Miliband nije uspio pomiriti stranačke stavove

Tek što američki posrednik na razgovorima o ustavnim promjenama u BiH Stuart Jones napustio BiH, u Sarajevu je bh. stranačke prvake okupio ministar vanjskih poslova Velike Britanije David Miliband. Nekoliko sati prije njega u Sarajevu je bio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, a o aktuelnoj situaciji u BiH razgovaralo se i na skupu tzv. Višegradske saradnje koji je održan u Budimpešti.

„Odluka o budućnosti BiH je na bh. liderima i narodu BiH. Ja nisam ovdje da zamijenim butmirsk proces, već da podržim angažman u butmirskom procesu. I tu sam poruku pokušao uputiti bh. liderima tokom današnjih razgovora“, kazao je ministar vanjskih poslova Velike Britanije David Miliband na kraju posjete Sarajevu.

Bosna i Hercegovina je veoma važna država za Veliku Britaniju, kazao je ministar vanjskih poslova David Miliband po završetku razgovora sa šefom bh. diplomatije Svenom Alkalajom. Velika Britanija vodi računa o sigurnosti i stabilnosti BiH, posvećena je evropskom putu BiH.

Velika Britanija podržava tranziciju Ureda visokog predstavnika u ured specijalnog predstavnika EU, ali trebaju se ispuniti uslovi. Butmirski proces predstavlja mogućnost da se oni ispune. Šef britanske diplomatije želio je razjasniti i aplikaciju BiH za članstvo u NATO paktu. Nema novih uslova za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu, ali neriješena pitanja vojne imovine i političke funkcionalnosti su od velike važne za ovaj proces:

„To nisu novi pravni ili formalani uslovi za članstvo u NATO-u, ali su integralni dio konteksta i od ključnog značaja za odluku Sjevernoatlantskog saveza.“

Milband je naglasio da je butmirski proces veoma važna prilika za BiH, ali da to nije forum gdje će stranci da diktiraju bh. političarima.

Nakon današnjeg sastanka sa liderima političkih stranaka, šef britanske diplomatije poručio je da međunarodna zajednica neće napustiti BiH i započete pregovore o reformama i ispunjavanju uslova za ulazak u EU i NATO.

BEZ KONSTRUKTIVNIH PRIJEDLOGA

Nakon razgovora sa ministrom vanjskih poslova Velike Britanije, stavovi političkih lidera u BiH ostali su jednako udaljeni kao što su bili i nakon prve runde butmirskih pregovora, možda i udaljeniji. Primjedbe na ponuđeni dokument, koji bi trebalo usaglasiti do 18. novembra, imali su svi - konstruktivno rješenje nije ponudio niko. Domaći političari ponovili su do sada rečeno, kaže predsjednik SDA Sulejman Tihić:

„Razgovarali smo o butmirskom procesu i nema približavanja stavova. Gospodin Miliband je zatražio da ostanemo u okviru tog procesa, ali ja ne vidim izlaz kako se približiti i kako doći do rješenja.“

Istovremeno, razgovori u britanskoj rezidenciji za lidera SNSD-a Milorada Dodika bio je uspješan jer je, kako tvrdi, jasno poručeno da odluke u BiH moraju donositi domaći političari, a ne međunarodna zajednica:

„I da sve zavisi od domaćeg napora i dijaloga. Put ka EU i NATO je nešto što je prioritet i Vlade Velike Britanije i njihovih napora da ubrzaju taj proces. Što se mene tiče, svi sastanci koje vode i modeliraju stranci oko ustavnih promjena za nas su neprihvatljivi i ja sam to savršeno jasno rekao i gospodinu Milibandu.“

Predstavnici SAD i njihove evropske kolege tokom niza sastanaka sa liderima najvećih političkih stranaka u BiH proteklih dana ponovili su da je za članstvo u NATO-u i EU potrebno ispuniti četiri kriterija. To su poštovanje Evropske konvencije o ljudskim pravima, država BiH kao jedina adresa za pregovore o članstvu u EU, nadležnosti države i funkcionalnost države. Pritom je naglašeno da butmirski paket ispunjava ove kriterije, uz puno poštovanje Dejtonskog sporazuma i prava entiteta.

NAJGORI BI BIO TRULI DOGOVOR

Ovakav dokument danas je još jednom odlučno odbio predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić.

„Ja smatram da je ponuđeni butmirski prijedlog spisak želja stranaka iz RS. Prema tome, ako nam se kaže:’To prihvatite ili nećete u NATO’, to je ozbiljna stvar. E ako je to tako, ako se očekuje da mi pogazimo naše dostojanstvo da bismo ušli u NATO i EU, evo ja ću biti prvi protiv toga da uđemo u NATO i EU. Ako se od nas očekuuje da postanemo krpe kojima će se brisati pod - to se neće dogoditi. Nećemo prihvatiti butmirske papire ovakve kakvi jesu.“

Lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić današnje razgovore ocijenio je još jednim, istina neuspješnim, pokušajem međunarodne zajednice da pronađe kompromis među maksimalističkim zahtjevima političkih lidera u BiH. Silajdžićevu ocjenu da je ponuđeni butmirski prijedlog spisak želja političara iz RS-a, Ivanić komentariše ovako:

„Gospodin Silajdžić bi volio kad bi na papiru bilo samo ono što on misli i onda bi on bio kao zadovoljan. A to što on misli vjerovatno podrazumijeva ukidanje Republike Srpske, a od toga nema apsolutno ništa. Ovaj papir to ne podrazumijeva.“

U HDZ-a BiH ponavljaju da je sadašnja struktura BiH neodrživa za hrvatski narod, te da zemlju treba urediti tako da svi narodi mogu ravnopravno učestvovati u odlučivanju, kaže Marinko Čavara:

„Da bismo postigli rješenje koje će omogućiti ravnopravno sudjelovanje svih naroda u odlučivanju i njihovu jasnu poziciju, a ne zanemarujući prava manjina i ostalih, normalno da podrazumijeva jedan takav ustroj u kojem će neko moći suvereno odlučivati, a ne dosad iskrivljenim tumačima Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava i svega ostalog čemu smo bili svjedoci u proteklom periodu što je narušavalo prava najviše Hrvata u BiH.“

Predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija kaže da je teško očekivati da će se predstavnici vladajuće koalicije u BiH uspjeti dogovoriti oko ponuđenog prijedloga predstavnika međunarodne zajednice jer su stavovi udaljeniji nego ikada:

„Da sve ostane isto, nije najgore. Najgore je ako se napravi truli dogovor koji će eksplodirati među vladajućom petorkom s proljeća. Dakle, ako mogu napraviti nešto ozbiljno, mogu imati našu podršku. Ukoliko vladajuća petorka nije su stanju da se dogovori, neka prestane ovo mrcvarenje, da se stavi tačka na paket i da se čekaju novi ljudi i nova politika.“

Iako niko ne zna kako će se pokušaj zvani butmirski pregovori završiti, rok do kojeg proces ustavnih reformi treba biti okončan jeste pet mjeseci pred naredne opšte izbore 2010. godine.