Nedavna vijest jednog biznis portala u BiH da notari mjesečno zarade više od 11.500 konvertibilnih maraka i da imaju godišnje bonuse od oko 96.000 maraka izazvala je burne reakcije javnosti.
U Republici Srpskoj već uveliko se govori o smanjenju notarskih naknada i tarifa iako nije precizirano koliko će ono biti.
U Notarskoj komori RS kategorički demantuju podatke o enoromnim primanjima. Kažu da je portal svoju informaciju zasnovao na 20 anonimnih ispitanika - što smatraju nekorektnim.
„I mislim čak da je takva informacija naručena od nama poznatih krugova koji pokušavaju da izlobiraju donošenje kakvih sudskih odluka vezano za službu notarijata. Onda je došlo do situacije da konkretno jedna druga profesija nekakvim svojim napadima i na ovakav način, obmanjujući javno mnijenje, dolazi u situaciju da notarima želi da ne kažem da ogorčaju život, ali jednostavno da ih ometaju u njihovom radu”, kaže predsjednik Notarske komore RS Marinko Plavšić.
Plavšić je medijima rekao da su prosječne plate notara u visini plata sudije okružnog suda, što iznosi oko 3.000 maraka. On takođe ističe da ima i notara čiji su prihodi oko 900 maraka, ali i onih sa bruto primanjima od 15 do 20.000 maraka mjesečno.
Ipak, o neto plati od 11.000 maraka nema govora, uvjerava Plavšić. On tvrdi da se o smanjenju notarskih tarifa razgovara sa entitetskim Ministarstvom pravde otkako traje ekonomska kriza, te da je prijedlog notara da cijene svojih usluga prilagode platežnoj sposobnosti građana smanjenjem od 5-7 posto.
Predsjednik Advokatske komore RS Jovan Čizmović kaže da nema saznanja o visini notarskih primanja, ali ističe da ona svakako nisu rezultat znanja, napora ili zahtjeva struke.
“Već je isključivo rezultat jednog monopolskog položaja, koje je njima dala zajednica, konkretno dala im RS, odnosno, kada su u pitanju notari iz Federacije, dala im FBiH”, kaže Čizmović.
Nametnuti notarijat
Sve ono što su bili poslovi organa pravosuđa, konkretno osnovnih sudova, a to su poslovi ovjere, Zakonom o notarima prešlo je u nadležnost te profesije, napominje Čizmović.
“Samim tim i RS i FBiH su se odrekli izvornih prihoda budžetskih, a to su prihodi koji su bili značajni i iz kojih se finansirao sistem pravosuđa”, tvrdi Čizmović.
Čizmović kaže da nema ništa protiv notarijata, ali ima protiv oduzimanja nadležnosti koje su pripadale pravosuđu i advokaturi.
U Advokatskoj komori FBiH kažu da visina notarskih tarifa nije problem, već prevelik obim notarskih poslova.
“Notarijat ili javno bilježništvo je neophodno u svakoj državi jer daje veliku pravnu sigurnost. I mi zaista smatramo i sretni smo da su oni uspostavljeni, ali ovakav oblik notarijata gdje je monopolski položaj dat jednoj profesiji nije OK. Problem njihove zarade je što su poslovi oduzeti advokatima i drugim pravnicima koji su zaposlenici drugih poslovnih subjekata”, navodi predsjednica Komore Amila Kunosić - Ferizović.
“Uopšte se ne radi o tome jer notari su dobili samo jedan veoma mali broj poslova, dakle, dobili su pravne poslove koji se tiču nekretnina i privrednih društava, a koji se upisuju u javne registre. Dakle, samo te poslove”, kaže predsjednik Notarske komore FBiH Sefedin Suljević.
Jovan Čizmović tvrdi da notarijat kao što je u BiH ne postoji u zemljama okruženja, te da je on, kako kaže, posljedica ucjene njemačke organizacije GTZ. Ova asocijacija pruža pomoć zemljama u tranziciji u održivom razvoju, u konkretnom slučaju bh. pravosuđu.
“Mi smo dobili najgrublji notarijat koji samo postoji u jednoj pokrajini u Njemačkoj. Taj notarijat je kod nas nametnut i mi imamo zakone o notarima koji su nerazumljivi i koji su protivni i Ustavu i pravima koja postoje”, navodi Čizmović.
U Federaciji Bosne i Hercegovine konačnu riječ o nadležnostima notara definisanim zakonom daće entitetski Ustavni sud. Sličnu inicijativu najavljuju i u Advokatskoj komori Republike Srpske.
