Bosna i Hercegovina je najkorumpiranija država u regionu, potvrđeno je posljednjim Indeksom percepcije korupcije kojeg je uradio Transparency International. Neuspjeh antokorupcijskog djelovanja države prisutna je u svim sferama bosanskohercegovačkog društva.
Čak više od 50 posto građana u zemlji smatra da je upravo korupcija osnovni razlog isto tolikog procenta nezaposlenosti. Među njima je i Sarajka Jelena koja nakon završenog studija već godinama traži posao:
„Osjećam se na vrhuncu svoje snage, osjećam se zdravo i produktivno - i ništa ne radim, tako da je to jedan apsurd.“
Ovo, nažalost, nije usamljen slučaj. U bilo kom gradu u BiH bismo dobili iste odgovore. Evo šta smo danas zabilježili u Banjoj Luci:
„To najbolje pitajte moga sina koji sada treba da magistrira, još posla ni na vidiku. Ako neću dati 10.000 maraka, neće ni biti posla.“
„Pa nema institucije koja nije korumpirana.“
Zbog kašnjenja u donošenju strategije u borbi portiv korupcije, ali i nepostojanja agencije koja bi se bavila ovom problematikom, Bosna i Hercegovina je krajem ove godine izgubila šansu da zajedno sa svojim susjedima dobije bezvizni režim. Uprkos apelima Evropske unije da se bosanskohercegovački zvaničnici ozbiljno trebaju da pozabave problemom korupcije, na tom planu nije ništa urađeno.
ODLAZAK STRANIH SUDIJA I TUŽILACA OPASAN
Dimitris Kourkoulas: Svi parlamenti treba da preuzmu vodeću ulogu u borbi protiv korupcije
Najvećim krivcem, prvi čovjek Evropske komisije u BiH Dimitris Kurkulas smatra državni Parlament:
„Svi parlamenti treba da preuzmu vodeću ulogu u borbi protiv korupcije. Izabrani dužnosnici na svim nivoima vlasti u zemlji imaju dužnost da podnesu informacije o svojoj uključenosti u nekim drugim organizacijama. Ali je to nemoguće uraditi jer nema monitoringa imovine, niti sankcija koje su efikasne. Evropska komisija tražila je od Bosne i Hercegovine da preduzme mjere u borbi protiv korupcije, ali još nije uspostavljena agencija koja će se baviti tim problemom. To je vrlo važno pitanje koje bi nama omogućilo da napravimo pozitivnu preporuku za liberalizaciju viznog režima i ukidanje viza za vaše građane.“
Nakon što i bude osnovana agencija za borbu protiv korupcije, postoje opravdane sumnje da sudske institucije u Bosni i Hercegovini nakon odlaska međunarodnih sudija i tužilaca nisu u dovoljnoj mjeri osposobljene u borbi protiv te pojave. Upravo tu činjenicu zamjenik visokog predstavnika u BiH Rafi Gregorijan stavlja u prvi plan kada govori o odnosu vlasti prema tom pitanju, s obzirom na činjenicu da polovina država ne podržava njihov ostanak:
„U Posebnom odjelu za organizovani kriminal i korupciju trenutno je 120 predmeta. Svi ti predmeti kojima se bave strani tužioci će biti ugroženi.“
Izvršni direktor Transparency Internationala u BiH Srđan Blagovčanin:
Srdjan Blagovčanin: Bila bi katastrofa ukoliko bi mandat stranih sudija i tužilaca završio 1. januara 2010.
„Mi smatramo da bi zaista bila katastrofa ukoliko bi mandat stranih sudija i tužilaca završio 1. 1. 2010. godine i da bi to značilo početak kraja pravosudnog sistema na državnom nivou i potpuno urušavanje pravosudnog sistema BiH.“
Odnosom izvršne i zakonodavne vlasti prema gorućem problemu u zemlji, kakva je korupcija, nisu nezadovoljni samo u međunarodnoj zajednici i nevladinom sektoru.
Njihov stav dijele i u Tužilaštvu BiH i Agenciji za istrage i zaštitu, institucijama koje su u praktičnom smislu zadužene da spriječavaju korupciju.
„Par godina govorim da u ovoj državi treba donijeti poseban zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine. Korupcija nije samo u 20 maraka ili u 100 maraka, korupcija je mnogo veća", kaže glavni tužilac BiH Milorad Barašin.
„Mi nemamo nikakav ekskluzivan status, niti je država pokazala interes da se položaj SIPE unaprijedi kako s aspekta finasija, tako i pravnog okvira“, navodi direktor SIPE Mirko Lujić.
Poslanici u bh. Parlamentu Beriz Belkić i Šefik Džaferović priznaju da ta zakonodavna institucija nije uradila gotovo ništa, da BiH ne bude posljednja na ljestvici korumpiranosti u regiji:
„Mi nismo uspjeli Parlament pretvoriti u centralnu tačku fronta protiv ovog zla“, kaže Belkić.
„Nisu svi dovoljno ozbiljno shvatili ovo pitanje u BiH“, smatra Džaferović
Osim što je najkorumpiranija država u regiji, činjenica je kako su u Bosni i Hercegovini primjetne i otvorene prijetnje pojedinih predstavnika vlasti nevladinom sektoru koji ukazuje na tu pojavu.
