Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić danas je u Bruxellesu zvanično predao zahtjev Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo u NATO savez-u (MAP).
Bude li sve po planu, odgovor bi trebao stići u decembru, a ako bude pozitivan, pozivnica za članstvo Bosni i Hercegovini će biti upućena iduće godine na samitu šefova država.
Aplikaciju BiH za MAP Komšić je predao danas generalnom sekretaru NATO-a Andersu Foghu Rasmussenu, koji je podržao ovaj potez bh. vlasti, uz napomenu da ispred BiH još uvijek stoje nerealizirani zadaci koji se odnose na ustavnu reformu, reformu u oblasti odbrane i ispunjavanje uslova koje je Vijeće za implementaciju mira postavilo pred BiH.
Rasmussen je posebno naglasio da „čvrsto podržava opredjeljenje BiH o slanju pripadnika OSBiH u misiju ISAF u Afganistan."
Komšić se nada da će BiH ispuniti sve potrebne uslove, a u izjavi za Radio Slobodna govori o značaju ulaska BIH u NATO savez:
Željko Komšić"To je prije svega sigurnosna odbrambena integracija koja samim tim garantuje određenu fizičku stabilnost države. Naravno to ne treba posmatrati samo u tom svijetlu, nego treba poosmatrati kao politički momenat. Kada ulazite u takvu veliku integraciju, znači da imate preduvjete i za ostale vrste integracija, prije svega tu mislim na EU. To je dakle i neka vrsta preporuke za EU. Ali sve to nosi i određene promjene u samoj BIH koje se moraju desiti i to je ono što je teško. Ali generalno NATO znači prevashodno stabilnost sigurnost eliminaciju straha kao dominantnog političkog faktora u BIH i onda, zapravo se možete okrenuti nekim ozbiljnijim stvarima. Imate tu fizičku stabilnost i sigurnost i možete se okrenuti pravom poslu a to je prije svega ekonomija", rekao je Komšić.
Komšić je ranije rekao da su strateški ciljevi BiH ulazak u NATO i Evropsku uniju i da tu nema nikakve dileme. Naglasivši da je BiH svjesna svih obaveza koje joj predstoje, on je naglasio da je BiH te obaveze spremna i izvršiti.
"Iako postoje određene politike koje BiH pokušavaju prikazati kao neuspješnu zemlju, predaja Akcionog plana za članstvo u NATO jedna je od mjera uspješnosti BiH", ocijenio je Komšić i dodao da NATO prije svega znači sigurnost, ali i značajan politički moment koji znatno može doprinijeti ulasku BiH u Evropsku uniju.
Dodao je kako svako osporavanje puta BiH ka NATO-u i Evroskoj uniji otvara mogućnost za nestabilnost u regionu, te da je i iz tog razloga predaja bh. aplikacije za MAP izuzetno važna.
Američki ambasador Čarls Ingliš (Charles English) nedavno je izjavio da će SAD i dalje biti čvrst i opredijeljen partner i saveznik BiH na njenom putu ka evroatlantskim integracijama:
„Tu budućnost u velikoj mjeri garantuju oružane snage BiH. Slika pripadnika jedinstvenih oružanih snaga svih u istoj uniformi, pod jedinstvenom zastavom i jedinstvenom komandom pokazuje koliki je napredak BiH postigla na svom putu u NATO savez. Ne smijemo zaboraviti da ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez sveobuhvatne reforme odbrane, koja je u svoje vrijeme bila teško politički ostvariva. Mnogi u ovoj zemlji nisu vjerovali da je moguće ujediniti vojsku BiH, ali zajedničkim radom, kompromisima i fokusiranjem na ciljeve koje ujedinjuju sve građane ove zemlje lideri BiH napravili su pozitivnu promjenu koja je BiH odvele jedan veliki korak bliže NATO savezu.“
Komentarišući predaju Akcionog plana za članstvo u NATO-u, premijer RS i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik podsjetio je da je Narodna skupština RS još 2005. godine jednoglasno podržala plan ulaska BiH u ovaj vojni savez:
