiH je to devet godina, sa vrlo lošim obrazovnim sistemom. BiH mora uvesti najmanje dvije godine obaveznog i besplatnog srednjeg obrazovanja, što će, u najmanju ruku, riješiti problem kršenja osnovnih ljudskih prava. Pravo na obrazovanje je elementarno ljudsko pravo i ustavna kategorija u BiH“, kaže Arapović.
Osobe sa srednjom ili nižom stručnom spremom čine preko 90 posto nezaposlenih u BiH.
Generacijska stopa upisa na fakultete iznosi oko 25 posto. U zemljama regiona ta stopa je preko 32, dok je u zemljama Evropske unije preko 40 posto. Svako četvrto dijete u BiH upiše fakultet, dok je stopa svršenih visokoobrazovnih kadrova višestruko manja od ovih 25 posto. U BiH postoji blizu milion korisnika socijalne pomoći i oko 30 vrsta davanja po ovom kriteriju. Stoga, BiH na godišnjem nivou izdvaja oko milijardu i pol maraka za socijalna davanja.
Razlozi neupisivanja u srednje škole su različiti: integracija, ekonomsko-socijalni položaj porodica, tradicija, patrijarhalno naslijeđe, kao i problemi manjinskih skupina.
U Ministarstvu obrazovanja i nauke Federacije BiH, koje je pružilo punu podršku ovim projektima, smatraju da se iz federalnog budžeta ne izdvaja dovoljno novca za unapređenje obrazovanja.
„Nedostatak novca je uzrok ovakvom stanju srednjeg obrazovanja. Smatramo da se veća pažnja mora posvetiti obrazovanju i izdvajanju sredstava. Govorimo li o Federaciji, treba što hitnije donijeti zakon o besplatnom srednjem obrazovanju. Ako trenutno ne možemo govoriti o besplatne sve četiri godine, onda to možemo uvesti za prvu ili drugu, i tako postepeno uvesti potpuno besplatno srednje obrazovanje“, kaže Meliha Alić, federalna ministrica obrazovanja i nauke.
Obrazovanje prioritet, u suprotnom El Dorado za kriminal
I pomoćnica ministra civilnih poslova BiH Esma Hadžagić ističe važnost uvođenja besplatnog i obaveznog srednjeg obrazovanja:
„Obavezno srednje obrazovanje jeste nešto što će svakako doći kao zahtjev ne samo sa integracijama u Evropsku uniju nego i sa izmjenama tehnologija proizvođenja. Sve se više traže posebna znanja, kompetencije i vještine koje se, naravno, ne mogu steći unutar samo jednog ili prvog stupnja obrazovanja. Koliko god mi htjeli ili ne priznati, vrijeme će pokazati da je to neminovnost.“
Kanton Sarajevo je iskoračio sa svojim prijedlogom o dvogodišnjem obaveznom srednjem obrazovanju, što je jedan pozitivni pomak. Zadatak sada ostaje i na drugim kantonalnim i entitetskim ministarstvima obrazovanja.
„Kanton Sarajevo ima najmanji problem sa nepohađanjem srednjem škole. Gotovo stoprocentna generacija osnovaca upisuje srednju školu. Zakon koji planiramo usvojiti za mjesec dana u Sarajevskom kantonu predviđa uvođenje obaveznog srednjeg obrazovanja već od naredne školske godine. Za prelazak na obavezno srednje obrazovanje ne treba previše novca. Smatramo da bi nam za prvu generaciju srednjoškolaca bilo neophodno oko 450.000 maraka za 5.000 učenika - više od prethodne godine kada srednje obrazovanje nije bilo obavezno“, kaže Sretko Žmukić, stručni savjetnik za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo.
Osnovna poruka studije „Obavezno srednje obrazovanje u BiH: ambijent i perspektive“ i kampanje „Svi u srednju školu“ je da se mora staviti tačka na rascjepkan obrazovni sistem, da obrazovanje mora biti dostupno svoj djeci, a ono će biti dostupno tek kada bude besplatno, poručuje koordinator CCI-a Adis Arapović:
„Obrazovanje je prioritet razvoja i ono mora biti u vrhu svih političkih, predizbornih i postizbornih agendi ako želimo progres ovom društvu. U suprotnom, bojim se da ćemo za godinu ili dvije imati veliki problem sa nezaposlenošću, sa jeftinom radnom snagom i da ćemo postati El Dorado za kriminal i za sve druge negativne posljedice.“
Studija Centara civilnih inicijativa ima za cilj da pokrene stručnu raspravu o nužnosti obaveznog srednjeg obrazovanja u BiH ukoliko se želi praviti društvo znanja i progresa. Svake godine u BiH 20.000 djece ne završi srednju školu. Adis Arapović, koordinator CCI-a, kaže da i država sama utiče na povećanje opšte nezaposlenosti:
„Svake godine 20.000 djece ne završi srednje obrazovanje, što govori da naš obrazovni sistem i njegova podrška generiraju nezaposlenost, socijalne slučajeve, opterećuju zdravstveni sistem, pomažu povećanju stope kriminala. Obrazovni sistem ne postaje pokretač razvoja već postaje jedan od glavnih elemenata koji ovu zemlju drži na dnu evropske ljestvice u progresu.“
Prema istraživanjima CCI-a, državi je isplativije finansirati nezaposlenost nego ulagati u znanje, kaže Arapović:
„Prosječni trošak školovanja jednog djeteta je 2.600 maraka. Poređenja radi, naknada za nezaposlenost u Federaciji BiH na godišnjem nivou je 3.000 maraka. To govori da je neko odabrao da je isplativije finansirati nezaposlenost, odnosno socijalne naknade, nego investirati u obrazovanje.“
Nedostatak novca
Prema praksi zemalja Evropske unije, štete su ogromne po društvo ako djeca nemaju završenu srednju školu.
