BiH nema alternativu, jasno su poručili najviši zvaničnici EU i SAD koji su u razmaku od nekoliko dana posjetili BiH. Njeno je mjesto u EU, ali ovakva kakva je trenutno uređena neće nikuda ukoliko se lideri ne dogovore unutar zemlje.
Sada je jasno da svaka priča o secesiji i mirnom razlazu nije ništa do jalova retorika, kao i priča o unitarnoj zemlji. Ali ni sami akteri ne pokazuju jasnu viziju kako i na koji način organizovati zemlju - ili je to još uvijek sakriveno iza njihove borbe za što više pozicija.
U ovom trenutku su jedino moguće mehaničke koalicije partija pobjednica, mada to ne vodi ničemu, smatra profesor Filozofskog fakulteta u Mostaru Mile Lasić:
„Netko bi dobro savjetovao i etnokrate i gospodina Lagumdžiju da odustanu od svojih krajnjih zahtjeva i da budu toliko realni da prave koaliciju u kojoj će biti zacrtan minimum dogovora ustava i onoga što nas pomiče nazad. Iz toga bi se pristupa nametnuo i sastav tih koalicija. Kad je riječ o državnoj razni bilo bi brojčano moguće sastaviti stranke izvan HDZ-a BiH i SNSD-a, ali postavlja se pitanje što bi ta nova alijansa mogla pokrenuti u ovoj zemlji. Moja procjena kaže da ne bi mogla ništa“, ocjenjuje Lasić.
BiH je već platila visoku cijenu za koalicije koje nisu mogle sarađivati ni oko minimuma potrebnog za napredak BiH, i zato se period od zadnje četiri godine smatra periodom zastoja u napretku BiH na svim poljima i periodom kada je počela destrukcija državnosti BiH.
Sve je to dolazilo upravo od stranaka koje su činile parlamentarnu većinu, smatra dekan FPN u Sarajevu Mirko Pejanović. Programska koalicija zato mora postojati sa dva cilja razvojni i strateški - inače je besmislena:
„Ovaj strateški znači da se potpiše da će se ubrzati reforme, da će BiH za godinu dana dobiti status kandidata za članstvo u EU, da će za godinu dana do dvije postati članica NATO saveza, naravno sve kroz reforme, i da će najdalje za pet do sedam godina postati zemlja koja će dobiti poziv za prijem u članstvo EU. Ako tako nešto ne bude, možemo očekivati i dalje padove i zastoje, jer samo ubrzanjem integracije u EU i NATO savez kroz reforme, uključujući i reformu Ustava, možemo osigurati prosperitet i napredak ove zemlje“, kaže Pejanović.
Izvjesne glavne koalicije
Koalicija SDP BiH i SDA već je izvjesna, a najavljeno je kako SNSD na državnom nivou ide u koaliciju sa SDS-om. Usaglasili su stavove i sa HDZ-om BiH na državnom nivou.
Komentirajući moguće koalicije, direktor Međunarodnog centra za balkanske i bliskoistočne studije IFIMES Zijad Bećirović kaže kako je u svemu bitno da odluke donosi partija koja nije kompromitovana dugogodišnjom vladavinom:
„Mislim da je jako bitno da je SDP postigao tako značajan rezultat, pogotovo što se radi o multietničkoj partiji, i koji, izuzev 2000.-2002. godine, nisu bili na vlasti u BiH, tako da je to novi faktor koji onemogućava dogovor Dodik - Čović, koji je postignut prije par mjeseci, da bi oni ustvari odlučivali ko će biti njima biti koalicioni parntner, tako da će tu doći do vrlo teške političke borbe. Izjave pojedinih političara da neće koalirati nisu uvjerljive iz razloga što imamo, recimo, SNSD koji je prije uvjerljivo govrio da nikada neće sa nacionalistima koalirati, a sada su revoluirali ta mišljenja“, smatra Bećirović.
Međutim, mimum slaganja između svih stranaka, koji se poklapa i sa onim koji sugerišu iz EU i SAD, do sada je bio neupitni put BiH ka EU.
No, tvrdnjama kako nema daljeg prijenosa nadležnosti, neusvajanjem reformskih zakona, podijeljenim mišljenjima o ulasku u NATO - ni te posljednje, jasno vidljive niti više nema.
„Ta retorika koja je korištena tokom predizborne kampanje će sigurno utjecati na formiranje vlasti na državnom nivou jer na veoma čudan način smo izgubili tu zajedničku tačku. Ko god bude tvorio vlast na državnom nivou će imati velikih problema da nađe tu zajedničku polaznu tačku, jer do sada je to bio evropski put“, ocjenjuje Sanel Huskić, predsjednik ACIPS-a.
Mišljenje dijeli i profesor Mile Lasić:
„To se zove europeizacija i nijedna, jedina, izuzev u načelu SDP, stranka u našoj zemlji nije za to. I onda nam slijedi, što se tiče te zadnje niti, jedna katastrofa. Ako bi tako bilo, ne da neće biti 2014., kako se preoptimistično najavljivalo, već nećemo biti unutra ni 2018. ili 2020., kako smi mi skeptičniji predviđali.“
SDP BiH najavio je da neće praviti interesne već programske koalicije. Ukoliko izbjegnu etnokratske partije, moglo bi se desiti da vlast koju formiraju bude izložena stalnim opstrukcijama - što je opet pat pozicija za BiH.
Sada je jasno da svaka priča o secesiji i mirnom razlazu nije ništa do jalova retorika, kao i priča o unitarnoj zemlji. Ali ni sami akteri ne pokazuju jasnu viziju kako i na koji način organizovati zemlju - ili je to još uvijek sakriveno iza njihove borbe za što više pozicija.