„Moj stav vezano za NATO savez je jasan - i partije koju ja predstavljam: mi treba da se nađemo u NATO savezu, ali procedura koju treba da provedemo mora da manifestuje volju ljudi koji žive ovdje. Podnošenje tog dokumenta ne znači članstvo u NATO savezu. Odluku o tome će donijeti organi BiH, a to znači i mi koji participiramo u tim organima, i mi ćemo se opredijeliti o metodologiji kako ćemo doći do takve odluke i njene podrške.“
Predstavnici političkih stranaka iz RS prije nekoliko dana, na konsultacijama sa članom predsjedništva BiH Nebojšom Radmanovićem, zatražili su novu raspravu u Narodnoj skupštini RS. Prema riječima Radmanovića, kod konačnog prijema BiH u NATO nije isključena ni mogućnost referenduma u RS o ovom pitanju:
„Narodna skupština RS mora obaviti raspravu još jednom jer se u međuvremenu, u posljednjih četiri godine od posljednjih njenih stavova o pristupanju NATO savezu mnogo toga promijenilo, a onda se ne isključuje mogućnost izjašnjavanja građana.“
Radmanovićev stranački šef Dodik, s druge strane, smatra da je nepotrebna još jedna rasprava o ulasku u NATO:
„Treba u racionalnoj atmosferi vidjeti na koji način se kretati ka tome. Ima mnogo nepravdi koje je učinio NATO na ovim prostorima, ali to ne znači da mi treba da žrtvujemo buduće integracione procese zato što imamo otvorene probleme. Mislim da svi otvoreni problemi upravo se mogu rješavati u okviru NATO struktura.“
Odgovor da li će BiH biti primljena kao zemlja kandidat za NATO mogao bi stići u decembru, a poziv za članstvo iduće godine, ocjenjuju optimisti. Međutim, vojno-politički analitičar Neven Kazazović upozorava da će posebno teško biti ispuniti politički dio uslova da BiH postane funkcionalna država bez mogućnosti blokada:
„NATO ne može da primi u svoje članstvo državu koja faktički ne funkcioniše. Zato ono što je osnovno je da BiH poradi na svojoj funkcionalnosti, da ona bude država u nekom pravom smislu, a ne da, ako se nešto dogodi, neko može uvijek da blokira takve odluke i da ometa njenu punopravno učešće u NATO-u. Tako da ove najave koje su rekli do kraja godine da smo u NATO-u, ja bih jako volio da je to tačno - međutim, mislim da je to ipak jedna veoma optimistička izjava.“
Izjava srpskog člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića da lideri političkih stranka iz RS neće prihvatiti ulazak u NATO ako je za to potrebno mijenjati Ustav BiH, samo potvrđuje da će do dogovora u zemlji oko konačnog prijema BiH u NATO biti teško doći.
Bude li sve po planu, odgovor bi trebao stići u decembru, a ako bude pozitivan, pozivnica za članstvo Bosni i Hercegovini će biti upućena iduće godine na samitu šefova država.
Aplikaciju BiH za MAP Komšić je predao danas generalnom sekretaru NATO-a Andersu Foghu Rasmussenu, koji je podržao ovaj potez bh. vlasti, uz napomenu da ispred BiH još uvijek stoje nerealizirani zadaci koji se odnose na ustavnu reformu, reformu u oblasti odbrane i ispunjavanje uslova koje je Vijeće za implementaciju mira postavilo pred BiH.
Rasmussen je posebno naglasio da „čvrsto podržava opredjeljenje BiH o slanju pripadnika OSBiH u misiju ISAF u Afganistan."
Komšić se nada da će BiH ispuniti sve potrebne uslove, a u izjavi za Radio Slobodna govori o značaju ulaska BIH u NATO savez:
Komšić je ranije rekao da su strateški ciljevi BiH ulazak u NATO i Evropsku uniju i da tu nema nikakve dileme. Naglasivši da je BiH svjesna svih obaveza koje joj predstoje, on je naglasio da je BiH te obaveze spremna i izvršiti.
"Iako postoje određene politike koje BiH pokušavaju prikazati kao neuspješnu zemlju, predaja Akcionog plana za članstvo u NATO jedna je od mjera uspješnosti BiH", ocijenio je Komšić i dodao da NATO prije svega znači sigurnost, ali i značajan politički moment koji znatno može doprinijeti ulasku BiH u Evropsku uniju.
