Novim zakonom o državnoj pomoći BiH praksa neujednačene podjele javnog novca pojedinim državnim kompanijama trebala bi biti prekinuta. Ovaj zakon davno je trebao biti usvojen u državnom Parlamentu jer je jedan od tri uslova bez kojih BiH ne može postati kandidat za EU, pored provođenja presude Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdić - Finci i zakona o popisu stanovništva. Budući da zakon još nije usvojen, u entitetskim budžetima za ovu godinu ponovo su predviđeni milionski iznosi za pojedina preduzeća poput željeznica kao i ranijih godina.
Vlasti u BiH na svim nivoima već godinama dijele milione maraka iz proračuna pojedinim kompanijama po odluci vlada. Naprimjer, budžetom Federacije BiH za 2012. godinu predviđeno je 28 miliona maraka za rudnike uglja, 22 miliona za Željeznice FBiH, te 8 miliona i 400 hiljada za ostale kompanije u državnom vlasništvu. To je ukupno 58,4 miliona KM, a gotovo isti iznos bio je predviđen i prošle godine.
U RS slična je situacija. U ovogodišnjem budžetu izdvojeno je 25 miliona KM za Željeznice RS. Pored toga, dio novca iz budžeta se izdvaja i za aerodrome, te za ostale kompanije u državnom vlasništvu.
Safet Halilović
Nije sporno da vlade pomognu državnim preduzećima, ali bi privredni subjekti morali imati jednake mogućnosti da se natječu za dodjelu državne pomoći, što, kako smatraju analitičari, sada nije slučaj.
Odobravanjem „pomoći“ nekim preduzećima u državnom vlasništvu bez natječaja, ne samo da država stvara nelojalnu konkurenciju već krši i ustavne odredbe diskriminirajući privatno i stavljajući u privilegovani položaj državno vlasništvo, upozoravaju ekonomisti.
Takva praksa trebala bi postati prošlost usvajanjem zakona o državnoj pomoći, kažu u Vijeću ministara BiH, koje je ovaj zakon u formi prijedloga usvojilo krajem prošle godine. Ministar za ljudska prava i izbjeglice Safet Halilović kaže da je odugovlačenje donošenja ovog zakona posljedica političke igre.
„Predviđeno je da jedan instrument bude etabliran, a to je vijeće ili savjet za državnu pomoć. U Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju izričito stoji da taj organ treba da bude samostalno, državno, neovisno tijelo. Međutim, desilo se da su nastale teškoće usljed pokušaja prije svega entiteta RS da ovaj instrument postane sredstvo vođenja entitetske politike, a ne državne politike spram EU. Naročito su problematični stavovi u vezi nereguliranja povrata sredstava, načina povrata“, navodi Halilović.
Mutant institucija
Državni Parlament još se nije izjasnio o ovom zakonu, iako je jedan od tri osnovna uslova za kandidaturu za članstvo u EU. Zastupnica SNSD-a Milica Marković objašnjava zbog čega je došlo do zastoja.
„Ono što ja znam šta je bilo sporno u toku 2011. godine oko tog zakona jeste što su partije iz Federacije htjele da se ta relacija državne pomoći upostavi samo u odnosu opština - nivo BiH, dok su partije iz RS tražile da ta relacija ide opština - entiet, pa onda BiH. I to je bilo sporno za nas iz RS i zato mi nismo mogli podržati taj zakon negdje u ljeto prošle godine“, objašnjava Marković.
Šefik Džaferović
Šefik Džaferović, zastupnik SDA, kaže kako su sve dosadašnje primjedbe zbog kojih zakon nije ranije usvojen uvrštene u prijedlog koji je usvojilo Vijeće ministara, te da očekuje njegovo brzo usvajanje.
„Imamo jednu intervenciju predsjednika političkih stranaka kada je pravljen ovaj sporazum da vijeće za državnu pomoć ne broji sedam nego da broji osam članova, i to treba popraviti. Ja se bojim da se ne ističu i novi zahtjevi koji se tiču načina finansiranja tog tijela - to je jedno staro pitanje koje je riješeno, jer postoje zahtjevi iz RS da se to tijelo finansira kao državna institucija jednom trećinom sa državnog nivoa, drugom trećinom sa jednog entiteta i trećom trećinom sa drugog entiteta. To je nešto što bi proizvelo neku mutant instituciju. To je državna institucija i ona mora biti finansirana iz budžeta institucija BiH kao što se finansiraju i sve druge“, kazao je Džaferović.
U Evropskoj uniji smatraju da iznos dodjeljivane pomoći jednoj kompaniji, bilo državnoj ili privatnoj, predstavlja potencijalnu opasnost za narušavanje konkurencije na tržištu EU jer se druge firme koje tu pomoć nisu dobile onda nalaze u lošijem položaju. Zbog toga EU insistira na usvajanju ovog zakona, kažu u Evropskoj komisiji.
„Državna pomoć je instrument koji vlade često koriste da bi uticale na ekonomsku politiku. Međutim, rizik koji nosi direktna državna podrška ili indirektna pomoć privrednim subjektima, preduzećima, fabrikama i poslovanju jeste iskrivljivanje tržišne ekonomije, zato što se određena preduzeća stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na druga, prije svega preduzeća koja posluju u istom sektoru. To čak može dovesti do dominante pozicije određenog preduzeća ili proizvođača na tržištu, a krajnja posljedica je poskupljenje robe i usluga, čiju cijenu na kraju plaćaju potrošači. Ponekad se državna pomoć koristi da bi se neefikasna preduzeća zadržala na tržištu. To neće pomoći zemlji da ostvari ekonomski rast i konkurentnost u globalnom okruženju u kojem danas živimo i radimo“, ocjenjuje Andy McGuffie, šef komunikacijskog odjela i portparol Delegacije EU u BiH.
Prijedlog zakona o državnoj pomoći kojeg je usvojilo Vijeće ministara BiH u potpunosti je usklađen sa pravnom stečevinom EU i podržala ga je Evropska komisija. Korist od ovog zakona trebali bi imati i ekonomski zapostavljeni regioni, koje će vlasti morati identificirati i u njih usmjeravati većinu sredstava kako bi postigli ravnomjeran ekonomski razvoj.
Pred parlamentarcima bi se trebao naći na narednoj sjednici državnog Parlamenta.