U ovom trenutku su jedino moguće mehaničke koalicije partija pobjednica, mada to ne vodi ničemu, smatra profesor Filozofskog fakulteta u Mostaru Mile Lasić:
„Netko bi dobro savjetovao i etnokrate i gospodina Lagumdžiju da odustanu od svojih krajnjih zahtjeva i da budu toliko realni da prave koaliciju u kojoj će biti zacrtan minimum dogovora ustava i onoga što nas pomiče nazad. Iz toga bi se pristupa nametnuo i sastav tih koalicija. Kad je riječ o državnoj razni bilo bi brojčano moguće sastaviti stranke izvan HDZ-a BiH i SNSD-a, ali postavlja se pitanje što bi ta nova alijansa mogla pokrenuti u ovoj zemlji. Moja procjena kaže da ne bi mogla ništa“, ocjenjuje Lasić.
BiH je već platila visoku cijenu za koalicije koje nisu mogle sarađivati ni oko minimuma potrebnog za napredak BiH, i zato se period od zadnje četiri godine smatra periodom zastoja u napretku BiH na svim poljima i periodom kada je počela destrukcija državnosti BiH.
Sve je to dolazilo upravo od stranaka koje su činile parlamentarnu većinu, smatra dekan FPN u Sarajevu Mirko Pejanović. Programska koalicija zato mora postojati sa dva cilja razvojni i strateški - inače je besmislena:
„Ovaj strateški znači da se potpiše da će se ubrzati reforme, da će BiH za godinu dana dobiti status kandidata za članstvo u EU, da će za godinu dana do dvije postati članica NATO saveza, naravno sve kroz reforme, i da će najdalje za pet do sedam godina postati zemlja koja će dobiti poziv za prijem u članstvo EU. Ako tako nešto ne bude, možemo očekivati i dalje padove i zastoje, jer samo ubrzanjem integracije u EU i NATO savez kroz reforme, uključujući i reformu Ustava, možemo osigurati prosperitet i napredak ove zemlje“, kaže Pejanović.
Izvjesne glavne koalicije
Koalicija SDP BiH i SDA već je izvjesna, a najavljeno je kako SNSD na državnom nivou ide u koaliciju sa SDS-om. Usaglasili su stavove i sa HDZ-om BiH na državnom nivou.
Komentirajući moguće koalicije, direktor Međunarodnog centra za balkanske i bliskoistočne studije IFIMES Zijad Bećirović kaže kako je u svemu bitno da odluke donosi partija koja nije kompromitovana dugogodišnjom vladavinom:
„Mislim da je jako bitno da je SDP postigao tako značajan rezultat, pogotovo što se radi o multietničkoj partiji, i koji, izuzev 2000.-2002. godine, nisu bili na vlasti u BiH, tako da je to novi faktor koji onemogućava dogovor Dodik - Čović, koji je postignut prije par mjeseci, da bi oni ustvari odlučivali ko će biti njima biti koalicioni parntner, tako da će tu doći do vrlo teške političke borbe. Izjave pojedinih političara da neće koalirati nisu uvjerljive iz razloga što imamo, recimo, SNSD koji je prije uvjerljivo govrio da nikada neće sa nacionalistima koalirati, a sada su revoluirali ta mišljenja“, smatra Bećirović.
Međutim, mimum slaganja između svih stranaka, koji se poklapa i sa onim koji sugerišu iz EU i SAD, do sada je bio neupitni put BiH ka EU.
No, tvrdnjama kako nema daljeg prijenosa nadležnosti, neusvajanjem reformskih zakona, podijeljenim mišljenjima o ulasku u NATO - ni te posljednje, jasno vidljive niti više nema.
„Ta retorika koja je korištena tokom predizborne kampanje će sigurno utjecati na formiranje vlasti na državnom nivou jer na veoma čudan način smo izgubili tu zajedničku tačku. Ko god bude tvorio vlast na državnom nivou će imati velikih problema da nađe tu zajedničku polaznu tačku, jer do sada je to bio evropski put“, ocjenjuje Sanel Huskić, predsjednik ACIPS-a.
Mišljenje dijeli i profesor Mile Lasić:
„To se zove europeizacija i nijedna, jedina, izuzev u načelu SDP, stranka u našoj zemlji nije za to. I onda nam slijedi, što se tiče te zadnje niti, jedna katastrofa. Ako bi tako bilo, ne da neće biti 2014., kako se preoptimistično najavljivalo, već nećemo biti unutra ni 2018. ili 2020., kako smi mi skeptičniji predviđali.“
SDP BiH najavio je da neće praviti interesne već programske koalicije. Ukoliko izbjegnu etnokratske partije, moglo bi se desiti da vlast koju formiraju bude izložena stalnim opstrukcijama - što je opet pat pozicija za BiH.
Opšti izbori u BiH 3. oktobra
Opšti izbori
Trećeg oktobra 2010. građani BiH su glasali na sedmim opštim demokratkim izborima od 1990. godine
* Za izbore je bilo registrovano 3.126.599 glasača.
* Građani su mogli birati između 8.730 kandidata, od čega 11 nezavisnih, koji se nalaze na 778 kandidatskih listi i predsstavljaju 39 političke partije i 11 koalicija.
* Na nivou BiH, građani su birali tri člana Predsjedništva te 42 zastupnika za Zastupnički dom Parlamentarne Skupštine BiH.
* U Federaciji BiH, birano je 98 zastupnika za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i zastupnici za 10 kantonalnih skupština.
* U Republici Srpskoj, biran je predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske i 83 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
* Stranica posvećana izborima OVDJE
* Stranica Centralne izborne komisije www.izbori.ba