Dodao je kako svako osporavanje puta BiH ka NATO-u i Evroskoj uniji otvara mogućnost za nestabilnost u regionu, te da je i iz tog razloga predaja bh. aplikacije za MAP izuzetno važna.
Američki ambasador Čarls Ingliš (Charles English) nedavno je izjavio da će SAD i dalje biti čvrst i opredijeljen partner i saveznik BiH na njenom putu ka evroatlantskim integracijama:
„Tu budućnost u velikoj mjeri garantuju oružane snage BiH. Slika pripadnika jedinstvenih oružanih snaga svih u istoj uniformi, pod jedinstvenom zastavom i jedinstvenom komandom pokazuje koliki je napredak BiH postigla na svom putu u NATO savez. Ne smijemo zaboraviti da ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez sveobuhvatne reforme odbrane, koja je u svoje vrijeme bila teško politički ostvariva. Mnogi u ovoj zemlji nisu vjerovali da je moguće ujediniti vojsku BiH, ali zajedničkim radom, kompromisima i fokusiranjem na ciljeve koje ujedinjuju sve građane ove zemlje lideri BiH napravili su pozitivnu promjenu koja je BiH odvele jedan veliki korak bliže NATO savezu.“
Iz RS traže podršku građana ulasku u NATO
Komentarišući predaju Akcionog plana za članstvo u NATO-u, premijer RS i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik podsjetio je da je Narodna skupština RS još 2005. godine jednoglasno podržala plan ulaska BiH u ovaj vojni savez:
„Moj stav vezano za NATO savez je jasan - i partije koju ja predstavljam: mi treba da se nađemo u NATO savezu, ali procedura koju treba da provedemo mora da manifestuje volju ljudi koji žive ovdje. Podnošenje tog dokumenta ne znači članstvo u NATO savezu. Odluku o tome će donijeti organi BiH, a to znači i mi koji participiramo u tim organima, i mi ćemo se opredijeliti o metodologiji kako ćemo doći do takve odluke i njene podrške.“
Predstavnici političkih stranaka iz RS prije nekoliko dana, na konsultacijama sa članom predsjedništva BiH Nebojšom Radmanovićem, zatražili su novu raspravu u Narodnoj skupštini RS. Prema riječima Radmanovića, kod konačnog prijema BiH u NATO nije isključena ni mogućnost referenduma u RS o ovom pitanju:
„Narodna skupština RS mora obaviti raspravu još jednom jer se u međuvremenu, u posljednjih četiri godine od posljednjih njenih stavova o pristupanju NATO savezu mnogo toga promijenilo, a onda se ne isključuje mogućnost izjašnjavanja građana.“
Nefunkcionalna drava ne može u Alijansu
Radmanovićev stranački šef Dodik, s druge strane, smatra da je nepotrebna još jedna rasprava o ulasku u NATO:
„Treba u racionalnoj atmosferi vidjeti na koji način se kretati ka tome. Ima mnogo nepravdi koje je učinio NATO na ovim prostorima, ali to ne znači da mi treba da žrtvujemo buduće integracione procese zato što imamo otvorene probleme. Mislim da svi otvoreni problemi upravo se mogu rješavati u okviru NATO struktura.“
Odgovor da li će BiH biti primljena kao zemlja kandidat za NATO mogao bi stići u decembru, a poziv za članstvo iduće godine, ocjenjuju optimisti. Međutim, vojno-politički analitičar Neven Kazazović upozorava da će posebno teško biti ispuniti politički dio uslova da BiH postane funkcionalna država bez mogućnosti blokada:
„NATO ne može da primi u svoje članstvo državu koja faktički ne funkcioniše. Zato ono što je osnovno je da BiH poradi na svojoj funkcionalnosti, da ona bude država u nekom pravom smislu, a ne da, ako se nešto dogodi, neko može uvijek da blokira takve odluke i da ometa njenu punopravno učešće u NATO-u. Tako da ove najave koje su rekli do kraja godine da smo u NATO-u, ja bih jako volio da je to tačno - međutim, mislim da je to ipak jedna veoma optimistička izjava.“
Izjava srpskog člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića da lideri političkih stranka iz RS neće prihvatiti ulazak u NATO ako je za to potrebno mijenjati Ustav BiH, samo potvrđuje da će do dogovora u zemlji oko konačnog prijema BiH u NATO biti teško doći.