Sjedinjene Američke Države su zabrinute zbog izostanka ispunjenja uslova potrebnih za približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Ovo je poruka koju je pomoćnik zamjenika američkog državnog sekretara Stewart Jones uputio bosanskohercegovačkim predstavnicima vlasti tokom dvodnevnog boravka u BiH. Jones je u odvojenim susretima sa predstavnicima vlasti i političkih partija mogao čuti različita stajališta o unutrašnjo-političkim prilikama i ona su se kretala od toga da su neki ponovili zahtjev za ukidanjem OHR-a, kao i onih koji su za aktivnije učešće američke administracije na ovim prostorima.
U SNSD-u smatraju kako Jonesov dolazak u BiH nije turistički, već u svrhu upoznavanja SAD-a sa bh. prilikama. Iako bi njegova posjeta mogla značiti i veći angažman SAD-a u BiH, predstavnica te stranke Milica Marković kaže da postojeće probleme treba prepustiti domaćim snagama:
„To bi bio njihov najbolji doprinos BiH i tek tada bi se moglo smatrati da oni BiH shvataju kao ozbiljnu zemlju, a ne kao zemlju kojoj je potreban tutor, a između ostalih da bi to bile i SAD.“
Predsjednik PDP-a Mladen Ivanić kaže da će SAD uključiti u rješavanje bosanskohercegovačkih problema, ali da je onaj oblik angažmana koji je nekad bio prošlo vrijeme. To neće niko uraditi, pa ni Sjedinjene Države, tvrdi Ivanić, jer za to nema ni političkih uslova, a ni potrebe:
„Očito je da je ovo skupljanje ustvari informacija i priprema za neku ozbiljniju odluku šta sa BiH u novoj administraciji Sjedinjenih Američkih Država. Ali ja ne očekujem nikakve dramatične promjene. Očekujem nešto veći angažman, ali sve u okvirima onoga što je realno i normalno.“
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović Jonesu je prenio stav svoje partije o važnosti nastavka dogovora lidera tri političke partije. U HDZ-u smatraju da su SAD i do sada bile aktivne u rješavanju problema u BiH, te da će to raditi i u narednom periodu. Uprkos ovakvom stavu, u toj političkoj stranci kažu da, pored angažmana međunarodne zajednice, otvorena pitanja trebaju rješavati stranke koje imaju legitimne predstavnike u vlasti. Portparol Mišo Relota:
„Naravno, i svi oni koji zaista žele europsku budućnost BiH, a ne samo deklarativno - i naravno da u takvom procesu zbog osjetljivih odnosa kakvi postoje u BiH da medijacija kako dužnosnika iz EU tako i dužnosnika iz američke administracije je poželjna.“
Analitičarka Tanja Topić smatra da su se SAD već aktivnije uključile u bosanskohercegovačke probleme jer je iz njihove perspektive ovakvo stanje alarmantno. Topić kaže kako ta država uvijek prepušta Evropskoj uniji da nešto učini na ovim prostorima i tek onda kad vidi da Unija teško postiže rezultate, preuzima konce u svoje ruke:
„Mada ja ipak spadam u onu grupu ljudi koji ne smatraju da će se sada radikalno promijeniti uloga Sjedinjenih Američkih Država, oni će se zadržati s istom pažnjom da prate ono što se dešava u BiH, ali upravo ovo povlačenje konaca u ovom trenutku znači da oni još uvijek žele vidjeti šta će se desiti u BiH.“
Topić napominje da je u ovom trenutku teško govoriti o tome koliko bi bilo dobro da se američka administracija aktivnije uključi u BiH. Ocjenjujući izjave bh. političara kako na rješavanju problema mogu raditi sami, Topić kaže da u posljednjih 15 godina domaće političke elite niti jednu stvar nisu riješile do kraja, a za sve im je bila potrebna neka vrsta patronata:
„Naravno sazrijevati demokratski, a pri tome ni na jedan nedemokrtaski način, jeste pitanje posljedica koje će se kad-tad pokazati. Mene je isto tako strah da mi mnoge reforme provodimo zbog reformi, ne zato što smo sazreli negdje i dostigli taj nivo svijesti da su nama te reforme potrebne zbog nas, već ih se dobrim dijelom doživljava kao moranje, tako da je jako teško odgovoriti na vaše pitanje šta bi bilo dobro i koliko je to dobro za BiH.“