U Republici Srpskoj već uveliko se govori o smanjenju notarskih naknada i tarifa iako nije precizirano koliko će ono biti.
U Notarskoj komori RS kategorički demantuju podatke o enoromnim primanjima. Kažu da je portal svoju informaciju zasnovao na 20 anonimnih ispitanika - što smatraju nekorektnim.
„I mislim čak da je takva informacija naručena od nama poznatih krugova koji pokušavaju da izlobiraju donošenje kakvih sudskih odluka vezano za službu notarijata. Onda je došlo do situacije da konkretno jedna druga profesija nekakvim svojim napadima i na ovakav način, obmanjujući javno mnijenje, dolazi u situaciju da notarima želi da ne kažem da ogorčaju život, ali jednostavno da ih ometaju u njihovom radu”, kaže predsjednik Notarske komore RS Marinko Plavšić.
Plavšić je medijima rekao da su prosječne plate notara u visini plata sudije okružnog suda, što iznosi oko 3.000 maraka. On takođe ističe da ima i notara čiji su prihodi oko 900 maraka, ali i onih sa bruto primanjima od 15 do 20.000 maraka mjesečno.
Notari predlažu da cijene svojih usluga prilagode platežnoj sposobnosti građana smanjenjem od 5-7 posto.
Ipak, o neto plati od 11.000 maraka nema govora, uvjerava Plavšić. On tvrdi da se o smanjenju notarskih tarifa razgovara sa entitetskim Ministarstvom pravde otkako traje ekonomska kriza, te da je prijedlog notara da cijene svojih usluga prilagode platežnoj sposobnosti građana smanjenjem od 5-7 posto.
Predsjednik Advokatske komore RS Jovan Čizmović kaže da nema saznanja o visini notarskih primanja, ali ističe da ona svakako nisu rezultat znanja, napora ili zahtjeva struke.
“Već je isključivo rezultat jednog monopolskog položaja, koje je njima dala zajednica, konkretno dala im RS, odnosno, kada su u pitanju notari iz Federacije, dala im FBiH”, kaže Čizmović.
Nametnuti notarijat
Sve ono što su bili poslovi organa pravosuđa, konkretno osnovnih sudova, a to su poslovi ovjere, Zakonom o notarima prešlo je u nadležnost te profesije, napominje Čizmović.
“Samim tim i RS i FBiH su se odrekli izvornih prihoda budžetskih, a to su prihodi koji su bili značajni i iz kojih se finansirao sistem pravosuđa”, tvrdi Čizmović.
Čizmović kaže da nema ništa protiv notarijata, ali ima protiv oduzimanja nadležnosti koje su pripadale pravosuđu i advokaturi.
U Advokatskoj komori FBiH kažu da visina notarskih tarifa nije problem, već prevelik obim notarskih poslova.
Jovan Čizmović tvrdi da notarijat kao što je u BiH ne postoji u zemljama okruženja, te da je on posljedica ucjene njemačke organizacije GTZ.
“Notarijat ili javno bilježništvo je neophodno u svakoj državi jer daje veliku pravnu sigurnost. I mi zaista smatramo i sretni smo da su oni uspostavljeni, ali ovakav oblik notarijata gdje je monopolski položaj dat jednoj profesiji nije OK. Problem njihove zarade je što su poslovi oduzeti advokatima i drugim pravnicima koji su zaposlenici drugih poslovnih subjekata”, navodi predsjednica Komore Amila Kunosić - Ferizović.
“Uopšte se ne radi o tome jer notari su dobili samo jedan veoma mali broj poslova, dakle, dobili su pravne poslove koji se tiču nekretnina i privrednih društava, a koji se upisuju u javne registre. Dakle, samo te poslove”, kaže predsjednik Notarske komore FBiH Sefedin Suljević.
Jovan Čizmović tvrdi da notarijat kao što je u BiH ne postoji u zemljama okruženja, te da je on, kako kaže, posljedica ucjene njemačke organizacije GTZ. Ova asocijacija pruža pomoć zemljama u tranziciji u održivom razvoju, u konkretnom slučaju bh. pravosuđu.
“Mi smo dobili najgrublji notarijat koji samo postoji u jednoj pokrajini u Njemačkoj. Taj notarijat je kod nas nametnut i mi imamo zakone o notarima koji su nerazumljivi i koji su protivni i Ustavu i pravima koja postoje”, navodi Čizmović.
U Federaciji Bosne i Hercegovine konačnu riječ o nadležnostima notara definisanim zakonom daće entitetski Ustavni sud. Sličnu inicijativu najavljuju i u Advokatskoj komori Republike Srpske.