Da je u tom pogledu zemlja dotakla dno najbolje ilustruje podatak da je prošle godine Transparency International bio na meti predsjednika Vlade RS-a Milorada Dodika. I to nakon upozorenja ove organizacije da je privatizacija energetskog sektora u tom bh. entitetu obavljena krajnje netransparentno i da ukazuje na moguće pojave pranja novca u iznosima od nekoliko stotina miliona eura. Zbog Dodikovih prijetnji Transparency je bio prisiljen da kancelariju u Banjoj Luci zatvori na dvije sedmice.
Pročitajte i ovo: Korupcija kao u Kongu
Čak više od 50 posto građana u zemlji smatra da je upravo korupcija osnovni razlog isto tolikog procenta nezaposlenosti. Među njima je i Sarajka Jelena koja nakon završenog studija već godinama traži posao:
„Osjećam se na vrhuncu svoje snage, osjećam se zdravo i produktivno - i ništa ne radim, tako da je to jedan apsurd.“
Ovo, nažalost, nije usamljen slučaj. U bilo kom gradu u BiH bismo dobili iste odgovore. Evo šta smo danas zabilježili u Banjoj Luci:
„To najbolje pitajte moga sina koji sada treba da magistrira, još posla ni na vidiku. Ako neću dati 10.000 maraka, neće ni biti posla.“
„Pa nema institucije koja nije korumpirana.“
Zbog kašnjenja u donošenju strategije u borbi portiv korupcije, ali i nepostojanja agencije koja bi se bavila ovom problematikom, Bosna i Hercegovina je krajem ove godine izgubila šansu da zajedno sa svojim susjedima dobije bezvizni režim. Uprkos apelima Evropske unije da se bosanskohercegovački zvaničnici ozbiljno trebaju da pozabave problemom korupcije, na tom planu nije ništa urađeno.
ODLAZAK STRANIH SUDIJA I TUŽILACA OPASAN
„Svi parlamenti treba da preuzmu vodeću ulogu u borbi protiv korupcije. Izabrani dužnosnici na svim nivoima vlasti u zemlji imaju dužnost da podnesu informacije o svojoj uključenosti u nekim drugim organizacijama. Ali je to nemoguće uraditi jer nema monitoringa imovine, niti sankcija koje su efikasne. Evropska komisija tražila je od Bosne i Hercegovine da preduzme mjere u borbi protiv korupcije, ali još nije uspostavljena agencija koja će se baviti tim problemom. To je vrlo važno pitanje koje bi nama omogućilo da napravimo pozitivnu preporuku za liberalizaciju viznog režima i ukidanje viza za vaše građane.“
Nakon što i bude osnovana agencija za borbu protiv korupcije, postoje opravdane sumnje da sudske institucije u Bosni i Hercegovini nakon odlaska međunarodnih sudija i tužilaca nisu u dovoljnoj mjeri osposobljene u borbi protiv te pojave. Upravo tu činjenicu zamjenik visokog predstavnika u BiH Rafi Gregorijan stavlja u prvi plan kada govori o odnosu vlasti prema tom pitanju, s obzirom na činjenicu da polovina država ne podržava njihov ostanak:
„U Posebnom odjelu za organizovani kriminal i korupciju trenutno je 120 predmeta. Svi ti predmeti kojima se bave strani tužioci će biti ugroženi.“
Izvršni direktor Transparency Internationala u BiH Srđan Blagovčanin:
Odnosom izvršne i zakonodavne vlasti prema gorućem problemu u zemlji, kakva je korupcija, nisu nezadovoljni samo u međunarodnoj zajednici i nevladinom sektoru.
Njihov stav dijele i u Tužilaštvu BiH i Agenciji za istrage i zaštitu, institucijama koje su u praktičnom smislu zadužene da spriječavaju korupciju.
„Par godina govorim da u ovoj državi treba donijeti poseban zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine. Korupcija nije samo u 20 maraka ili u 100 maraka, korupcija je mnogo veća", kaže glavni tužilac BiH Milorad Barašin.
„Mi nemamo nikakav ekskluzivan status, niti je država pokazala interes da se položaj SIPE unaprijedi kako s aspekta finasija, tako i pravnog okvira“, navodi direktor SIPE Mirko Lujić.
Poslanici u bh. Parlamentu Beriz Belkić i Šefik Džaferović priznaju da ta zakonodavna institucija nije uradila gotovo ništa, da BiH ne bude posljednja na ljestvici korumpiranosti u regiji:
„Mi nismo uspjeli Parlament pretvoriti u centralnu tačku fronta protiv ovog zla“, kaže Belkić.
„Nisu svi dovoljno ozbiljno shvatili ovo pitanje u BiH“, smatra Džaferović
Osim što je najkorumpiranija država u regiji, činjenica je kako su u Bosni i Hercegovini primjetne i otvorene prijetnje pojedinih predstavnika vlasti nevladinom sektoru koji ukazuje na tu pojavu.
Da je u tom pogledu zemlja dotakla dno najbolje ilustruje podatak da je prošle godine Transparency International bio na meti predsjednika Vlade RS-a Milorada Dodika. I to nakon upozorenja ove organizacije da je privatizacija energetskog sektora u tom bh. entitetu obavljena krajnje netransparentno i da ukazuje na moguće pojave pranja novca u iznosima od nekoliko stotina miliona eura. Zbog Dodikovih prijetnji Transparency je bio prisiljen da kancelariju u Banjoj Luci zatvori na dvije sedmice.
Pročitajte i ovo: Korupcija kao u Kongu