„U Evropskoj uniji trajanje obaveznog obrazovanja je oko deset i pol godina. U BiH je to devet godina, sa vrlo lošim obrazovnim sistemom. BiH mora uvesti najmanje dvije godine obaveznog i besplatnog srednjeg obrazovanja, što će, u najmanju ruku, riješiti problem kršenja osnovnih ljudskih prava. Pravo na obrazovanje je elementarno ljudsko pravo i ustavna kategorija u BiH“, kaže Arapović.
Osobe sa srednjom ili nižom stručnom spremom čine preko 90 posto nezaposlenih u BiH.
Generacijska stopa upisa na fakultete iznosi oko 25 posto. U zemljama regiona ta stopa je preko 32, dok je u zemljama Evropske unije preko 40 posto. Svako četvrto dijete u BiH upiše fakultet, dok je stopa svršenih visokoobrazovnih kadrova višestruko manja od ovih 25 posto. U BiH postoji blizu milion korisnika socijalne pomoći i oko 30 vrsta davanja po ovom kriteriju. Stoga, BiH na godišnjem nivou izdvaja oko milijardu i pol maraka za socijalna davanja.
Razlozi neupisivanja u srednje škole su različiti: integracija, ekonomsko-socijalni položaj porodica, tradicija, patrijarhalno naslijeđe, kao i problemi manjinskih skupina.
U Ministarstvu obrazovanja i nauke Federacije BiH, koje je pružilo punu podršku ovim projektima, smatraju da se iz federalnog budžeta ne izdvaja dovoljno novca za unapređenje obrazovanja.
„Nedostatak novca je uzrok ovakvom stanju srednjeg obrazovanja. Smatramo da se veća pažnja mora posvetiti obrazovanju i izdvajanju sredstava. Govorimo li o Federaciji, treba što hitnije donijeti zakon o besplatnom srednjem obrazovanju. Ako trenutno ne možemo govoriti o besplatne sve četiri godine, onda to možemo uvesti za prvu ili drugu, i tako postepeno uvesti potpuno besplatno srednje obrazovanje“, kaže Meliha Alić, federalna ministrica obrazovanja i nauke.
Obrazovanje prioritet, u suprotnom El Dorado za kriminal
I pomoćnica ministra civilnih poslova BiH Esma Hadžagić ističe važnost uvođenja besplatnog i obaveznog srednjeg obrazovanja:
„Obavezno srednje obrazovanje jeste nešto što će svakako doći kao zahtjev ne samo sa integracijama u Evropsku uniju nego i sa izmjenama tehnologija proizvođenja. Sve se više traže posebna znanja, kompetencije i vještine koje se, naravno, ne mogu steći unutar samo jednog ili prvog stupnja obrazovanja. Koliko god mi htjeli ili ne priznati, vrijeme će pokazati da je to neminovnost.“
Kanton Sarajevo je iskoračio sa svojim prijedlogom o dvogodišnjem obaveznom srednjem obrazovanju, što je jedan pozitivni pomak. Zadatak sada ostaje i na drugim kantonalnim i entitetskim ministarstvima obrazovanja.
„Kanton Sarajevo ima najmanji problem sa nepohađanjem srednjem škole. Gotovo stoprocentna generacija osnovaca upisuje srednju školu. Zakon koji planiramo usvojiti za mjesec dana u Sarajevskom kantonu predviđa uvođenje obaveznog srednjeg obrazovanja već od naredne školske godine. Za prelazak na obavezno srednje obrazovanje ne treba previše novca. Smatramo da bi nam za prvu generaciju srednjoškolaca bilo neophodno oko 450.000 maraka za 5.000 učenika - više od prethodne godine kada srednje obrazovanje nije bilo obavezno“, kaže Sretko Žmukić, stručni savjetnik za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo.
Osnovna poruka studije „Obavezno srednje obrazovanje u BiH: ambijent i perspektive“ i kampanje „Svi u srednju školu“ je da se mora staviti tačka na rascjepkan obrazovni sistem, da obrazovanje mora biti dostupno svoj djeci, a ono će biti dostupno tek kada bude besplatno, poručuje koordinator CCI-a Adis Arapović:
„Obrazovanje je prioritet razvoja i ono mora biti u vrhu svih političkih, predizbornih i postizbornih agendi ako želimo progres ovom društvu. U suprotnom, bojim se da ćemo za godinu ili dvije imati veliki problem sa nezaposlenošću, sa jeftinom radnom snagom i da ćemo postati El Dorado za kriminal i za sve druge negativne posljedice.“
